Bio je to 3. srpnja, u 3 sata i 3 minute iza ponoći. Na semaforu je stajao rezultat 2:1 za Portugal, igrala se 13. minuta sučeve nadoknade, od ukupno njih najavljenih 10. Ivan Perišić ubacio je već očajnički loptu u protivnički šesnaesterac, ona je prošla kroz gužvu, odbila se nekoliko (koliko, to će biti ključan segment ove priče) puta i završila u portugalskoj mreži. Hrvatska je u tom trenutku imala 2:2 i produžetke za osminu finala Svjetskog nogometnog prvenstva, euforija je zavladala u zemlji (među tada još budnima) i na stadionu u Torontu a potom se, nakon nekoliko sekundi, ukazao – VAR.

Ako ste sve to prespavali, odmah ćemo vam otkriti i kraj priče, toliko poznat Hrvatskoj – reprezentacija je ispala s turnira kontroverznom odlukom sudačkog tima u VAR sobi te, u konačnici, glavnog suca utakmice. Pritom im je kao pomoć (ili da kažemo alibi?) poslužila senzorska tehnologija ugrađena u loptu ovogodišnjeg prvenstva, Adidas Trionda.

Vjerujete li senzorima ili vlastitim očima?

O tome koliko je odluka kontroverzna poprilično govori i činjenica da je svjetska krovna nogometna organizacija FIFA još tijekom noći objavila objašnjenje zašto je pogodak Hrvatske poništen – prvo njihovo obraćanje javnosti te prirode tijekom ovog turnira. Prema njima, sukladno podacima koje je poslala tehnologija povezane lopte, dokazano je da je Igor Matanović imao dodir s loptom, čime se postavio kao posljednji igrač koji je zapravo loptu proslijedio Mariu Pašaliću, u trenutku kad je ovaj već bio u zaleđu.

Inercijski senzori unutar lopte, kažu iz FIFA-e, dovoljno su precizni da zabilježe i najmanji kontakt, što je publici i prikazano u obliku grafikona, pa su na temelju toga suci imali detaljne podatke bez presedana, na temelju kojih mogu donijeti brze i (tvrde) točne odluke.

Svjetska, a ne samo hrvatska, nogometna javnost očekivano preispituje tu odluku iz nekoliko razloga. Prvo, VAR je u nogomet uveden kako bi ispravljao "jasne i očite" pogreške sudaca, a koliko je ova situacija jasna i očita, pogotovo ako je Matanović s tri vlasi dotaknuo loptu, može se diskutirati. Potom, problematičnim se smatra i FIFA-ino prikazivanje navedenog "snickometer" grafikona – nismo, naime, vidjeli kako su senzori zabilježili asistenciju Perišića, a niti kontakt lopte samo koju tisućinku sekunde nakon ovog analiziranog.

Tada je, naime, loptom (čini se namjerno) igrao portugalski branič. Da su na grafikonu prikazani svi dodiri, bilo bi daleko lakše "progutati" da je riječ o prikazu točno usklađenom s događanjima na terenu. No, bilo bi i jasnije da je dodir Portugalca intenzivniji, pa bi se postavilo pitanje je li on zapravo "dodao" loptu našem igraču u zaleđu. Očekujemo da će se debate o ovom slučaju nastaviti još godinama, odnosno da ćemo noćno ispadanje s turnira pamtiti kao jedan od ključnih trenutaka u povijesti hrvatskog nogometa – ovog puta zahvaljujući tehnologiji "pametne" lopte.

VAR dao, VAR uzeo

Ta je tehnologija prvi put u primjeni bila na prošlom SP-u u Kataru, kad smo također pisali o njoj. Tada je na temelju slične analize gol Portugala oduzet Cristianu Ronaldu, odnosno dokazano je bilo da on nije njome igrao, pa je zgoditak bio pripisan suigraču mu Brunu Fernandesu. Ovog puta Cristiano je bio na drugom, sretnijem kraju te odluke.

Pogledate li naš članak iz 2022., vidjet ćete da je tada FIFA objavila kompletan zapis s inercijskih senzora, što u slučaju poništavanja hrvatskog pogotka nismo vidjeli. Možda smo pristrani, ali očito je da će se o ovoj kontroverznoj odluci još pričati te da će svatko imati svoje mišljenje i stav – neki će hvaliti tehnologiju i njezin doprinos preciznosti u suđenju, drugi će tvrditi da takve odluke ubijaju draž nogometa… no to je rasprava koju slušamo još od prvog uvođenja VAR-a na SP-u 2018. godine.