Posljednjih mjeseci u medijima se često pojavljuju naslovi o navodnoj zabrani jednokratne ambalaže u Europskoj uniji. Takve tvrdnje stvaraju dojam da će plastične boce, ambalaža za hranu i brojni svakodnevni proizvodi uskoro nestati s tržišta. Međutim, mada je situacija složena, nije riječ o potpunoj zabrani jednokratne ambalaže.

Europska unija nije donijela propis kojim se zabranjuje svaki oblik jednokratne ambalaže, već je donijela novu Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) koja postupno uvodi stroža pravila za proizvodnju, korištenje i zbrinjavanje ambalaže. Uredba je stupila na snagu početkom 2025. godine, ali se većina njezinih odredbi počinje primjenjivati od 12. kolovoza 2026. 

Budući da je riječ o europskoj uredbi, ona će se izravno primjenjivati i u Hrvatskoj.

Zašto Europska unija uvodi nova pravila?

Glavni cilj novih pravila jest smanjenje količine ambalažnog otpada koji iz godine u godinu raste diljem Europe. Svaki stanovnik Europske unije godišnje proizvede velike količine ambalažnog otpada, a značajan dio otpada čini jednokratna ambalaža koja se koristi minimalno prije nego što završi u kanti za smeće.

Zbog toga EU nastoji potaknuti prelazak na sustave ponovne uporabe, povećati mogućnosti recikliranja i smanjiti količinu nepotrebnog pakiranja proizvoda. Dugoročni cilj je stvaranje kružnog gospodarstva u kojem će se ambalaža koristiti učinkovitije, a otpad svesti na minimum. 

Baš me zanima hoće li se proizvođači opet vratiti staklenim bocama za mlijeko. Koliko vas se sjeća tih staklenih boca za mlijeko koje su naši roditelji vraćali u trgovinu, kao što to sada radimo s bocama za pivo? Zveket boca u gajbama bio je zvuk ranog jutra. Ja sam nedavno kupila u trgovini mlijeko u staklenoj boci i meni ono izgleda privlačnije od onog u tetrapaku.

Hoće li ovo onda biti kraj za nepotrebnu jednokratnu ambalažu?

Jedna od promjena koju će građani najlakše primijetiti odnosi se na određene vrste jednokratne ambalaže koje se smatraju nepotrebnima. Posebna pozornost usmjerena je na male vrećice za umake poput kečapa, majoneze ili senfa koje se često dijele u restoranima brze prehrane.

Takva pakiranja proizvode velike količine otpada, a njihova je praktična vrijednost relativno mala. Umjesto njih očekuje se veća uporaba dozatora, boca za višekratnu uporabu ili drugih sustava koji stvaraju manje otpada. Slične promjene očekuju se i kod pojedinih hotelskih pakiranja kozmetike te drugih proizvoda za koje je procijenjeno da stvaraju nepotreban otpad.

Kupci će moći koristiti vlastitu ambalažu

Promjene će zahvatiti i ugostiteljski sektor. Od veljače 2027. kupci će imati pravo donijeti vlastitu posudu ili šalicu prilikom kupnje hrane i pića za van, a ugostitelji za to neće smjeti naplaćivati dodatne naknade.

Time se želi potaknuti smanjenje potrošnje jednokratnih čaša, kutija i spremnika koji se danas koriste u velikim količinama. Iako će se i dalje morati poštovati higijenski standardi, osnovna ideja jest omogućiti građanima da jednostavno koriste vlastitu ambalažu kad god to žele.

Manje štetnih kemikalija u ambalaži za hranu

Nova pravila donose i određena ograničenja za korištenje PFAS kemikalija u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom. PFAS, često nazvane "vječne kemikalije", skupina su sintetskih spojeva koji se iznimno sporo razgrađuju u okolišu, zbog čega se mogu nakupljati u tlu, vodi i živim organizmima.

Dosad su se koristile u nekim vrstama ambalaže za masnu hranu kako bi papir ili karton bili otporniji na vlagu i masnoće. Europska unija smatra da takve kemikalije predstavljaju dugoročni rizik za okoliš i zdravlje pa ih postupno uklanja iz prehrambene ambalaže.

Manje praznog prostora i nepotrebnog pakiranja

Jedna od manje vidljivih, ali vrlo važnih promjena odnosi se na dizajn ambalaže. Proizvođači će morati smanjiti količinu nepotrebnog materijala i praznog prostora u pakiranjima.

Godinama su se mnogi proizvodi prodavali u kutijama koje su bile znatno veće od samog sadržaja, često iz marketinških razloga. Nova pravila nastoje spriječiti takvu praksu kako bi se smanjila potrošnja materijala i količina otpada. To znači da bi kupci u budućnosti mogli viđati kompaktnija pakiranja i manje „zraka“ u kutijama koje dobivaju iz internetskih trgovina.

Jasnije oznake za lakše recikliranje

Važan dio uredbe odnosi se i na označavanje ambalaže. Europska unija želi uvesti jasnije i ujednačenije oznake koje će građanima olakšati razvrstavanje otpada.

Potrošači bi trebali lakše prepoznati od kojeg je materijala ambalaža izrađena, može li se reciklirati i u koji spremnik pripada nakon uporabe. Time se nastoji povećati učinkovitost sustava recikliranja u svim državama članicama.

Veća odgovornost proizvođača

Nove obveze neće se odnositi samo na proizvođače ambalaže nego i na tvrtke koje svoje proizvode stavljaju na tržište. One će snositi veću odgovornost za prikupljanje i obradu ambalažnog otpada koji nastaje nakon što proizvod dođe do krajnjeg kupca.

Takav pristup temelji se na načelu prema kojem dio troškova gospodarenja otpadom snose upravo oni koji proizvode ili plasiraju ambalažu na tržište.

Postupni prijelaz do 2030. godine

Umjesto naglih zabrana, Europska unija odlučila se za postupni prijelaz prema održivijim rješenjima kroz razdoblje koje će trajati sve do 2030. godine.

Iako se često govori o zabranama, većina svakodnevne ambalaže neće nestati preko noći. Plastične boce za vodu i bezalkoholna pića, limenke, kartonska ambalaža za mlijeko i sokove te većina ambalaže koja se danas koristi u supermarketima i dalje će ostati na tržištu.

Za HRT objasnila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima EK u Hrvatskoj:

- Najzanimljivije promjene su da se zabranjuje korištenje tzv. vječnih kemikalija u pakiranjima za hranu, kemikalija koje su toksične za organizam. Druga odredba odnosi se na volumen pakiranja, zabranjuje se više od 50 posto praznog prostora u ambalaži. Kad govorimo o e-commerceu, to je zabrana za više od 40 posto praznog prostora. Zabranjuje se korištenje teških metala u pakiranjima. Oni mogu biti maksimalno do 100 mg/kg, objasnila je Čović Vidović.

-Od 2028. ugostitelji će morati nuditi višekratne predmete za odnošenje hrane i pića iz objekata a najekstenzivniji primjer je 2030., kad govorimo o malim pakiranjima, recimo šećera, ako ima više od 5 posto plastike, bit će zabranjeno za jednokratnu uporabu. Isto vrijedi recimo za mala pakiranja šampona u hotelima i sl.,Od 2025. do 2030. cilj je u Europskoj uniji reciklirati najmanje 70 posto onog što nije plastika i najmanje 50 posto svega što je plastika jer su brojke alarmantne kad govorimo o otpadu, dodala je.