Francuski ustavni sud srušio zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina

Francuski slučaj šalje jasnu poruku ostatku Europe: zabrana pristupa mrežama koja ne štiti privatnost korisnika ostaje mrtvo slovo na papiru

Bug.hr subota, 15. kolovoza 2026. u 10:15
📷 BUG/AI
BUG/AI

Conseil constitutionnel, francusko Ustavno vijeće, proglasio je neustavnim zakon koji je od 1. rujna trebao platformama poput TikToka, Instagrama i Snapchata naložiti ukidanje računa maloljetnika i obveznu provjeru dobi svih korisnika. U obrazloženju stoji da mjera nerazmjerno zadire u slobodu izražavanja i komunikacije te da ne nudi dovoljna jamstva za zaštitu privatnosti.

Odluka je politički udarac za predsjednika Emmanuela Macrona, koji je zabranu pristupa mrežama za djecu mlađu od 15 godina postavio među ključne prioritete. Neposredno nakon presude Macron je od premijera Sébastiena Lecornua zatražio izradu novog, pravno usklađenog prijedloga.

Sloboda izražavanja protiv zaštite maloljetnika

Ustavno vijeće priznalo je legitimnost zaštite djece od ovisnosti, zlostavljanja i pritiska na mentalno zdravlje, no ocijenilo je da opća zabrana pregrubo i neselektivno oduzima maloljetnicima pravo na pristup informacijama i komunikaciju. Sud je istaknuo i da je prijedlog bio preširoko postavljen jer bi obuhvatio i servise za koje nije dokazano da štete mladima, poput foruma i edukativnih komunikacijskih alata.

Provjera dobi kao problem privatnosti

Da bi se pristup zabranio mlađima od 15 godina, dob ili identitet morali bi dokazivati svi korisnici, uključujući odrasle, putem osobnih dokumenata ili biometrije. Vijeće je upozorilo da zakon nije definirao kako će se ti osjetljivi podaci prikupljati i štititi, čime je i sama svrha mjere dovedena u pitanje.

Slične inicijative u drugim članicama EU-a

Francuska je bila prva zemlja Europske unije koja je pokušala uvesti potpunu zabranu po uzoru na Australiju, no u istom se smjeru kreće više članica. Španjolska priprema zakon kojim bi granica bila 16 godina, Grčka zagovara granicu od 15 godina i zajedno s Francuskom i Španjolskom traži rješenje na razini Unije, dok Danska predlaže dob od 15 godina uz mogućnost pristupa od 13. godine uz pristanak roditelja. Sve tri države suočavaju se s istim tehničkim i pravnim preprekama oko provjere dobi.

Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) digitalna dob pristanka u Uniji varira između 13 i 16 godina ovisno o državi, a Europska komisija razvija standardizirani sustav digitalne provjere dobi kojim bi se izbjeglo kršenje privatnosti. Izvan Unije slične planove za granicu od 16 godina razmatra i Ujedinjeno Kraljevstvo.