Molekularna pohrana podataka sve je bliže
Znanstvenici su uspjeli na "magnete od jedne molekule" pohraniti podatke do sada neviđenom gustoćom. Ali samo na -213 °C
Pohrana podataka koja umjesto bitova koristi pojedinačne molekule omogućila bi spremanje do sada nezamislivih količina digitalne građe u vrlo malena "skladišta". Za ovakve se svrhe koristi od ranije poznati princip "magneta od jedne molekule" koji su u stanju zadržati kodiranu informaciju – jedini je problem što se za njihov stabilan rad (histerezu) medij za ovakvu pohranu podataka mora čuvati na iznimno niskim temperaturama, bliskima apsolutnoj nuli.
No, na ovom polju znanstvenici sa sveučilišta u Manchesteru nedavno su napravili velik pozitivan pomak. Oni su u nedavno objavljenom radu u časopisu ScienceDaily pokazali da se magnetska histereza u materijalima za čuvanje podataka može održati i na nešto višim temperaturama. Do sada je medije za ove svrhe trebalo hladiti na -269 °C, za što se morao koristiti vrlo skupi tekući helij. No, ova je ekipa temperaturnu granicu podigla do -213 °C, što je vrlo blizu temperature daleko jeftinijeg tekućeg dušika (-196 °C). Nije nemoguće, kažu znanstvenici, da će u bliskoj budućnosti sve biti izvedivo i na ovoj temperaturi.
Potencijal molekularne pohrane podataka je ogroman. Teoretska kalkulacija kaže da bi medij približne veličine kovanice od 2 kune mogao biti u stanju pohraniti 25.000 GB podataka. Drugim riječima, gustoća zapisivanja podataka u usporedbi s klasičnim tehnologijama porasla bi za 100 puta.
