Američki senator Bernie Sanders predstavio je planove za uvođenje Zakona o američkom državnom fondu za umjetnu inteligenciju, prijedlog koji bi mogao iz temelja promijeniti vlasničku strukturu najmoćnijih tehnoloških kompanija današnjice. Ideja je jednostavna, ali i revolucionarna: američki građani trebali bi dobiti izravan vlasnički udio u najvećim AI tvrtkama, osiguravajući da se milijarde dolara stvoreni ovom tehnologijom iskoriste za poboljšanje života svih građana, a ne samo za bogaćenje nekolicine tehnoloških magnata.

Kako bi funkcionirao AI državni fond?

U središtu Sandersovog prijedloga nalazi se mehanizam jednokratnog oporezivanja. Velike AI tvrtke, poput OpenAI-ja, Anthropica i xAI-ja Elona Muska, morale bi platiti porez od pedeset posto. Ključna razlika je u tome što se taj porez ne bi plaćao u novcu, već u dionicama same tvrtke. Te dionice zatim bi bile prenesene u novoosnovani savezni "državni imovinski fond" (Sovereign Wealth Fund).

Ovaj fond bi upravljao prikupljenim dionicama, a prihodi koje bi ostvarivao, poput dividendi, u početku bi se izravno isplaćivali svim američkim građanima. Dugoročno, Sanders predviđa da bi se sredstva koristila za financiranje ključnih javnih dobara kao što su zdravstvo, obrazovanje i stanovanje. Kao uspješne primjere takvog modela navodi norveški državni mirovinski fond, koji se financira prihodima od nafte, te stalni fond Aljaske koji također isplaćuje godišnje dividende svojim stanovnicima. No, financijska dobit nije jedini cilj. Prijedlog bi američkoj javnosti, putem predstavnika u upravnim odborima, dao i glasačka prava te utjecaj na odluke kompanija. To bi, prema Sandersu, omogućilo blokiranje odluka koje se smatraju štetnima za javni interes i osiguralo da narod postane suvlasnik najvažnijih tehnoloških tvrtki.

Pravedna naknada za kolektivno znanje

Sandersov temeljni argument jest da je umjetna inteligencija izgrađena na temelju kolektivnog znanja, kulture i znanstvenih istraživanja cijelog čovječanstva. Modeli su trenirani na golemim količinama podataka - knjigama, umjetničkim djelima, znanstvenim radovima i svakodnevnim internetskim razgovorima - koji su često korišteni bez dopuštenja ili ikakve naknade njihovim autorima. Stoga, smatra on, ekonomski dobici koje ova tehnologija stvara moraju biti široko podijeljeni, a ne koncentrirani u rukama nekoliko milijardera.

"Budući da je AI izgrađen na kolektivnom znanju čovječanstva, bogatstvo koje stvara mora koristiti čovječanstvu", izjavio je Sanders. "Ne samo Elonu Musku, Jeffu Bezosu, Marku Zuckerbergu, Larryju Ellisonu i drugim milijarderima." Dodao je kako bi ovaj zakon "osigurao da se milijarde stvoreni umjetnom inteligencijom koriste za poboljšanje života svih nas - i blokirao oligarhijske odluke koje štete američkom narodu".

Podijeljene reakcije i širi kontekst

Očekivano, ovako radikalan prijedlog izazvao je podijeljene reakcije. Zanimljivo je da je nedugo nakon objave plana izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, zatražio i održao sastanak sa Sandersom. Iako se nije složio s predloženih pedeset posto, Altman je navodno izrazio interes za samu ideju javnog vlasništva u AI sektoru, što signalizira da su i tehnološki lideri svjesni rastućeg pritiska. Čak je i administracija predsjednika Trumpa, kako se doznaje, istraživala načine na koje bi se bogatstvo stvoreno u AI bumu moglo podijeliti s narodom, premda ne na ovako drastičan način.

Kritičari, s druge strane, upozoravaju da bi takav potez ugušio inovacije i otjerao investitore, a neki su prijedlog nazvali "šokantnim oduzimanjem bogatstva". Postavljaju i pitanje treba li vlada preuzimati rizik ulaganja u tvrtke koje možda nikada neće postati profitabilne. Pristaše, pak, tvrde da AI kompanije već koriste javno znanje bez naknade te da je pravedno da se profiti socijaliziraju, pogotovo ako se uzme u obzir ogroman utjecaj AI tehnologije na društvo i potencijal za daljnje produbljivanje ekonomske nejednakosti.

Iako se suočava s velikim političkim preprekama i malo je vjerojatno da će biti usvojen u sadašnjem obliku, Sandersov prijedlog značajno je pomaknuo granice rasprave. Više se ne govori samo o regulaciji umjetne inteligencije, već o temeljnom pitanju: tko bi trebao imati kontrolu i financijsku korist od jedne od najtransformativnijih tehnologija našeg doba?