Prijedlog ne uvodi opću zabranu, nego pristup vezuje uz dob korisnika. U Bruxellesu ga predstavljaju predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen, dan nakon što von der Leyen 16. rujna u Strasbourgu u govoru o stanju Unije najavi dobnu granicu.

Tri dobne razine

Prijedlog uvodi stupnjevani model pristupa.

Za korisnike ispod 13 godina račune otvaraju roditelji ili skrbnici, a oni ostaju potpuno pod kontrolom odraslih, uz nadzor i ograničavanje aktivnosti.

Za dob od 13 do 15 godina predviđeni su uvodni računi sa znatnim ograničenjima: ograničen kontakt s nepoznatim korisnicima, kontrola vremena pred ekranom i obavezan roditeljski nadzor.

Od 15 godina korisnici mogu samostalno otvarati i voditi račune bez roditeljskih ograničenja, ali platforme i dalje moraju provoditi sigurnosne mjere.

Izuzete obrazovne platforme

Regulativa se odnosi na društvene mreže, servise za dijeljenje videa poput YouTubea i TikToka, internetske igre sa socijalnim funkcijama te AI-čatbotove i AI-pratitelje, kategoriju interaktivnih alata namijenjenih osobnoj komunikaciji koja je u posljednje vrijeme brzo narasla. Iz opsega su izuzeti obrazovne platforme, čime digitalni obrazovni sadržaji ostaju dostupni svim dobnim skupinama.

Provjera dobi i sigurnost

Za provedbu ograničenja prijedlog obvezuje platforme na primjenu tehnologija za provjeru dobi. Komisija paralelno razvija vlastitu anonimnu aplikaciju za provjeru dobi, koja korisniku omogućuje da dokaže dob bez otkrivanja identiteta, čime se nastoji ublažiti zabrinutost za privatnost.

Svi obuhvaćeni servisi moraju poštovati načelo sigurnosti već u dizajnu, poznato pod nazivom "safety by design". To znači da se za maloljetne korisnike moraju onemogućiti ili bitno ograničiti mehanizmi koji potiču ovisnost, poput beskonačnog listanja i automatske reprodukcije sadržaja, da najviša razina privatnosti postaje zadana postavka te da se traži algoritamska transparentnost kojom se sprječava manipulativno preporučivanje sadržaja.

Nadzor prema modelu DSA i AI Acta

EU KIDS Act oslanja se na centralizirani model provedbe, sličan onome iz Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Rizične platforme plaćaju supervizorske naknade kojima se financira nadzor, a najveće platforme izravno nadzire Komisija, dok manje tvrtke ostaju u nadležnosti nacionalnih regulatora. Za nepoštovanje pravila predviđene su novčane kazne, a za ponovljene prekršitelje i mogućnost zabrane rada.

Pritisak država članica

Prijedlog dolazi nakon više od godinu dana pregovora i pritiska država članica, među kojima su Francuska, Austrija, Danska, Grčka i Španjolska, koje su nacionalne zakone o ograničavanju pristupa maloljetnika već donijele ili predložile. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovarao je jedinstven europski pristup kako bi se izbjeglo regulatorno rasparčavanje. Ranije ove godine panel zdravstvenih i tehnoloških stručnjaka, koji je okupila von der Leyen, preporučio je ograničavanje pristupa kategoriji interaktivnih servisa dok tvrtke ne dokažu da su njihove platforme sigurne za maloljetnike, a nalazi tog panela znatno su utjecali na nacrt.

Otvorena pitanja

Dio kritičara upozorava da provjera dobi može ugroziti privatnost ako se ne provede pažljivo, da bi maloljetnici ograničenja mogli zaobilaziti VPN-om i lažnim računima te da bi prestrogo reguliranje moglo poništiti obrazovne i društvene koristi digitalnih platformi. Estonija se protivi izravnim zabranama, a ministrica obrazovanja Kristina Kallas ocijenila je da zabrana neće riješiti problem jer će djeca brzo pronaći način da mreže i dalje koriste.

Tekst je do formalnog predstavljanja podložan izmjenama. Nakon predstavljanja prijedlog ulazi u pregovore s Europskim parlamentom i državama članicama, a konačna verzija vjerojatno će proći kroz znatne revizije prije usvajanja, uz rok za usklađivanje koji će se tek utvrditi.