Koordinacija za kibernetičku sigurnost, koja djeluje unutar Hrvatske udruge poslodavaca, predstavila je digitalnu platformu na kojoj se organizacije mogu informirati i educirati o trendovima, regulativama i vijestima iz područja kibernetičke sigurnosti. U razdoblju digitalizacije, zaštita digitalne infrastrukture preduvjet je stabilnosti i kontinuiteta poslovnih procesa. Prema izvještaju Check Point Cyber Security, poslovne organizacije su u 2025. godini bile u prosjeku izložene gotovo 2.000 kibernetičkih napada tjedno, što je povećanje od 70 posto u odnosu na 2023. godinu.

Razmjena znanja i iskustava

Stanje u Hrvatskoj pokazuje slične trendove. Hrvatski Nacionalni CERT protekle je godine zaprimio približno 36 posto više prijava kibernetičkih incidenata u odnosu na 2024. godinu. Najčešće vrste napada bili su pokušaji phishinga, ransomware napadi, kompromitirane e-mail komunikacije te napadi na mrežne infrastrukture. Zabilježeni su i napadi potpomognuti umjetnom inteligencijom koja omogućuje veću razinu automatizacije.

Platforma Koordinacije za kibernetičku sigurnost služi kao točka za razmjenu znanja i iskustava između poduzetnika u implementaciji mjera zaštite te omogućuje tvrtkama sudjelovanje u kreiranju politika i regulativa.

"Kibernetička sigurnost danas je jedno od temeljnih pitanja održivog i otpornog poslovanja. U uvjetima sve učestalijih i sofisticiranijih napada, ulaganje u zaštitu digitalne infrastrukture više nije opcija, nego nužnost za svaku organizaciju koja želi zaštititi svoje poslovanje, podatke i povjerenje klijenata. Upravo zato želimo potaknuti tvrtke da kibernetičku sigurnost promatraju kao strateško ulaganje, jednako važno kao i ulaganje u razvoj proizvoda, ljudi ili tehnologije", izjavio je Andro Galinović, zamjenik voditeljice Koordinacije za kibernetičku sigurnost HUP-a i direktor Odjela za informacijsku sigurnost u Infobipu.

Sigurnost je i zakonska obveza

Ulaganje u kibernetičku sigurnost ujedno je i zakonska obveza. Stupanjem na snagu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ključni subjekti u Hrvatskoj obvezni su provoditi mjere zaštite svojih mrežnih i informacijskih sustava, razmjerno razini kibernetičkog rizika koja im je dodijeljena u postupku kategorizacije.

U roku od jedne godine od zaprimanja obavijesti o kategorizaciji, subjekti moraju provesti inicijalnu primjenu propisanih mjera. Od tog trenutka nastupa puna odgovornost subjekta. U drugoj godini mjere se unaprjeđuju kroz lokalno upravljanje rizicima, a u trećoj godini provodi se prva samoprocjena ili revizija kibernetičke sigurnosti.

"Dugoročni je cilj jačanje otpornosti, prevencija kibernetičkih prijetnji i sigurnije digitalno poslovanje, a upravo je zato vizija Koordinacije za kibernetičku sigurnost da kroz pravovremeno ulaganje možemo stvoriti sigurno i otporno digitalno gospodarstvo koje štiti podatke, poslovne procese i povjerenje građana", izjavila je Martina Dragičević, voditeljica Koordinacije za kibernetičku sigurnost HUP-a i direktorica regulatornih poslova i fondova EU u A1 Hrvatska.

Koordinacija za kibernetičku sigurnost pri HUP-u okuplja poslodavce, stručnjake i predstavnike institucija s ciljem jačanja otpornosti digitalnog poslovanja kroz javno-privatno partnerstvo, razmjenu znanja i primjenu nacionalnih praksi. Koordinacija je formirana kako bi poduzetnicima pružila relevantne informacije i praktične smjernice te potaknula ulaganje u sustave zaštite.