Bivši svjetski šahovski prvak i jedan od najpoznatijih šahista uopće, Gari Kasparov, u svojem je osvrtu za Washington Post uputio oštre kritike na račun krovne svjetske nogometne organizacije (FIFA). Njegova je kolumna objavljena protekloga petka, nekoliko dana nakon što je Hrvatska (čiji je inače i državljanin) ispala sa Svjetskog nogometnog prvenstva na tragikomičan način.

Kontroverze umjesto pravičnosti

Kasparov je u svojem tekstu ukazao na duboko ukorijenjenu kulturu korupcije i nedostatak transparentnosti kod FIFA-e. Povukao je paralelu između povijesnih sportskih trenutaka i aktualnog Svjetskog prvenstva, ističući kako bi se ovogodišnje natjecanje, umjesto po briljantnosti igrača poput Lionela Messija i Mohameda Salaha, moglo pamtiti po sudačkim kontroverzama, tajnovitim videoanalizama i političkim pritiscima.

Spomenuo je u svojem osvrtu i Trumpovu intervenciju vezanu uz ublažavanje kazne nakon crvenog kartona američkom reprezentativcu, kontroverznu FIFA-inu "nagradu za mir" dodijeljenu upravo američkom predsjedniku, kao neke od najeklatantnijih primjera zakulisnih igara. Nama zanimljivije, dotaknuo se i tehnologije koja se koristi kako bi sport "bio pravedniji", no rezultat toga nije uvijek baš pravičan.

Sudačke odluke pod velom tajne

Kasparov tu primarno problematizira odluke donesene uz pomoć sustava video pomoći sucima (VAR). Kao primjere navodi poništene pogotke Egipta i Hrvatske, dok su određene sumnjive odluke u korist Argentine i Portugala ostale netaknute. Prema njegovim riječima, ključni problem nije samo mogućnost nepoštenja i sklonost FIFA-e da zadrži velike zvijezde poput Ronalda i Messija što dulje u turniru, već potpuna nemogućnost da se takve sumnje opovrgnu. To stvara toksičnu atmosferu nepovjerenja u kojoj se, umjesto perfekcije, mora zahtijevati dosljednost i odgovornost.

Iako je još 2002. godine u tekstu za El País zagovarao uvođenje računalne tehnologije i usporenih snimaka u nogomet, po uzoru na američke sportove, kako bi se spriječili sudački skandali, Kasparov priznaje da je tada – pogriješio. Tehnologija, kojoj su se u nogometu dugo opirali, danas donosi još više prostora za zloupotrebu.

Precizna mjerenja zaleđa u milimetar i senzori u lopti nisu riješili problem transparentnosti, kaže šahovski velemajstor. Naime, u utakmicama i dalje ostaju otvorena pitanja o tome tko i kada odlučuje što će se pregledavati te koliko daleko unatrag se snimka može analizirati radi postizanja željenog rezultata. Je li opravdano vratiti se na početak napada, pola minute prije postignutog pogotka, pa tražiti prekršaj kako bi se pogodak poništio? Jesu li očitanja senzora zaista relevantna i dobro filtrirana od pozadinskog šuma? Sve su to pitanja koja si postavljamo i mi, ali i Kasparov.

Tehnologija je tek paravan za odluke

Glavna poruka šahovskog velemajstora, koja ujedno predstavlja i temelj njegova dvadesetogodišnjeg promišljanja o umjetnoj inteligenciji, glasi da je "tehnologija agnostična, dok ljudi i dalje imaju monopol na zlo". Strojevi ne mogu spasiti sport od onih koji moć i novac stavljaju ispred poštene igre; štoviše, tehnologija im omogućuje da sakriju svoje namjere i opravdaju se tvrdnjom da su "samo slijedili računalne naredbe".

U konačnici, Kasparov zaključuje da bi skandali s ovog SP-a i očite političke intervencije morali poslužiti kao poticaj za uvođenje potpune transparentnosti u komunikacijske kanale i procese donošenja odluka unutar sportskih organizacija. Nogomet se mora izdignuti iznad trenutačnog stanja kako bi djeca širom svijeta pamtila i slavila istinske ljudske trenutke i sportska postignuća na terenu, a ne videoanimacije, dužnosnike i političke aktere izvan njega – zaključio je šahovski prvak koji priznaje da je i njemu, jednom davno, tehnologija zagorčala život i utjecala na razvoj karijere.