OpenAI je tijekom posljednjih mjeseci postupno proširio način na koji ChatGPT može raditi s vanjskim servisima. Ono što se ranije zvalo „connectors“, a u novijoj terminologiji sve češće ulazi pod širi pojam „aplikacija“ u ChatGPT-u, korisniku omogućuje povezivanje s alatima poput Gmaila, Google kalendara, Google kontakata, Drivea, Dropboxa, Notiona, Microsoft Teamsa i drugih servisa. Ideja je jednostavna: umjesto da korisnik ručno kopira sadržaj iz e-maila, dokumenata ili kalendara u ChatGPT, model može – uz dopuštenje korisnika – sam dohvatiti relevantne podatke i koristiti ih kao kontekst za odgovor. OpenAI to opisuje kao mogućnost da se u razgovoru s ChatGPT-em povežu vanjski alati i podaci, pretražuju izvori, koriste reference i, u nekim slučajevima, poduzimaju radnje u ime korisnika. 

Zanimljivo je da ovo nije sasvim nova priča; Bug je još u kolovozu 2025. pisao da je ChatGPT dobio integraciju s Googleovim uslugama, ali je tadašnja izvedba za mnoge bila razočaravajuća: ključna funkcija izravnog pretraživanja Gmaila u chatu bila je ograničena, dok su korisnici Plus plana u početku uglavnom bili upućeni na sporije i nespretnije korištenje kroz Deep Research. OpenAI-jeve službene bilješke kasnije navode da su Gmail, Google Calendar i Google Contacts konektori postali dostupni i Plus korisnicima globalno 13. kolovoza 2025., nakon što su dan ranije uvedeni za Pro korisnike.

Ako ignoriramo što govore službena priopćenja i posvetimo se praktičnoj upotrebi, razlika između ranijih verzija integracije i ove najnovije zamjetna je i znatna. ChatGPT u interakciji s Gmailom sada može odgovoriti na pitanja i izvršavati zadatke poput: „Što piše u zadnjem mailu od urednika?“, „Je li mi netko odgovorio na dopis o narudžbi?“, „Pronađi e-mail poruke vezane uz osiguranje“ ili „Pripremi mi odgovor u istom tonu“. Jasno, to nisu spektakularni futuristički scenariji, nego vrlo obični uredski zadaci, ali upravo zato su korisni i funkcionalni. Većina svakodnevnog „digitalnog“ rada ne sastoji se od stvaranja revolucionarnih ideja, nego od prekopavanja poruka, čitanja privitaka, rekonstruiranja prethodnih dogovora, planiranja budućih obveza i pisanja pristojnih odgovora ljudima koji su, naravno, sve već objasnili u trećem e-mailu odozdo.

Slično vrijedi i za kalendar. Umjesto zasebnog otvaranja Google Calendara, pretraživanja datuma i ručnog unosa događaja, korisnik može izravno u sučelju ChatGPT-a zatražiti provjeru neke obveze, pregled rasporeda ili unos potpuno nove stavke u kalendar. U praksi to znači da se može napisati, primjerice, „Unesi mi u Google kalendar cjelodnevnu bilješku za 11. lipnja s oznakom ‘Kongres u Opatiji’“ ili „Provjeri imam li što zakazano u petak prijepodne“. Ako su dopuštenja postavljena, ChatGPT može izvršiti takav unos bez otvaranja Google kalendara u zasebnoj kartici. Promjena je potom gotovo odmah vidljiva i u samom Google kalendaru, ali i u aplikacijama koje ga preuzimaju ili objedinjuju s drugim kalendarima, primjerice u One Calendaru i sličnim cross-platform rješenjima. Potencijalno vrlo korisno u svakodnevnom radu, jer kalendar prestaje biti odvojena aplikacija koju treba posebno otvarati, a postaje još jedan radni sloj dostupan iz istog razgovornog sučelja.

Posebno je zanimljiva veza s Codexom, koji je izvorno prepoznat kao OpenAI-jev alat za rad s kodom, ali njegova novija uloga širi se prema agentnom radu: može koristiti dodatke, vanjske aplikacije i definirane radne tijekove. OpenAI u dokumentaciji navodi Gmail plugin koji Codexu omogućuje čitanje i upravljanje Gmailom, Google Drive plugin za rad s Driveom, Docsima, Sheetsima i Slidesima, te Slack plugin za sažimanje kanala i izradu nacrta odgovora. U primjeru „Manage your inbox“ OpenAI opisuje upravo ono što se u praksi pokazuje najkorisnijim: Codex može pregledati Gmail, izdvojiti poruke koje traže pažnju, uzeti dodatni kontekst iz dokumenata ili drugih izvora i pripremiti red čekanja s nacrtima odgovora.

Važan dio priče je i privatnost. Bug je nedavno pisao o lažnoj uzbuni prema kojoj Google navodno koristi Gmail za treniranje umjetne inteligencije, što se pokazalo netočnim. Slično pitanje sada se prirodno otvara i kod ChatGPT integracija. OpenAI u dokumentaciji navodi da ChatGPT, kada se poveže s Google aplikacijom poput Gmaila, Calendara ili Drivea, može izraditi indeksiranu kopiju i sinkronizirati sadržaj radi relevantnijih odgovora. Istodobno navodi da se podaci iz povezanih Google aplikacija ne koriste za treniranje generaliziranih modela, osim u posebnim situacijama, primjerice ako korisnik ručno pošalje povratnu informaciju, kopira podatke u razgovor ili se ti podaci pojave u odgovoru ChatGPT-a.

To ipak nije bezazleno: Gmail često sadrži poslovne, medicinske, financijske i obiteljske podatke. Zato ovakvu integraciju ne treba uključivati samo zato što je nova i zgodna. Treba razumjeti koje se dozvole daju, što se može dohvatiti, što se sinkronizira i može li se integracija kasnije isključiti. OpenAI pritom navodi da korisnik može odspojiti Google aplikaciju, upravljati memorijom, brisati razgovore i isključiti korištenje podataka za poboljšanje modela.

Najkraća ocjena glasi: funkcija je sada dovoljno dobra da više nije samo demonstracija mogućnosti. Nije „umjetno inteligentna“ zamjena za Gmail, nije ni osobna tajnica, a ni alat kojem treba slijepo vjerovati. Ali za pretraživanje pošte prirodnim jezikom, sažimanje dugačkih threadova, pronalaženje relevantnih poruka i pripremu nacrta odgovora, integracija ChatGPT-a, Gmaila i Codexa djeluje kao jedan od praktičnijih AI dodataka dosad. Ne zato što izgleda spektakularno, nego zato što rješava dosadan, čest i realan svakodnevni problem: kako se bez pola sata prekopavanja po inboxu snaći u vlastitom digitalnom kaosu.

(I omogućava Googleu da pristupa većoj količini vaših podataka i stavi ih u konkretan kontekst. Usput, tko ima toliko posla s kalendarom i inboxom da mu treba AI da tu napravi reda, treba mu tajnica, a ne AI. - op. ur.)