Bankari: "bitcoin je prevara"

Dobar osvrt

https://sysportal.carnet.hr/node/1758

 

Odličan post kako coin funkcionira 

http://www.bug.hr/forum/post/internet/bitcoin-pitanja-odgovori/5476164.aspx

To me inspiriralo:  A bitofcunt... Jedna od najstarijih "valuta"...

Slaba je to odgovornost koju snose političari. Tko je recimo kriv za slučaj franak? To je bilo kockanje s valutom i neki ljudi su izgubili. Rješenje je socijalističko prebacivanje gubitka na ljude koje se nisu s tim kockali. HNB ne kupuje devize nego eure. Kada euro padne u odnosu na franak ili dolar, padne vrijednost i kuni u odnosu na te valute jer je kuna vezana za euro. Ne možeš vezati kunu na dvije strane valute.

 

Uređeno tržište ne podrazumijeva zaštitu od gubitaka. Ti možeš izgubiti na najčišći način na bilo kojoj dionici. Firma propadne i gotova priča. Druga je stvar ako je kritična masa gubitnika toliko velika da politika ima interes intervenirati pa imaš udrugu Franak, Blokirani i stranku Živi Zid. Ista stvar bi bila da pola Hrvatske kupi bitcoin popuši i onda traži od ovih drugih da im pomognu vratiti dugove.

nisam par dana pratio cijenu btc-a i sad kad sam pogledao upadoh skoro sa stolice 

pao je za gotovo 2000 dolara u par dana ?

kad će više rx kartice postat beskorisne ili bar malo manje isplative za rudare, da se i mi sirotani ponovimo?

šta mislite o ovom dokumentarcu ?

http://www.imdb.com/title/tt4654844/

Ne mislim. Formalno vladajuća politika ne upravlja HRT-om, ali faktualno većim dijelom upravlja. Guvernerom narodne banke, pak, ni formalno ni faktualno ne upravlja politika, a ako itko upravlja, onda će to prije biti bankarski interesni kružok nego političari, premda se ni tu ne radi o "upravljanju" već o dogovaranju starih drugara. 

 

 

 

Nisam ni tvrdio da uređeno tržište podrazumijeva zaštitu od gubitaka, ali bar su poznata pravila i netko ih provodi, što pruža određenu zaštitu. Kod BC nema nikakve zaštite od manipulacije. Ako se na uređenim tržištima ipak događaju prevare, možemo pretpostaviti što nas tek čeka na neuređenom.

U Hrvatskoj svako malo nekoga ubiju, što ne znači da bi bili sigurniji u društvu bez zakona, policije i sudstva.

Pa pravila su ista i za BC, kupiš po jednoj cijeni prodaš po drugoj. Što ti vrijedi što znaš ime i prezime guvernera švicarske banke ako oni odluče dići ili spustiti tečaj i vrijednost tvoje imovine skoči ili padne. Kao što rekoh, imaš kredite u švicarcima, ljudi ostali bez ičega, otišli u osobni bankrot, a sve čisto i po zakonu, neće nikada i nitko završiti u zatvoru, a sva imena se znaju. Može li BC pasti na nulu? Može. Može li dionica neke kineske firme za fotoćelije koja ima rast 120% i koju si kupio na reguliranoj američkoj burzi pasti sutra na nulu? Može. Imena tu ne igraju ulogu, a hype ne možeš zabraniti osim ako se ne diže ili ruši cijela burza za određeni postotak, a to su rijetki slučajevi.

 

S druge strane centralna banka Finske priča drugačije

https://coinjournal.net/central-bank-finland-bitcoin-cant-doesnt-need-regulated/

 

S obzirom da se saziv Sabora bira na 4 godine, a puni mandat guvernera je 6 godina, sasvim je očito da je zakonodavac (sam Sabor) svjesno išao za tim da se mandati ne preklapaju i da neka trenutna politička većina ne bi imala utjecaja na rad guvernera čiji se mandat ne preklapa s mandatom trenutnog saziva Sabora.

 

Sabor nema nikakvog pojma kakvu će politiku voditi guverner NB ne za pet godina od postavljanja, nego idući mjesec, pa se bira ekipa koja se razumije (barem teoretski) u monetarnu politiku, a ne zamjenik predsjednika neke stranke. 

 

Mislim da do sada niti jedan guverner nije bio član stranke ili barem nije bio nešto visoko u stranačkoj hijerarhiji.

 

 

@ante_etna
Priča sa Švicarcima je mogla daleko gore završiti da Švicarska centralna banka nije ograničila njegov rast, a to je nešto neizvedivo kod BC. Upravo tvoj vlastiti primjer ti pokazuje u čemu je razlika.

Rizici na reguliranim tržištima su normalna stvar, problem je što se kod BC tome dodaju još i rizici kojih na uređenim tržištima nema ili su znatno manji.

Naprotiv što? Ako su skinuli blokadu znači da je postojala, a na BC ne postoji takva mogućnost.

Tko priča o zabrani? Govorimo o rizicima, koji su daleko veći kod BC. I to u usporedbi s najrizičnijim vrijednosnicama na uređenom tržištu, a kamoli s valutama.

Mislim da bitcoin nije prijevara, ali toliko se sranja dogada da je to nevjerojatno.

 

Evo, idemo krenut:

 

2-3% provizije kada se pridruzis nekom poolu.

Izrudaris dovoljno, registriras se na neki coin exchange ides stavit lovu uzima ti priviziju, kad trejdas uzima ti proviziju, ides dignut lovu uzima ti proviziju (neke imaju samo za stavljanje love, a nemaju kada se dize i kad trejdas i obrnuto)

Ides prodat coin uzima ti proviziju

Pridruzis se nekoj coin exchange stranici koja prihvaca paypal placas paypal ti uzima proviziju (normala paypal..)

Ides kupit bitcoin, evo danas vidio neki bosanci imaju stranicu prodavaju bitcoin sa 4.9% provizije

Rudaris? Oduzmi struju svaki mjesec

 

Kada se zbroje provizije i struja mjesecno to je nevjerojatno koliko se love potrosi odnosno izgubi.

 

Evo samo 1 primjer.

 

Pridruzis se poolu, uzima ti 3%, Stavis lovu na coinbase sa debitne/kreditne uzima ti 3.99%, onda ides krenut trejdat valutama uzima ti 1.49%, ides povuci US -> 1.49%, EUR/UK (SEPA) – 0.15€, a struja ide i placas mjesecno X kn.

 

Mislim da je onda najbolje rudarit neka ti uzima pool 3%, placaj struju i to je to, drzi coine za sebe pa ih prodavaj privatno.

Torent: "Banke ne kreiraju novac nego ga kreira rad ljudi koji stvaraju novu vrijednost..."

 

Izraz "nova vrijednost", ili "stvaranje nove vrijednosti" u glavama velikog postotka ljudi znači stvaranje novca.

Zamislimo sustav u kojem postoji 100 novaca (svejedno kako se zove) i 100 stolica. Svaka stolica košta 1 novac.

Ti si vlasnik šume, drveće raste samo od sebe i napraviš nove stolice. Rekao bi - nova vrijednost.

Da li se promijenila količina novca u sustavu? Ma ni za tisućiti dio lipe!

Promjenila se količina stolica.

Sada imamo 200 stolica u sustavu, koje se bore za 100 novaca, pa svaka stolica sada košta 0.5 novaca.

Drugim riječima:

1) proizvodnjom stvaramo PROIZVOD, a ne novi novac

2) proizvodnjom proizvoda taj proizvod samo pojeftinjujete (ako svi ostali parametri ostanu isti)

 

Zašto toliko ljudi pogrešno zaključuje da ako napravi "novu vrijednost" da je napravio novi novac?

Zato što razmišljaju iz perspektive pojedinca. Nisu sposobni razmišljati na ukupnoj razini, niti ih itko uči tomu.

Kad prodaš svoj proizvod, dobiješ novac u ruke, i čini ti se da si "stvorio" novi novac.

Međutim, nisi nikakav nmovac stvorio, taj novac je samo promijenio vlasnika. Prije je vlasnik bio neki drugi čovjek sad si vlasnik ti, ali količina stvorenog novca je ista.

Taj novac je prije stvorio netko drugi. I točno znamo tko to smije po našim zakonima napraviti: samo privatne banke, i nešto malo centralna banka. I to je to. Nitko drugi ne smije stvarati novac.

Jedini koji ce profitirat na tome su proizvođaći grafickih

Novac se itekako stvara i točno se zna tko i kako i koliko. Bt se također stvara, točno se zna kako. Tu nema nepoznanica ni misterija. Matematika i državni zakoni, sve se zna, bar onaj tko hoće znati. Vrijednost tog novca je nešto drugo. Odnosno što su ljudi spremni dati u zamjenu za taj novac. Ovisi o želji ljudi da ga imaju i o raspoloživoj količini. Ti smatraš bt nesigurnim, a ja ti velim da mu cijena jako oscilira i u tom smislu je na kratke staze rizičan, ali na duge staze mu cijena samo raste. Zato što potražnja za njim raste a stvaranje se usporava. Treba trud da se minea. Za razliku od klasičnog novca kojeg banke stvore bez ikakvog truda u ogromnim ciframa, samo napišu brojku i tnovac je stvoren. Nisu meni banke problem, ok je imati banke. Problem je što su im zakonom dozvolili da stvaraju novac, da izdaju kredite novca kojeg nisu ni imali. Banka kad ti izda kredit ne uzima sa svog računa ništa, niti s računa štediša. Jednostavno stvori novi novac bez truda i naplaćuje ti kamatu na njega. Zlo je u tome načinu stvaranja novca. On vodi u kreditnu krizu. Mnogi ostaju bez domova, tvrtke propadaju, bez budućnosti. Žalosno je kako malo ljudi to razumije, čak među ekonomistima. Misle da radom ili proizvodnjom mogu otplatiti dug. Ali znamo da je dug veći od sveg novca i stvaranje novog novca je upareno sa stvaranjem još većeg duga. I znamo da proizvodnjom ne mijenjamo količinu novca koja pistoji. Dakle, iako proizvodimo, i dalje je novca manje od duga i dug se ne može otplatiti. Može samo na razini pojedinca ali ne u globalu. Jednostavno, ne postoji dovoljno novca za vraćanje duga.