Pitanja o tome hoće li umjetna inteligencija ostati alat za olakšavanje svakodnevice ili će se razviti u naprednije sustave, kao i o dosezima moderne robotike, analizirali su Bojan Mušćet, novinar i tehnološki analitičar te Dragan Petric, izvršni urednik Buga. Mušćet je u podcastu Špica s Macanom naveo kako umjetna inteligencija brzo prelazi iz sfere tehnološke novosti u svakodnevni alat. "Umjetna inteligencija postala je standard u industriji jer može proizvesti sve što može i ljudski um, ali još uvijek ne može proizvesti ništa s fizičkom vrijednošću", poručio je te dodao kako bi svaka tvrtka danas trebala implementirati AI u svoje poslovanje.

Humanoidni i animaloidni roboti

Tehnološka postignuća svake se godine prikazuju na sajmu Consumer Electronics Show (CES) u Las Vegasu, gdje su ove godine u fokusu bili humanoidni roboti. Petric je pojasnio kako su humanoidni roboti računala u kućištima ljudskog oblika koja posjeduju procesor, memoriju, softver i operacijski sustav. "Ne moraju nužno imati oblik čovjeka, ali ih se proizvodi na način da mi, kao potencijalni kupci, dobijemo sugestiju kako će zamijeniti ljudsku radnju", rekao je Petric. Dodao je kako postoje roboti koji precizno prikazuju ljudske kretnje, ali je za takvu izvedbu potrebno dugotrajno programiranje.

Na sajmu CES predstavljeni su i animaloidni roboti koji upućuju na buduću prisutnost robotskih kućnih ljubimaca. "Izgledaju kao uvjerljiv pas ili mačka, a ponašaju se onako kako djeca žele – umiljati su i mazni, ali ne moraš brinuti o njima niti ih izvoditi u šetnju. Strah me da će u budućnosti djeca više željeti robota nego pravog ljubimca. Ipak, brigom o životinjama djecu učimo odgovornosti i odgajamo ih, a na kraju se i emocionalno povežemo", poručio je Petric. Naveo je kako će takvi ljubimci moći i govoriti zbog integracije AI modela.

Kina kao lider

U razvoju novih tehnologija ističe se Kina. "Kinezi uvijek razmišljaju na način kako će nešto prodati pojedincu jer to mogu prodati milijardi ljudi. Nama je to teško shvatljivo – kako razmišljati o svjetskoj dominaciji ako nešto možemo prodati samo milijun puta, dok Kinez to može prodati milijardu puta", istaknuo je Petric. Kineski proizvođači nastoje stvoriti robote za servisne usluge u svakodnevnom životu.

Primjena robotike prisutna je i u specijalnim situacijama poput spašavanja ili u automatiziranim lukama. U tom segmentu djeluje i hrvatska tvrtka DOK-ING, koja proizvodi robotske strojeve za humanitarno razminiranje i uklanjanje neeksplodiranih sredstava.

AI kao kreativac

Umjetna inteligencija analizira sadržaj na internetu i generira proizvode na temelju prikupljenih podataka, ali još uvijek ne prepoznaje profil korisnika. "AI modeli nemaju socijalnu inteligenciju i vrlo su doslovni. Ne znaju postavlja li pitanje dijete ili genijalac, a svima se obraćaju na jednak način. Taj će problem u budućnosti biti najteže savladati", poručuje Petric. S druge strane, AI se sve više koristi u kreativnim industrijama. Mušćet navodi podatak da na glazbenim servisima oko trećine sadržaja ima poveznicu s umjetnom inteligencijom. "Glazba je skladana, otpjevana ili miksana uz pomoć AI-ja. Možete, primjerice, uzeti album Beach Boysa i reći umjetnoj inteligenciji da pjesme pjevaju članovi Beatlesa i ona će ih generirati. To pokazuje moć umjetne inteligencije", poručio je Mušćet.

Razvoj ovih tehnologija utjecao je i na promjene na tržištu rada. "Otkaze su dobili oni koji se mogu zamijeniti jeftinijim alternativnim rješenjima, a danas je to AI. Rutinu zamjenjuje softver, ali i hardver. Međutim, osoba koja posjeduje posebnu vrijednost ili nudi kreativnost koju nije moguće simulirati ne treba se bojati za svoju budućnost", zaključio je Petric.