Hm.. nije točno.
e-poslovnica je dostupna samo radnim danima od 08h do 21h.
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/racuni/online_usluge
Prije par dana sam sredio problem radi kojeg sam prošlog tjedna triput išao u banku i jednom čekao 55 minuta na javljanje operatera (i ništa ne obavio ni u jednom od tih slučajeva) u 5 minuta putem chata na e-Zabi. Ako zadrže sadašnju dostupnost i brzinu, super!
ne koristim zabu, ali respect
sa minimalno truda su jako poboljsali uslug 
Hm.. nije točno.
e-poslovnica je dostupna samo radnim danima od 08h do 21h.
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/racuni/online_usluge
pa da, nemaju robote da po noći s tobom vode razgovor.
sviđa mi se ova usluga, mada me brine to kaj sve više ljude rješavaju direktnog kontakta sa osobljem.. pogledajte samo telekome, automat vas zove o informacijama za neplaćene račune, nedostupnost usluge itd.. uskraćuju nam ono klasično i dobro staro spominjanje nečije mame kad se problem rješava oči u oči
Apsolutno sam alergičan na pojam "bankarski proizvod" ili "osiguravateljski proizvod "koji se forsiraju u
nedostatku prave proizvodnje u ovoj zemlji.
Banka pruža usluge, a ne proizvodi proizvode!
Inače, sve pohvale za novu uslugu Zabe!
Ideja odlicna, a koliko vidim prema komentaru dana i realizacija ne zaostaje.
Svaka cast!
No ne mogu sprijeciti alergijsku reakciju kada cujem naziv "bankarski prozivod".
Silno zele nesto proizvesti, a doslovno nude usluge.
Chat usluga- proizvod
Posudjivanje novca- proizvod
cuvanje novca - proizvod
Samo cekam da jos zatraze zajedno sa poljoprivrednicima poticaje za proizvodnju.
Apsolutno sam alergičan na pojam "bankarski proizvod" ili "osiguravateljski proizvod "koji se forsiraju u
nedostatku prave proizvodnje u ovoj zemlji.
Banka pruža usluge, a ne proizvodi proizvode!
Inače, sve pohvale za novu uslugu Zabe!
AHAHAHAHA care!!!!!!
Napisem post i gledam kako se ovo promijenilo, pa nisam ja ovo napisao!!!!
Na moment si me prestrasio!!!!
Hm.. nije točno.
e-poslovnica je dostupna samo radnim danima od 08h do 21h.
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/racuni/online_usluge
Nisu na svojem webu precizno objasnili kao u živo. Dakle, od 8-21 radi chat i videochat, dok ih od 0-24 možeš cimati putm kontakt-obrasca u meniju e-poslovnice, pa će se, kako su mi rekli, povratno javiti za koju minutu... Vjerojatno je stvar u tome da u noćnim satima imaju "dežurne" koji smiju zakunjati dok ih se ne cimne... ;)
Dok ne otvore uslugu e-prebacikreditnaTodorića, možda i ova bude od koristi.
http://www.Hedonist385.com
Ako je mogucnost obavljanja nekih usluga u vidu bankarstva od kuce "osjetan civilizacijski napredak" onda Petricu ocito nisi upoznat sa situacijom u Africi, Kubi, trgovinom ljudi, Bliskim istokom, siromastvom, krizom, neizljecivim bolestima, itd. Rjesavanje nekog od tih, i mnogih, mnogih drugih problema bio bi osjetan civilizacijski napredak, a ne nekakva dodatna mogucnost nekakve usrane banke.
Apsolutno sam alergičan na pojam "bankarski proizvod" ili "osiguravateljski proizvod "koji se forsiraju u
nedostatku prave proizvodnje u ovoj zemlji.
Banka pruža usluge, a ne proizvodi proizvode!
Inače, sve pohvale za novu uslugu Zabe!
Ne znam da li misliš konkretno na ovaj primjer gore ili opčenito na sve usluge ali banka doista nudi proizvode.
Npr. usluga je kreditiranje ali kredit za umirovljenike ili kredit za studente je proizvod. Banka nudi klijentima novce uz neke određene uvjete pod nekim posebnim okolnostima i sve to skupa "zapakirano" naziva se bankarski proizvod. Druga je stvar što ti pod proizvod očito podrazumjevaš nešto opipljivo. Na koncu i novac koji ti banka isplačuje je "opipljiva vrijednost" (novac je roba) samo što se u današnje doba novac od kredita ne isplačuje na način keš u ruke nego transakcijama sa računa na račun.
Dakle, banka nudi bankarske proizvode ma koliko god ti bio alergičan na to.
Ne znam da li misliš konkretno na ovaj primjer gore ili opčenito na sve usluge ali banka doista nudi proizvode.
Npr. usluga je kreditiranje ali kredit za umirovljenike ili kredit za studente je proizvod.
Stvarno si ovo argumentirao, nema što. Kada točno usluga kreditiranja postaje "proizvod"? Tako što imaš različite kamatne stope, različite instrumente osiguranja? Je li šišanje "frizerski proizvod"? Jer imamo šišanje sa pranjem, bez pranja, pramenove - puno različitih "frizerskih proizvoda".
Tu se radi isključivo o marketinškoj terminologiji koja je uzela maha. Nazovimo stvari fancy imenima i više ćemo ih prodati. Pretpostavljam da su ti bankarske naknade, promjenjive kamatne stope i valutne klauzule isto potpuno prihvatljive s obzirom da proizvodnja i razvoj (R&D) proizvoda ipak košta.
Ne znam da li misliš konkretno na ovaj primjer gore ili opčenito na sve usluge ali banka doista nudi proizvode.
Npr. usluga je kreditiranje ali kredit za umirovljenike ili kredit za studente je proizvod.
Stvarno si ovo argumentirao, nema što. Kada točno usluga kreditiranja postaje "proizvod"? Tako što imaš različite kamatne stope, različite instrumente osiguranja? Je li šišanje "frizerski proizvod"? Jer imamo šišanje sa pranjem, bez pranja, pramenove - puno različitih "frizerskih proizvoda".
Tu se radi isključivo o marketinškoj terminologiji koja je uzela maha. Nazovimo stvari fancy imenima i više ćemo ih prodati. Pretpostavljam da su ti bankarske naknade, promjenjive kamatne stope i valutne klauzule isto potpuno prihvatljive s obzirom da proizvodnja i razvoj (R&D) proizvoda ipak košta.
Softver (odnosno infrastruktura) e-poslovnice je proizvod.
Interakcija koje se pruža preko tog proizvoda je usluga.
Ako su oni sami razvili nadogradnju e-zabe, onda su napravili i proizvod, koji, u teoriji, mogu i dalje prodavati.
Inače, svako onaj koji je imao osobnog bankara, na neki način je već imao ovakvu uslugua.
Softver (odnosno infrastruktura) e-poslovnice je proizvod.
Interakcija koje se pruža preko tog proizvoda je usluga.
Ako su oni sami razvili nadogradnju e-zabe, onda su napravili i proizvod, koji, u teoriji, mogu i dalje prodavati.
Točno tako, pri čemu je softver / aplikacija proizvod softverske firme - ako se ne varam Combis u ovom slučaju.
Ali pod pojmom "bankarski proizvod" oni ne misle na to nego na različite financijske usluge koje je njihov marketing zapakirao u "proizvode".
Ne znam da li misliš konkretno na ovaj primjer gore ili opčenito na sve usluge ali banka doista nudi proizvode.
Npr. usluga je kreditiranje ali kredit za umirovljenike ili kredit za studente je proizvod. Banka nudi klijentima novce uz neke određene uvjete pod nekim posebnim okolnostima i sve to skupa "zapakirano" naziva se bankarski proizvod. Druga je stvar što ti pod proizvod očito podrazumjevaš nešto opipljivo. Na koncu i novac koji ti banka isplačuje je "opipljiva vrijednost" (novac je roba) samo što se u današnje doba novac od kredita ne isplačuje na način keš u ruke nego transakcijama sa računa na račun.
Dakle, banka nudi bankarske proizvode ma koliko god ti bio alergičan na to.
Banka ne nudi proizvode. To je svakome jasno tko odluci potrositi 2ns svog vremena o toj temi. Sve ostalo je izmisljanje tople vode.
Prepakiravanje proizvoda te cini ili trgovcem ili svercerom, a jedno i drugo se moze povezati sa bankom.
Što jest, jest, ali besplatno nije.
Izvrsno! Veseli me sve u čemu se hrvatska sredina pozitivno ističe.
Iako imam e-zabu i m-zabu, zna se dogoditi da radi sitnica moram doći osobno u banku (ne češće od 2-3 puta godišnje) kod svoje bankarice. Ovako nema više ni toga. Za sada sam zadovoljan dobivenim uslugama tzv. Dinamičke lepeze koje plaćam 720 kn. Ni ne sumnjam da će konkurencija biti potaknuta.
(Izvan teme: Evo i moje poruke za hrvatske političke stranke: glasat ću za vas ako ovakvu virtualizaciju provedete i na razini državne uprave - od policijskih do poreznih usluga. Hm, postoji li uopće neka politička stranka koja se bori za ovakve teme?)
Prvi put kad sam pročitao ovu vijest i autorovu oduševljenost ovom uslugom, pitao sam se je li ovo sponzorirani članak. U slučaju da članak nije sponzoriran - ispričavam se autoru.
Za dva mjeseca napunit ću 12 godina staža kao korisnik e-Zabe. Kad sam dobio njihovu obavijest o novoj usluzi, pomislio sam: "Oho, primjena suvremenih tehnologija - samo, koja korist od toga?".
Osobno sve svoje bankarske potrebe ispunjavam putem e-Zabe, a koristim stvarno mnogo usluga i često.
U poslovnicu idem samo u tri slučaja:
1) treba podići kartice
2) treba podići ili uplatiti devize (Zašto se neka banka ne sjeti staviti eure u jednu kazetu bankomata? Pa makar samo u zračnoj luci, trajektnoj luci, na kolodvorima. Brani li im to zakon?)
3) radim uvećanu uplatu kredita
S obzirom da Zagrebačka banka nije ponudila dovoljno kvalitetan "proizvod", novi kredit sam ostvario u drugoj banci tako da i točka 3) otpada. Toliko sam rijetko u banci da me osobna bankarica moli da svratim k njoj kako bi mi mogla reklamirati neke proizvode.
I onda banka ponudi ovakvu uslugu koja mi djeluje prilično beskorisno za bilo kojeg korisnika e-Zabe. Vidi se i po primjerima u članku: "promjena PIN-a" - PIN nije nešto što se mijenja svaka 3 mjeseca. Zatim, promjena datuma plaćanja računa (rate kredita) - također, datum se dogovori na početku i to je uglavnom to.
Međutim, pitanje je i koja je korist za samu banku - banka svejedno mora plaćati osobu koja dežura i javlja se na upite stranaka. Jedina logična prednost je da ovakav pristup omogućuje bolje planiranje i optimiranje broja zaposlenih ljudi. Manje logična prednost je da to radno mjesto ne mora biti "osobni bankar", već može biti samo "CRM agent" što se plaća osjetno manje.
Osobni kontakt će u bližoj budućnosti i dalje biti nužan zbog tehnološki nepismenih stranaka, zakonske potrebe da se neke stvari kao potpis odrade osobno, te razmjene pisanih dokumenata. Ovo se u daljoj budućnosti može promijeniti, ali čini mi se vjerojatnijim da banka neće moći ostvariti odgovarajuću uštedu potpunim ukidanjem poslovnica i stoga će odustati od ove usluge prije nego ta blistava budućnost konačno dođe.
Stoga, isključivši oduševljenje novim načinima uporabe tehnologije, ne predviđam blistavu budućnost ovoj usluzi i čini mi se da je ovo više PR potez, nego ozbiljna promjena u načinu na koji banke posluju.
Iz osobnog iskustva, Zagrebačkoj banci bih preporučio da više pažnje posveti razvijanju pozitivnog odnosa sa strankama, umjesto na tehnološke akrobacije. Naime, poslujući s tom bankom, redovno imam osjećaj da me se poima kao negativnu nuspojavu koja dolazi uz novac koji banka čuva.
huuh inovacije....erste ima chat već godinu dana a pin jednostavno promijeniš na bankomatu...već par godina..
A i sama e-poslovnica je 'proizvod' vjerojatno nakucan u Indiji. Tako naime naše soft-kompanije funkcioniraju. Osnovni kod naruče od Indijaca, a onda nastave dalje... ma što da se priča. Tako da je to sve svirka nekoj stvari...
ajmo otpočetka: kao prvo, banka uopće nije zagrebačka pa čak niti hrvatska već talijanska (koja je u banani). kao sve ostalo, ni jedna banka ne čini IŠTA radi korisnika već samo radi sebe i svoje dobiti. ostalo se zaključuje dedukcijom. ukratko, banka je čovjekov prirodan neprijatelj. 
Za dva mjeseca napunit ću 12 godina staža kao korisnik e-Zabe. Kad sam dobio njihovu obavijest o novoj usluzi, pomislio sam: "Oho, primjena suvremenih tehnologija - samo, koja korist od toga?".
Osobno sve svoje bankarske potrebe ispunjavam putem e-Zabe, a koristim stvarno mnogo usluga i često.
U poslovnicu idem samo u tri slučaja:
1) treba podići kartice
2) treba podići ili uplatiti devize (Zašto se neka banka ne sjeti staviti eure u jednu kazetu bankomata? Pa makar samo u zračnoj luci, trajektnoj luci, na kolodvorima. Brani li im to zakon?)
3) radim uvećanu uplatu kredita
S obzirom da Zagrebačka banka nije ponudila dovoljno kvalitetan "proizvod", novi kredit sam ostvario u drugoj banci tako da i točka 3) otpada. Toliko sam rijetko u banci da me osobna bankarica moli da svratim k njoj kako bi mi mogla reklamirati neke proizvode.
I onda banka ponudi ovakvu uslugu koja mi djeluje prilično beskorisno za bilo kojeg korisnika e-Zabe. Vidi se i po primjerima u članku: "promjena PIN-a" - PIN nije nešto što se mijenja svaka 3 mjeseca. Zatim, promjena datuma plaćanja računa (rate kredita) - također, datum se dogovori na početku i to je uglavnom to.
Međutim, pitanje je i koja je korist za samu banku - banka svejedno mora plaćati osobu koja dežura i javlja se na upite stranaka. Jedina logična prednost je da ovakav pristup omogućuje bolje planiranje i optimiranje broja zaposlenih ljudi. Manje logična prednost je da to radno mjesto ne mora biti "osobni bankar", već može biti samo "CRM agent" što se plaća osjetno manje.
Osobni kontakt će u bližoj budućnosti i dalje biti nužan zbog tehnološki nepismenih stranaka, zakonske potrebe da se neke stvari kao potpis odrade osobno, te razmjene pisanih dokumenata. Ovo se u daljoj budućnosti može promijeniti, ali čini mi se vjerojatnijim da banka neće moći ostvariti odgovarajuću uštedu potpunim ukidanjem poslovnica i stoga će odustati od ove usluge prije nego ta blistava budućnost konačno dođe.
Stoga, isključivši oduševljenje novim načinima uporabe tehnologije, ne predviđam blistavu budućnost ovoj usluzi i čini mi se da je ovo više PR potez, nego ozbiljna promjena u načinu na koji banke posluju.
Iz osobnog iskustva, Zagrebačkoj banci bih preporučio da više pažnje posveti razvijanju pozitivnog odnosa sa strankama, umjesto na tehnološke akrobacije. Naime, poslujući s tom bankom, redovno imam osjećaj da me se poima kao negativnu nuspojavu koja dolazi uz novac koji banka čuva.
1. ako ti nemaš koristin, ne znači da netko drugi od skoro pola milijuna ljudi nema.
2. da
3. promjena datuma za plaćanje računa nije vezana isključivo uz kredit, a uz to, kod većine kredita promjene datuma niti nisu izvedive.
4. kako se autorizacija tokenom smatra osobnim potpisom, taj dio ostaje eventualno za rješavanje nekakvih kredita i slično, što svakako nikome nije cilj ugasiti.
5. ne vidim niti zašto bi, niti kako bi banka ugasila svoje poslovnice? ili, još bolje, zašto bi odustali od usluge koja im pomaže rasteretiti poslovnice, i smanjtiti nezadovoljstvo korisnika koji zbog sitnica moraju čekati i po sat vremena u redovima?
O zagrebačkoj mogu reći samo da je to jedna od najužasnijih banaka ikada. Činjenica da mi je tamo majka provela gotovo cijeli radni vijek ne ublažava stvar.
Naime korisnik sam banke bio cca 15 godina, ono, od malenih nogu i tako dođem prije cca 7 godina u banku tražiti kredit... ne da su se ponašali kao da sam klijent koji nikada nije bio u minusu, nego su mi u tri poslovnice dali različite iznose za isti iznos kredita. I to takve dramatične razlike da je bilo nevjerovatno. Otišao sam u prvu drugu i dobio još povoljniji kredit. Zatvorio račune u banci, zatvorio štednju i rekao nikad više. Osim toga, Internet bankarstvo im je bilo lijevom nogom u grobu tj. katastrofa, em skuplje od drugih em nkomplicirano. Ne znam da li je sada bolje, ali bježite od toga. Da ne počnem o hvalospjevima kako se ponašaju prema svojim djelatnicima koji su odradili 40+ godina u toj banci.
Iskreno, umjesto ove usluge, više bih volio za početak vidjeti implementaciju skeniranja 2D bar koda u m-zabu. To je usluga koje su neke konkurentske banke predstavile i prije više od godinu dana. A za to vrijeme, na svaki moj upit slali su generički odgovor u stilu 'stalno se trudimo proširivati opseg usluga...' ili 'trenutno ne raspolažemo tom informacijom...'.
Usput rečeno, iako se spominje preko nekoliko desetaka radnji koje se putem e-poslovnice mogu obaviti, promjena adrese stanovanja nije jedna od njih - za to ćete ipak morati fizički posjetiti neku od poslovnica.
Ne znam da li misliš konkretno na ovaj primjer gore ili opčenito na sve usluge ali banka doista nudi proizvode.
Npr. usluga je kreditiranje ali kredit za umirovljenike ili kredit za studente je proizvod.
Stvarno si ovo argumentirao, nema što. Kada točno usluga kreditiranja postaje "proizvod"? Tako što imaš različite kamatne stope, različite instrumente osiguranja? Je li šišanje "frizerski proizvod"? Jer imamo šišanje sa pranjem, bez pranja, pramenove - puno različitih "frizerskih proizvoda".
Tu se radi isključivo o marketinškoj terminologiji koja je uzela maha. Nazovimo stvari fancy imenima i više ćemo ih prodati. Pretpostavljam da su ti bankarske naknade, promjenjive kamatne stope i valutne klauzule isto potpuno prihvatljive s obzirom da proizvodnja i razvoj (R&D) proizvoda ipak košta.
A ne znam kako drugačije da ti argumentiram, možda ti ovo pomogne.
Proizvod –sveukupnost opipljivih i neopipljivih svojstava uključujućI socijalne, psihološke i funkcionalne koristi i zadovoljstva.
ili
Svojstvo proizvoda su karakteristike pokojima se proizvodi identificiraju i međusobno razlikuju. Svaki proizvod ima tri ključna svojstva i to: fizičke osobine, nefizičke osobine i korist proizvoda za potrošača.
Ili
A product is the item offered for sale. A product can be a service or an item. It can be physical or in virtual or cyber form. Every product is made at a cost and each is sold at a price.
To što ti imaš neku svoju definiciju što proizvoda možeš objesiti mačku o rep.
A bankarske naknade (ne znam gdje si vidio da je bankarska naknada proizvod) i valutna klauzula se ne mogu smatrati proizvodom jer nemaju korist za potrošača. One mogu biti ugrađene u proizvod kao dio proizvoda (npr. stambeni kredit).
Znam da je ovih dana moderno i u trendu pljuvati na banke ali ohladi malo. Ima milijon drugih razloga zašto banke treba prozivati a ti se uhvatio ove gluposti i još si totalno u krivu.
Ne znam da li misliš konkretno na ovaj primjer gore ili opčenito na sve usluge ali banka doista nudi proizvode.
Npr. usluga je kreditiranje ali kredit za umirovljenike ili kredit za studente je proizvod. Banka nudi klijentima novce uz neke određene uvjete pod nekim posebnim okolnostima i sve to skupa "zapakirano" naziva se bankarski proizvod. Druga je stvar što ti pod proizvod očito podrazumjevaš nešto opipljivo. Na koncu i novac koji ti banka isplačuje je "opipljiva vrijednost" (novac je roba) samo što se u današnje doba novac od kredita ne isplačuje na način keš u ruke nego transakcijama sa računa na račun.
Dakle, banka nudi bankarske proizvode ma koliko god ti bio alergičan na to.
Banka ne nudi proizvode. To je svakome jasno tko odluci potrositi 2ns svog vremena o toj temi. Sve ostalo je izmisljanje tople vode.
Prepakiravanje proizvoda te cini ili trgovcem ili svercerom, a jedno i drugo se moze povezati sa bankom.
Da sada naširoko ne polemiziram (imaš moj post iznad) samo jedno pitanje za tebe vezano za ovo što si napisao.
Ako trgovac uzme neki proizvod te ga prepakira i stavi na policu. Da li on i dalje nudi/prodaje proizvod? Ako ne kako onda zoveš to što on prodaje?
Ma stvar je čisto psihološka, bankari se upiru da pokažu kako i oni nešto proizvode, prepakiravaju i sl. , a ustvari leže na parama, žive od tuđe nesreće i parazitiraju društvo. I pružaju uslugu.
Re:
1. Budući da sam korisnik s puno staža u korištenju e-Zabe, onda bi to nešto trebalo značiti. Greška u tvom zaključivanju je kad kažeš "ne znači da netko drugi". Ne radi se o par drugih ljudi, nego o značajnom broju korisnika - ako će samo 100 ljudi koristiti novu uslugu, ona neće biti isplativa. Dakle, doveo sam u pitanje širu isplativost usluge, argumentirajući to svojim dugim iskustvom s e-Zabom. Da bi se točnije moglo predviđati budućnost usluge, trebalo bi provesti široku anketu među korisnicima, a i onda rezultate uzeti sa zrnom soli. Međutim, sad kad je usluga pokrenuta, dovoljno je pričekati koju godinu i vrijeme će pokazati što će biti s njom.
3. Nisam ni mislio samo na kredit, nego i na kartice i još nešto hipotetskoga. A ako su kartice jedino čemu se može mijenjati datum uplate, onda je taj primjer koji navodi autor članka još i gori.
4. Otkud zaključak da bi se autorizacija ukidala? Potpuno krivo shvaćen moj tekst - mislio sam izreći da su brojne sadašnje stranke tehnički nepismene i nisu u stanju koristiti suvremene tehnologije. Također, ne znam kako napreduju zakonska regulativa i praksa, ali pred 5 godina stanje je bilo takvo da je sud uvijek tražio pisani dokument tijekom sudskog postupka. Stoga, bojim se da je za potpisivanje važnijih dokumenata, koji su za banku osjetljivi ako dođe do sudovanja, do daljnjeg neizbježan osobni potpis. Dodao bih i da se token ne može smatrati pravim digitalnim potpisom - to je alatka koja se nalazi na pola puta.
5. Ponovno krivo shvaćanje mojeg pisanja, ali i šire situacije. Pa naravno da banka želi zatvoriti poslovnice jer tako smanjuje troškove poslovanja! Pomoću nove usluge, mogla bi se kretati u tom smjeru, ali kao što sam već dva puta napisao, to se zasad ne može ostvariti. Stoga, kratka analiza kaže: postojeće poslovnice ostaju kako jesu, bez utjecaja nove usluge, a nova usluga košta. Dakle, čini mi se vjerojatnim da će nova usluga ili znatno poskupiti ili biti ugašena. Što se tiče nezadovoljstva čekanja u redovima - ako u banku idem jednom godišnje, to i nije neko veliko nezadovoljstvo. Ako još k tome dogovorim termin kod osobne bankarice, veća muka je put do banke i parkiranje, nego neko hipotetsko čekanje. A ono glavno čekanje, u redu za blagajnu, zbog deviza, ova usluga ne otklanja! Konačno, što se tiče smanjivanja nezadovoljstva stranaka, moje iskustvo kaže da je Zagrebačka banka tvrtka koju izrazito nije briga što njene stranke misle o njoj. Stoga bih rekao da su jedini motivi banke za uvođenje ove usluge samoreklamiranje i ušteda.
Re:
1. Budući da sam korisnik s puno staža u korištenju e-Zabe, onda bi to nešto trebalo značiti. Greška u tvom zaključivanju je kad kažeš "ne znači da netko drugi". Ne radi se o par drugih ljudi, nego o značajnom broju korisnika - ako će samo 100 ljudi koristiti novu uslugu, ona neće biti isplativa. Dakle, doveo sam u pitanje širu isplativost usluge, argumentirajući to svojim dugim iskustvom s e-Zabom. Da bi se točnije moglo predviđati budućnost usluge, trebalo bi provesti široku anketu među korisnicima, a i onda rezultate uzeti sa zrnom soli. Međutim, sad kad je usluga pokrenuta, dovoljno je pričekati koju godinu i vrijeme će pokazati što će biti s njom.
3. Nisam ni mislio samo na kredit, nego i na kartice i još nešto hipotetskoga. A ako su kartice jedino čemu se može mijenjati datum uplate, onda je taj primjer koji navodi autor članka još i gori.
4. Otkud zaključak da bi se autorizacija ukidala? Potpuno krivo shvaćen moj tekst - mislio sam izreći da su brojne sadašnje stranke tehnički nepismene i nisu u stanju koristiti suvremene tehnologije. Također, ne znam kako napreduju zakonska regulativa i praksa, ali pred 5 godina stanje je bilo takvo da je sud uvijek tražio pisani dokument tijekom sudskog postupka. Stoga, bojim se da je za potpisivanje važnijih dokumenata, koji su za banku osjetljivi ako dođe do sudovanja, do daljnjeg neizbježan osobni potpis. Dodao bih i da se token ne može smatrati pravim digitalnim potpisom - to je alatka koja se nalazi na pola puta.
5. Ponovno krivo shvaćanje mojeg pisanja, ali i šire situacije. Pa naravno da banka želi zatvoriti poslovnice jer tako smanjuje troškove poslovanja! Pomoću nove usluge, mogla bi se kretati u tom smjeru, ali kao što sam već dva puta napisao, to se zasad ne može ostvariti. Stoga, kratka analiza kaže: postojeće poslovnice ostaju kako jesu, bez utjecaja nove usluge, a nova usluga košta. Dakle, čini mi se vjerojatnim da će nova usluga ili znatno poskupiti ili biti ugašena. Što se tiče nezadovoljstva čekanja u redovima - ako u banku idem jednom godišnje, to i nije neko veliko nezadovoljstvo. Ako još k tome dogovorim termin kod osobne bankarice, veća muka je put do banke i parkiranje, nego neko hipotetsko čekanje. A ono glavno čekanje, u redu za blagajnu, zbog deviza, ova usluga ne otklanja! Konačno, što se tiče smanjivanja nezadovoljstva stranaka, moje iskustvo kaže da je Zagrebačka banka tvrtka koju izrazito nije briga što njene stranke misle o njoj. Stoga bih rekao da su jedini motivi banke za uvođenje ove usluge samoreklamiranje i ušteda.
puno ovih "ja sam mislio jedno, a napisao nešto sasvim deseto" rečenica...
nisi li i sam krenuo sa "osobnim" stavom? u skladu sa tim je i moj odgovor. a vjeruj mi, puno je veći broj onih koji u toj usluzi vide prednost, nego onih koji vide nedostatak. isto tako, kao i sa svim ostalim "novotarijama", sa vremenom se broj korisnika može samo povećavati. tvoje dugo iskustvo tu i ne igra neku posebnu ulogu, baš iz razloga koje si i sam naveo - nemaš potrebu za poslovnicama, ne posjećuješ ih i to je to. postoje oni koji imaju takve potrebe, i kojima ovo dobro dođe (myself included).
nisam napisao da bi se autorizacija ukidala, nego da je *potreba* za fizičkim potpisom sve manja. to što su stranke nepismene, ne znači da ostali trebaju patiti na račun takvih. nepismenih će uvjek biti, i među našom djecom, a kamoli da ih nema sada. potpis na dokumentu je i dalje važan, no kako se ovdje radi o bankarskim uslugama i transakcijama, važost potpisa dolazi jedino kod obvezujućih ugovora. za sve ostalo ne vidim poseban razlog zbog kojeg se nebi moglo "potpisati" tokenom?
da, naravno, kao i bilo koja druga proizvodna industrija, i banka teži ka automatizaciji svojih procesa. no, postoji jedna bitna razlika, a to je povjerenje korisnika. velika većina ljudi izbjegava kupovinu internetom, jer nema povjerenja. što misliš, da li takvi ljudi trče koristiti ovo? naravno da ne. iz istog tog razloga (a i same činjenice da je u hr ovo nešto sasvim novo), poslovnice nisu ni u kakvoj opasnosti od smanjenja broja "kupaca" koji su u prolazu. smanjio se samo broj onih koji su radi gluposti inače morali ići do poslovnice. a ako misliš da banka nema dovoljno zaposlenika da bi od ovoga moga napraviti financijski isplativ projekt, onda očito imaš krivu pretpostavku o bankama.
i opet se povodiš za osobnim iskustvom ocjenjujući *opću* kvalitetu i potrebu za nekom uslugom. ako ćemo tako, ja sam mjesec dana po nekoliko puta tjedno morao ići do poslovnice, i svaki puta čekati na red zbog banalne gluposti, koju na ovaj način mogu provjeriti od doma.
ne ulazim u to jel to banka napravila da pridobije nezadovoljne korisnike, ili da li ju je uopće briga za njih, samo tvrdim da je usluga zadovoljavajuća, "napredna (po hrvatskim pojmovima) i svakako dobrodošla kao rješenje za nas koji, eto, nismo nepismeni, a moramo posjetiti poslovnicu više od jednom godišnje, te pri tome nemamo osobnog bankara.
