Teleskop Webb nastavlja fascinirati: stigle fotografije kružne galaksije "kotača"

S novog svemirskog teleskopa James Webb stigao je još jedan set fotografija dubokog svemira, s razinom detalja kakvu do sada niti jedan instrument nije mogao snimiti

Sandro Vrbanus srijeda, 3. kolovoza 2022. u 11:10

NASA je još jednom objavila set novih fotografija sa svemirskog teleskopa James Webb, a one su još jednom vrlo atraktivne, znanstveno korisne te pružaju do sada neviđenu razinu detalja. Glavni objekt snimanja ovoga puta bila je galaksija u obliku kotača, poznata i kao "Cartwheel" galaksija. Prstenasta je to galaksija udaljena oko 500 milijuna svjetlosnih godina, smještena u malenom južnom zviježđu Kipara.

Nastanak ove galaksije rezultat je vrlo rijetkog kozmičkog događaja, sudara između velike spiralne galaksije i jedne manje galaksije, zbog čega ima ovako neobičan oblik i strukturu. Na fotografijama je vidljivo da se sastoji od dva kružna oblika, manjega i sjajnijega bliže središtu te većega i "šarenijega" koji ga okružuje. Oni su rezultat spomenutog sudara, a NASA ih opisuje kao "širenje valova površinom jezera kada u njega ubacite kamen".

Neprikosnovena razina detalja

U manjem prstenu nalazi se velika količina svemirske prašine, u kojoj se rađaju klasteri novih zvijezda. Većim prstenom, koji se širi već oko 440 milijuna godina, dominiraju supernove i također regije nastanka zvijezda (one se tu stvaraju tako što se materija u prstenu širi, udara u plinove koji je okružuju, a to potiče formiranje zvijezda).

"Cartwheel" galaksija u kompozitnom prikazu snimljenom u bliskom i srednjem infracrvenom spektru 📷 NASA, ESA, CSA, STScI
"Cartwheel" galaksija u kompozitnom prikazu snimljenom u bliskom i srednjem infracrvenom spektru NASA, ESA, CSA, STScI

Ovako detaljna snimka galaksije omogućava znanstvenicima dobiti nove informacije o njoj i procesima koji se tamo zbivaju. I ove fotografije dokaz su koliko je James Webb napredniji instrument od Hubblea i ostalih, ali isto tako pokazuju i zašto je snimanje u infracrvenom spektru toliko važno za proučavanje svemira. Naime, u vidljivom spektru velik dio informacija iz ovakvih struktura ostaje skriven u svemirskoj prašini, dok infracrvena svjetlost može proći kroz oblake prašine i doprijeti do senzora teleskopa.

Proučavanje prošlosti i budućnosti galaksije

Snimanje svemira u valnim duljinama između 0,6 i 5 mikrona (bliski infracrveni spektar) omogućava ne samo vidjeti više zvijezda kroz oblake prašine, nego i razlikovati ih od ostale materije. Tako su na ovim snimkama klasteri zvijezda u pravilu plave točke, dok je svemirska prašina u crvenkastim tonovima. NASA kaže i kako ovaj pogled prikazuje galaksiju u vrlo dinamičnom, prijelaznom stanju, koje je posljedica njezinog neobičnog procesa nastanka. Webbove snimke pomoći će astronomima otkriti kako je došla u to stanje, ali i proučiti kako bi njezina budućnost mogla izgledati.

"Cartwheel" galaksija snimljena samo u bliskom infracrvenom spektru instrumentom NIRCam
"Cartwheel" galaksija snimljena samo u bliskom infracrvenom spektru instrumentom NIRCam

Osim galaksije "Cartwheel", na snimci su vidljive i dvije oveće susjedne galaksije, jedna za fotografijranje vrlo dobro pozicionirana spiralna galaksija uz desni rub, kao i brojne udaljene galaksije i zvijezde u pozadini slike.

Sve fotografije s Webba u punoj rezoluciji, nekomprimirane i s dodatnim vizualima možete pronaći na ovom mjestu.

Za usporedbu: isti prizor snimljen Hubbleom 📷 ESA/Hubble & NASA
Za usporedbu: isti prizor snimljen Hubbleom ESA/Hubble & NASA