Može li tehnološki startup dati drugi život NASA-inom satelitu?

NASA u suradnji s američkim startupom Katalyst Space uskoro lansira misiju Swift Boost, s ciljem podizanja orbite svemirskog teleskopa Swift kako bi se spriječio prijevremeni ulazak u atmosferu

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 22. lipnja 2026. u 21:40
📷 NASA / Goddard
NASA / Goddard

Američka svemirska agencija NASA udružila je snage s domaćom startup tvrtkom Katalyst Space u pokušaju ostvarenja povijesnog pothvata koji nikad dosad nije izveden – cilj ove hitne misije pod nazivom Swift Boost presretanje je i podizanje orbite svemirskog teleskopa Swift. Orbita tog znanstvenog satelita u posljednje vrijeme konstantno propada, a stručnjaci su upozorili da će Swift ubrzo ući u Zemljinu atmosferu i u potpunosti izgorjeti ako se ništa po tom pitanju ne poduzme. Dodatan problem predstavljaju i nedavne solarne baklje te vrhunac Sunčevog ciklusa, što je dodatno ubrzalo propadanje orbite Swifta.

Hitna spasilačka misija

Ne želeći ostati bez znanstvenog instrumenta, koji je jedan od ključnih alata u promatranju dubokog svemira, NASA je prošle jeseni angažirala privatnu svemirsku kompaniju kako bi ga zajednički spasili. Prema planu misije, robotska letjelica LINK tvrtke Katalyst Space oprezno će se približiti Swiftu, uhvatiti ga na siguran način, a zatim ga pomoću vlastitog pogona potisnuti natrag na prvotnu visinu orbite, prosječno od oko 600 kilometara. Trenutačno Swift orbitira na oko 373 kilometra visine, a do jeseni bi mogao pasti na ispod 300 km, što bi bilo prenisko za sigurno spašavanje zbog pregustog sloja atmosfere.

Cijeli projekt razvijen je u iznimno kratkom roku. Prije samo nekoliko mjeseci letjelica je postojala isključivo kao idejni crtež u prezentaciji. Cijeli je proces, od uočavanja problema, preko prijedloga rješenja i ugovaranja posla pa sve do samog lansiranja, realiziran u razdoblju od samo devet mjeseci. To je za svemirske misije nevjerojatno brzo, a pogotovo u slučaju kad su u njih uključene trome nacionalne svemirske agencije.

Partneri ističu kako u ovom slučaju nemaju što izgubiti, s obzirom na to da bi u protivnom teleskop ionako bio nepovratno uništen. Projekt Swift Boost stoga predstavlja mnogo više od pukog spašavanja jedne znanstvene misije. Uspješan ishod ovog pothvata otvorit će vrata novoj tehnološkoj budućnosti u kojoj će biti moguće produžiti operativni vijek i pružiti "drugi život" brojnim drugim satelitima u Zemljinoj orbiti.

Promatrač dubokog svemira

Svemirski teleskop Swift (službenog naziva Neil Gehrels Swift Observatory) prvenstveno služi za otkrivanje i proučavanje provala gama-zračenja (Gamma-ray bursts, GRB), najsnažnijih i najudaljenijih eksplozija poznatih u svemiru. Dizajniran je tako da može iznimno brzo, unutar samo jedne minute, reagirati i okrenuti svoje instrumente prema mjestu eksplozije kako bi zabilježio njezin početni bljesak, a potom i popratni sjaj u području rendgenskih zraka te ultraljubičaste i vidljive svjetlosti. Osim provala gama-zračenja, teleskop se koristi i za proučavanje ostalih kratkotrajnih i visokoenergetskih kozmičkih pojava, poput supernova, crnih rupa i neutronskih zvijezda.

📷 NASA/Ron Beard
NASA/Ron Beard

Swift lansiran je 20. studenoga 2004. godine, s planiranim trajanjem misije od dvije godine. U orbiti je dosad proveo više od 21 godine, a sada bi mu 30-ak milijuna dolara vrijedna misija mogla dodatno produljiti životni vijek. Robotski servisni modul Katalyst Spacea stigao je u NASA-in pogon u Virginiji početkom lipnja, gdje je integriran u Northrop Grummanovu raketu Pegasus XL. Bit će lansiran ispod krila zrakoplova Stargazer, modificiranog Lockheeda L-1011, koji će poletjeti s atola Kwajalein na Marshallovim otocima.

📷 NASA/Ron Beard
NASA/Ron Beard

Planirani datum lansiranja je 27. lipnja, kad će navedeni zrakoplov podići raketu do visine od 40.000 stopa (12,2 km) i ispustiti je. Ona će potom, nakon nekoliko sekundi slobodnog pada, uključiti svoj potisnik i uz pomoć raketnih motora tri stupnja dostaviti sondu LINK u planiranu orbitu kroz desetak minuta. Nakon ulaska u orbitu, sonda započinje fazu sinkronizacije orbite i kontroliranog približavanja Swiftu. Potom će iz blizine, autonomno i oprezno, izvesti operaciju "hvatanja", kako bi se dvije letjelice čvrsto spojile u jedan sustav.

Prođe li ta faza uspješno, LINK će aktivirati svoj pogonski sustav i "otegliti" satelit Swift natrag u višu orbitu. Kada se postigne sigurna visina orbite, autonomna će se sonda odvojiti od teleskopa, omogućujući mu da nastavi svoj znanstveni rad.