Napredak u proizvodnji SSD diskova

Ima li istine u ovome? Jer ja sam WOW ako ima!

Super, imam macbook air mid 2013 na njemu je ssd disk spojen na PCIe dakle teorijski su moguće znatno veće brzine (trenutno čita 720 MB/s) uz nadogradnju će biti još brži.:-)))
Dobar japanac i nadam se da ga neće nitko "roknuti".

Naravno da je preloše opisano da bi bila istina. Čitanje podataka nema te prepreke, a ipak ne ide iznad 550 MB/sec. Govorim o današnjim "klasičnim" SSD diskovima sa SATA3 sučeljem. Propusnost SATA3 sabirnice je 6Gbit/sec, što daje maksimalnu teoretsku brzinu od 715MB/sec, ali niti nju ne dostižu. Tek modeli sa PCIe sučeljem idu iznad 1000MB/sec, do otprilike 2000MB/sec top modeli za servere, nedostižni novčaniku običnog korisnika.

Ako read ne ide iznad 550 MB/sec, onda sigurno niti write neće, vjerujte.

Pričati o konkretnoj brzini bez napravljenog objektivnog mjerenja - nije informacija, samo laprdanje marketinga koji svašta lupa da proda i ostane živ.

Lijepo je čuti da se radi na nečemu i uspije, ali to treba potkrijepiti.

Željno očekujem mjerenje, po mogućnosti nezavisno.

a misliš li da su PCIe SSD-ovi, osim sučelja, tehnološki drugačiji od "običnih" SSD-ova?

nijedno sučelje ne možeš 100% iskoristiti.. 550mb/s je nekih 80% teoretske propusnosti i to je u redu.. treba nam novo sučelje i ova firmware implementacija a ne novi diskovi..

sučelja ima toliko da ih više niti ne pratim, ali defintivno ima sučelja na raspolaganju koja mogu iskoristit i više od 550 mb/s. samo što je sata sad postao standard i udarat će tog konja dok ne krepa. a to je najžalosnije.

Problem lezi u samom FLASHu koji ima ogranicenje u citanju i jos vece u zapisivanju. Problemi su veci kod MLCa i puno vise kod TLCa. Kod SLCa, znaci enterprice sektor, BIOS i mikrokontroleri, brzine citanja su reda 70nS, tj reda 20MHz. Trikovima se brzine povecavaju. Kao i kod DDRa ne cita se word podataka vec vise, cijeli blokovi, a onda se puno vecom brzinom podaci iscitavaju. Zato DDR ima hrpu onih brojki: 5-5-25-10.
MLC i TLC imaju jedan drugi vrlo velik problem, a to je "izdvajanje" bitova iz jedne celije. Kod MLCa dva bita, kod TLCa tri bita informacija se pamte u jednoj memorijskoj celiji, ili ti ga bitu. Znaci, digitalna info se pamti analogno. Citanje analognog i pretvaranje u digitalno je polagano i sto je puno problematicnije, vrlo sklono greskama. Zato svi FLASHevi imaju CRC. Ne samo CRC vec ECC kojim se mogu rekonstruirati izgubljeni bitovi. Brzine citanja su reda mikrosekundi (cak desetak).
Da ne bi bilo sve sporije od HDDa podaci se citaju u blokovima, tj mozemo zamislit da je sirina busa 4096 umjesto 16/32. Automatski ubrzanje reda 256/128 puta!
Ali to je jedan mali dio problema. Drugi puno veci je upis. Princip rada FLASHa, a i ostalog tog tipa memorija -EEPROM, EPROM, je da se mogu upisati samo nule. Znaci, bit koji je 1 moze se promjenit u 0 ali ne i obrnuto. FLASH bit (celija) je jedan vrlo dobro izoliran kapacitor (kondenzator) koji moze biti ispraznjen (pobrisan) ili napunjen. Kada je ispraznjen ocitava se kao 1, a napunjen kao 0. Problem je sto taj kapacitor nije zicom spojen vec je potpuno izoliran od ostatka, tzv floating gate. Elektroni se zahvaljujuci kvantnoj mehanici tuneliraju, ubacuju, u i iz njega. Proces upisa traje reda 100uS do 10mS, a brisanja reda 100mS. Radi kompleksnosti ozicenja unutar chipa FLASHevi imaju earase blokove velicine 64kB (neki 32k, a neki i puno vece). Prije nego zelimo nesto upisati moramo blok pobrisati. Problem brisanja je sto uvijek neki broj elektrona ostane u celiji. Kod MLCa i TLCa broj brisanja je reda 5000 (pa cak i reda 1000). Govorim o cijelim blokovima velicina 64k ili vise! SLC je reda 10000, a kod mikrokontrolera ide i do 100000 (mali kapaciteti).
Nazalost tu nekog trika nema. Ubrzanje je da se podaci upisuju u pobrisane blokove, a kada ima vremena slobodni blokovi se brisu.
Veliki SSDovi su brzi od manjih upravo radi paralelnosti, jednostavno imaju vise chipova paralelno spojenih. Ali, svi SSDovi imaju nesto sto se zove provisioning. Jednostavno, jedan dio kapaciteta (10, 20%) koristi se kao zamjena za krepane blokove. Kod SSDa je sve u kontroleru i firmwareu. Kontroler odredjuju kako paralelno mogu ic, tj dal imaju 5 ili 50 "kanala", a firmware odredjuju koliko ce SSD pozivit. Bug u firmwareu moze zaklat SSD vrlo brzo jer na kraju sve zavrsava na onih 1000 brisanja. Sto je SSD puniji to mu performanse opadaju jer ima sve manje blokova za brisanje. Trik je postojece fileove (blokove) reusati sto utjece na brzinu.

Jedino rijesenje je u novoj tehnologiji. Ne FLASHu vec sasvim drugom tipu memorija. Recimo FRAM je "savrsena" memorija. Brzine upisa i citanja reda 50-100nS i gotovo neogranicen broj upisa (brisanja) - reda 10^14. Jedini problem je kapacitet i cijena. Chipovi od 256k dodju reda 30 USD. Ono je k nije M!!

Rješenje je, znači, da se podaci upišu tamo odakle će se netom poslije izbrisati.