Google preoblikuje tražilicu uz pomoć Gemini AI-a

S druge strane nije u redu da Google napravi sažetak neke informacije sa tvojeg websitea, korisnik pročita sažetak i niti ne ode na tvoj website...

 Ali to onda nije vise problem Googlea, nego nas koji sve vise pokusavamo hvatati "kratice" do  nekog zivotnog uspjeha (ne izuzimam sebe iz tog grijeha, kriv sam po nekoliko "katedri").

Meni je to u rangu McDonaldsa i ljudi koji se zale na njega.

Nitko ti nije prislonio cijev pistolja na glavu, al' eto opet si sam odabrao otici i jesti nesto za sto smatras da je "junk food"

Nista ne pada sa neba. Ako zelis nesto vrijedno u zivotu, onda se moras i potruditi za to.

Kašika nije hrvatska riječ...žalosno je kako modeli miješaju jezike iz regije...

Uvijek mi je zanimljivo kako je u hrvatima u redu kada kazemo da ameri pricaju koji ono jezik? Aha da engleski. Australci pricaju koji ono jezik? Aha da engleski. itd.

Ovdje bi zaratili da su razliciti jezici zbog naglaska u rijeci a njima je u redu da jedni kazu truck a drugi lorry pa je i dalje to isti jezik....

A onda "intelektualci" uvode "indijanski enlgeski" u redovnu medijsku i znanstvenu upotrebu i nikom nista? Mozda, uskoro, i mi pocnemo pricati engleski? 

p.s. da budem jasan jezicnim "puristima" gadite mi se 

Ne slažem se s tobom. Model bi koristio riječ "žlica" da je treniran isključivo na hrvatskom jeziku. Ono što je meni problematično je to što je model treniran na združenim tekstovima hrvatskog, srpskog i drugih jezika, s pretpostavkom da su to sve "isti" jezici (što nisu i nikada neće biti) pa mu nije eksplicitno zadano ograničenje u izboru riječi. Autori modela na taj način (iz ekonomskih razloga) marginaliziraju razliku u jezicima pa je "kašika", kao što si i rekao, posljedica statistike, ali u združenom datasetu u kojem dominiraju srpski i/ili bosanski izrazi, a ne zato što Hrvati tu riječ koriste češće od riječi "žlica" ili "žličica". 

Kašika je u hrvatskom jeziku sada regionalizam, a javlja se u (hrvatskim) frazama odavna - pogledati HJP: Hrvatski jezični portal (znanje.hr).

Književni hrvatski i srpski ne da su jedan te isti jezik (novoštokavski), nego je hrvatski jezični standard doslovce napravljen prema Karadžićevoj ideji kako bi trebao zvučati srpski jezični standard - novoštokavski s  ijekavskim izgovorom, koji ne postoji autohnotno u niti jednoj hrvatskoj regiji kao narječje, niti u Dubrovniku koji se navodi kao izvor tog fantomskog narječja, ali se u Dubrovniku miješaju ikavica i ijekavica, plus što je to apsolutno najminorniji dijalekt kojim govori najmanji broj stanovnika Hrvatske, dok su ikavica i kratka ekavica pravilo, ali nikad uz štokavštinu, već uz čakavštinu i kajkavštinu.

Da ne bi pisao kao "Slavoserbi" ("Napokon, o Slavoserbima koje mislite predobiti. Oni su sužanjska pasmina, skot gnjusnii od ikojega drugoga. Uzmimo u čoveku tri stupnja saveršenstva: stupanj životinje, stupanj razbora, i stupanj uma, duševnosti. Slavoserbi nisu podpuno dostignuli ni najniži stupanj, a iz njega ne mogu se dignuti. Oni nemaju svest; oni ne znadu kao ljudi čitat; njih se nikakav nauk ne prima; oni ne mogu biti ni bolji ni gorji nego li su; oni su, izuzev okretnost i prepredenost koje daje vežbanje, svi u svemu posve jednaki; oni o sebi, biti siti, bili gladni, ne mogu mučat ni lajat, mirovat ni skakat, nego se u svemu vladaju kako im njihovi pastiri određuju."), Ante Starčević je pisao isključivo novoštokavskom ekavicom jer je smatrao da je to "pravi" hrvatski, također posve izmišljeni hrvatski jezik koji nigdje u Hrvatskoj ne postoji kao autohtono narječje, već samo u Starčevićevoj mašti. 

Prije Ilirskog pokreta pored latinskog, njemačkog i mađarskog u Hrvatskoj se kao hrvatski koristio kajkavski standard (a još prije njega čakavski - zašto? - zato jer su to jedina dva stvarno autohtona govora na našem području) što je u praksi dokinuo Ljudevit Gaj (koji je prije pisao kajkavskim) u Ilirskim narodnim novinama: https://en.wikipedia.org/wiki/Illyrian_movement#Illyrian_language_conceptions. Jer se divio Vuku Karadžiću.

Bosanski, hrvatski, crnogorski i srpski jezik se među jezičarima koji s ovim mikronarodićima veze nemaju smatraju jednim jezikom s istom gramatikom, praktički istim leksikom i donekle različitim izgovorom i sada se za nj koristi termin BCMS - Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian language (Bosnian-Croatian-Montenegrin-Serbian language summary | Britannica)

Hrvati, posebno samouki jezikoslovci (ali i oni s formalnim obrazovanjem, da budemo iskreni) imaju bizarnu tendenciju osiromašivanja vlastitog jezika upornim izbacivanjem iz službenog standarda ogromnih dijelova rečeničnog fundusa koji se stvarno koristi ako im se učini da je "istočan" s tim da ni tu nema nikakve dosljednosti, pa je hiljada koja dolazi iz grčkog (hilioj/hilias) navodno srpska, kao i "tačka", a ruska "tisuća" i "točka" su hrvatski i nisu "istočni". Vrtolet? Pogodite odakle ta ideja...

Kašika je tako Hrvatu "turcizam" i "srbizam" dok u Bauhausu raspravlja o tome koju boju (također turcizam - pa što onda?) kupiti a možda i neki alat (alet - također turcizam). Nakon toga ode podgledati Sinjsku alku (halka, arapski, obruč ili prsten, nama došlo iz turskog) i pljeskati alaj-čaušu (turski - vođa povorke, u Alci, vođa kopljanika), barjaktarima (bajraktar - turcizam - nosač zastave, zastavnik) i alkarskim momcima (bugarski moma - mlad čovjek). 

Traženje pojedinačnih riječi koje se koriste u svakodnevnom jeziku, a tobože su "strane" je ćorav posao (turski - kör - slijep) jer ako se misli biti doslijedan, pofalit će nam riječi za svakodnevne najosnovnije predmete i radnje, ali se uvijek možemo vratiti Lazslu Bulcsu i čigrastom velepamtilu.

Nije mi bio cilj tražiti pojedinačne riječi koje se koriste u svakodnevnom jeziku, a tobože su "strane", već ukazati na to da je riječ "kašika" mnogo rjeđe korištena riječ od riječi žlica, kao i od riječi boja, alat, alka i druge spomenute riječi koje imaju mnogo veću frekvenciju korištenja u svakodnevnom hrvatskom govoru. Zato bih i očekivao od modela da se tako i ponaša, no njegovo je ponašanje uvjetovano frekvencijama riječi u datasetu koji je, kako sam već i napisao, vrlo vjerojatno mješavina svih jezika iz regije.

https://www.youtube.com/@Ecolinguist

Ovaj Poljak je izvrstan koga zanimaju slavenski jezici (uključujući i "interslavenski" koji je nevjerojatno razumljiv nama južnim Slavenima) i ima te fore da stavi Slavene s raznih strana i onda jedni drugima moraju ispričati neku priču na svom jeziku, a ovi ostali ih moraju pokušati razumjeti. Jako puno homonima (riječi koje isto zvuče, ali imaju različito značenje) i neobičnosti tipa da jedan slavenski jezik bolje razumiješ napisan, a slabije izgovoren (različiti izgovori) i obratno.

Ima, naravno, i teme o drugim, neslavenskim jezicima.

Čitam malo o ovoj temi na wikipediji, da se educiram više.

I primjetio sam da je jezik usko povezan s nacionalizmom.

A tamo piše i o nekakvim nacionalističkim pokretima kao što je Ilirski.

Za oko mi je zapelo da su neki akteri ilirskog pokreta bili slobodni zidari,

Idem gledat i druge pokrete u europi kao talijanski, i vidim da je i njihov pokret vodio slobodni zidar.

Ima li to kakve veze ili? Jesu li slobodni zidari ustvari to sve osmislili?

EDIT1: 

aha, evo poveznice : 

Prosvjetiteljstvo je slobodno zidarski pokret, a kao tvorac ideje nacionalizma se spominje  Njemac i slobodni zidar,  von Herder, povezan s prosvjetiteljstvom.

EDIT2: 

slobodni zidari su nekakvi okultni tipovi

Nasa BB (Biljana Borzan) je rijedak svijetli primjer sto bi EU zastupnik trebao raditi, koliko god se trivijalan cinio ovaj primjer sa Nutellom (Clare Daly je drugi EU zastupnik za koju bi takodjer glasao kad bih mogao, zajedno sa njenim zemljakom Mick Wallace-om)

BB ce imati moj glas kad god budem imao priliku glasati za nju.

Uspput receno, Nutella se nije mogla mjeriti sa Viki-jem (pozdrav janezima, komsijama i daljnjimn rodjacima)