HAhahahahaha, najbolji je hladnjak ;DD
HAhahahahaha, najbolji je hladnjak ;DD
Ako se na slikama ne vidi najbolje, evo pojašnjanje. LM317T-u sam zavinuo stražnji pin/pločicu tak da hladnjak u odnosu na čip ne može gore - tj. mogao bi, ali sam onda gurnuo žicu u rupu u hladnjaku, ispod LM317T pa taj čip ne može naprijed-natrag pa onda ni onaj zavinuti dio ne može ispasti iz proreza u hladnjaku. Ima još jedan pin tamo s lijeve strane, zalemljen u pločicu, što se jedva vidi na prvoj slici - njegova jedina svrha je da onemogući rotiranje hlanjaka ulijevo (udesno se ne može rotirati jer sam ga stavio tik do kondenzatora. Ako ovo nisu kreativne metode uglavljivanja hladnjaka, ne znam što je. 
BTW znalci, zaboravio sam vas pitati. Dakle, u reflektoru imam dva napajanja - jedno 37V AC/DC za ledicu i drugo 12V AC za ventilator. Ovo napajanje za ledicu ima tri žice - dakle, dvije za fazu/nulu te uzemljenje pa se to lijepo dalo uzemljiti. Ovo 12V AC napajanje ima samo dvije žice, odnosno nema uzemljenje. Ja bih ipak svoju pločicu želio uzemljiti (u biti to i jesam napravio, ali ne znam smijem li to tako). Znači, 12V AC napajanje mi ide u pločicu, ona ispravi napon i onda sam minus pol iz te pločice spojio na minus ventilatora, ali i na uzemljenje/zemlju (tj. na kućište koje je uzemljeno, odnosno spojeno žuto-zelenom žicom). Smijem li to tako napraviti ili sam napravio neoprostivu grešku?
Ok si napravio.
Jedino o čemu bih ja razmislio - hlađenje lm317. Dakle ledica je 30 W na punoj snazi, a na pola snage joj daješ 15 . Ovih drugih 15 W se potroši na LM317, a ovaj hladnjak koji je na njemu je premali za 15W. Inače ledica na punoj snazi baca 30 W u hladnjak, a pogledaj koliki je on, i još ima ventilator.
Jedino ako taj veliki ventilator puše i po malom hladnjaku, onda može proći.
I zamijeni ovaj potenciometar što prije, nije napravljen da traje.
Jedino o čemu bih ja razmislio - hlađenje lm317. Dakle ledica je 30 W na punoj snazi, a na pola snage joj daješ 15 .
Pisao sam eseje pa možda nisi pohvatao iz svega toga - lm317 mi služi samo za struju za (8 cm) ventilator. Ledica ima svoje AC/DC 30W napajanje (ovo s vanjske strane kućišta) fiksne izlazne jakosti od 900 mA (daje napon između 30-36 V).
Znači, na lm317 ide ispravljena struja s AC 12V napajanja koje sam zgurao unutar kućišta, koje će pokretati ventilator, kojeg ću valjda držati negdje između između 4,5 i 6V, a za to bi ovaj pasivni hladnjakić trebao biti dovoljan.
I zamijeni ovaj potenciometar što prije, nije napravljen da traje.
To je stari potenciometar, koristio sam ga jer sam samo taj imao pri ruci. Taj reflektor ću koristiti možda par puta mjesečno, tako da mislim da mi se ne isplati mijenjati ga. Ako budem išao raditi jači reflektor (moguće da ću ići raditi s 80W ledicom) onda budem kupio neki bolji potenciometar. Ovaj projektić mi je zapravo više bio da vidim mogu li tako nešto kao laik što se tiče elektronike uopće izvesti.
Aha, sorry nisam skužio da je to samo za ventilator. Onda nemaš frke! Iako ne kužim zašto reguliraš brzinu ventilatora jer se ledica stalno jednako grije. Možda jače po ljeti, slabije po zimi
Aha, sorry nisam skužio da je to samo za ventilator. Onda nemaš frke! Iako ne kužim zašto reguliraš brzinu ventilatora jer se ledica stalno jednako grije. Možda jače po ljeti, slabije po zimi
Zato jer je glasan. Pa ga želim držati na najnižoj brzini pri kojoj se ledica neće pretjerano grijati, a pretpostavljam da bi joj temperatura mogla ovisiti o sobnoj temperaturi. Više brzine vrtnje su tu za svaki slučaj, da se nađe, a jednostavnije mi je staviti potenciometar nego pokušavati dokučiti optimalni napon za sve situacije i onda staviti otpornik. Idealno bi zapravo bilo srediti da brzina ventilatora ovisi o temperaturi, ali to će pričekati neki budući projektić (moguće 80W reflektor).
To možeš napraviti dosta jednostavno, samo stavi jedan ntc otpornik između + napona ventilatora i + nožice ventilatora, i onda taj ntc zabodi u rebra hladnjaka ledice. Tako ti uopće ne treba lm317. On radi tako da što je topliji, mu se više smanjuje otpor, dakle ventilator će se brže vrtiti.
Pa ako ti se da igrati :)
Probaj sa ntc između 10 i 4 ohma.
To možeš napraviti dosta jednostavno, samo stavi jedan ntc otpornik između + napona ventilatora i + nožice ventilatora, i onda taj ntc zabodi u rebra hladnjaka ledice. Tako ti uopće ne treba lm317. On radi tako da što je topliji, mu se više smanjuje otpor, dakle ventilator će se brže vrtiti.
LM317 mi treba (i) za peglanje napona, s obzirom da sam ga ispravljao samo s jednom diodom. Ujedno, baš zbog toga što je ovaj ventilator dosta glasan, volim imati mogućnost kontrole. Tnx za info - nešto takvog ću ugraditi u eventualni budući projektić, mislim da sam s ovim završio - ne isplati im se u ovo više ulagati ni vremena ni novca. Ako budem ulagao u nešto, onda će to biti 80W reflektor, s velikim pasivnim hladnjakom i nečujnim 12 cm ventilatorom, s mogućnošću stavljanja color gelova radi promjene temperature boje svjetla, u kućištu dovoljno velikom da u njega stane i napajanje za ledicu, te s bowens mountom za foto/video dodatke.
###
Nevezano uz ovaj projektić, ali vezano uz led rasvjetu - pod sudoperom imam ledice spojene na 12V 30W napajanje. Tip koji je to instalirao gledao je gdje je faza, a gdje nula u utičnici, označio utikač i utičnicu, i rekao da ne smije biti uštekano kontra jer onda ponekad pregore ledice. Nisam bio doma kad je to postavljao pa ga nisam mogao pitati u čem je stvar. Zna li možda netko od vas? Zašto bi za to bilo bitno gdje je faza, a gdje nula? Je li jednostavno riječ o nekvalitetnom napajanju? Bi li moglo imati kakve veze s tim što unutar tog napajanja postoje tri konektora (faza, nula, uzemljenje), a on je na napajanje spojio obični kabel s dva konektora, dakle kabel bez uzemljenja?
Opet, kad sam već kod LED rasvjete... Danas mi došla 5m LED traka s 5630 warm white čipovima presvučena silikonom - za iznad sudopera u kuhinji. I razmišljam si kak da to spojim - da li da odspojim stare ledice pa spojim ove i na koliko da ih odrežem jer sam mislio da mi postojeće napajanje neće biti dovoljno jako, a za ovu led traku su pisale basnoslovne specifikacije - 300 ledica na pet metara, 18W po metru, 1,5 A po metru. Znači, 5 m traka od 7,5 A, a uz nju lijepo isporučiše 5A strujni adapter. Svašta. I onda se sjetim - pa zašto ne bih izmjerio potrošnju? I idem mjerit cijelu traku, dakle svih 5 metara i imam što za vidjeti - 1,2 A! Znači, oni deklariraju 1,5 A po metru, a u stvarnosti 5 m trake troši 1,2 A. Sad si bar ne moram razbijati glavu bi li mi postojeće napajanje bilo preslabo.
Sad si jedino razmišljam da sam možda morao kupiti hladnu bijelu, jer mi se ova čini prežuta za iznad sudopera - bolje bi pasala u dnevnoj sobi ili tako nešto - nije baš atraktivno kad se žuto svjetlo reflektira od sudopera i drugih metalnih stvari. Ali moram reći da mi se ova traka kao traka sviđa (osim što opako smrdi) - svjetlo nije zelenkasto, nego fino toplo žuto i količina svjetla je pozamašna. Vidio sam da su neki vukli po dva reda 5050 led traka jer nisu bili zadovoljni svjetlinom jednog reda, a što se tiče ove trake, jedan red je taman (bar se meni čini taman).
ljudi moze pomoc?
eo radim jedan sklop za praksu u skoli ali ne znam koja je vrijednost otpornika jer ne razumijem ove oznake:
47E/1W,
330E,
470E,
moze li netko pojasniti ovo i napisati vrijednost u Ohmima?
47, 330 i 470 Ohma, s tim da je prvi 1-watni.
Da nastavim priču o LED rasvjeti... Sigurno ste vidjeli one LED žarulje sa standardnim grlom E27, kojima se mogu zamijeniti obične ili CFL (tzv. štedne) žarulje, bar na slikama. Znači, nešto poput ovog. Kako se igram s ispravljanjem napona, tako sam se zapitao - a koliko dobro se ispravlja napon u takvim žaruljama? I idem testirat treperenje takve žarulje - žarulja treperi na na cca 110 Hz (frekvencija se blago mijenja). Otprilike ista frekvencija koju sam dobio s graetzom i dva-tri kondenzatora. Onda krenem mahati rukom ispred žarulje i vidim blagi stroboskopski efekt, što je potvrdilo mjerenje, odnosno da takve žarulje doista trepere.
Otvorio sam žarulju da točno vidim što se u njoj nalazi - nalazi se, očekivano, jedan graetz (MB6S), dva kondenzatora (jedan elektrolitski, jedan film) i tri SMD otpornika. I sad ću vam reći jednu stvar - oko Nove godine sam eksperimentirao s LED rasvjetom (zamijenio par CFL žarulja ovakvim LED žaruljama) te još si malo bojao sobu crvenom i plavom LED trakom spojenom na 9V AC adapter (tada nisam bio svjestan da je u pitanju AC adapter) i RGB E27 ledicom koja mijenja boju. Pod takvom rasvjetom mi se pogoršalo zdravlje - bio sam umorniji i vid mi se počeo mutiti. Baš sam bio neugodno iznenađen. Uglavnom, tada nisam znao da je uzrok treperenje svih tih ledica, ali sam se za svaki slučaj odlučio vratiti na CFL i stvari su se vratile u normalu.
Pouka? Ne kupujte te jeftine kineske LED žarulje - ne samo zbog treperenja, nego i zbog toga što kod većini takvih žarulja imate visoki AC napon na samim ledicama!
Trebao bih nabaviti neku onu skupu Philipsovu LED žarulju pa vidjeti trepere li one. Ili koristiti samostalne (COB) LED čipove s dobrim driverom (AC/DC adapterom).
Moram reći da sam razočaran razvojem situacije. Ljudi su zaluđeni ledicama, iste se predstavljaju kao savršena rasvjeta, kao budućnost, kao bolje od CFL-a, a u stvarnosti je loša implementacija čak i opasna po zdravlje (trepere na pišivih 100 i nešto sitno Hz! mada, kondenzatori ponešto ublaže treperenje). Ako Philips ili neka druga ozbiljna marka nema netreperave žarulje, onda se CFL žarulje nikako ne bi trebale mijenjati LED žaruljama (osim u mjestima gdje se samo prolazi, poput hodnika, jer se tu ljudi ni ne zadržavaju dugo, a na takvim mjestima CFL žarulje brzo odapnu jer teško podnose česta paljenja/gašenja). Ili bi trebalo krenuti drugim putem - po stanu/kući provući 12V DC mrežu spojenu na kvalitetne adaptere pa da onda žarulje ili samostalne ledice budu napajane lijepo ispeglanim 12V naponom.
Ja koristim power led od 20W s odvojenim driverom, i uvijek dajem prednost tome pred gotovim žaruljama, evo zdravlje mi se nije pogoršalo :)
Ja koristim power led od 20W s odvojenim driverom, i uvijek dajem prednost tome pred gotovim žaruljama, evo zdravlje mi se nije pogoršalo :)
Znači da je u pitanju dobar driver, s reguliranim izlaznim naponom, a ne bridge rectifier i dva kondenzatora kao u žaruljama.
Mora se inače priznati da je stvar sa žaruljama s jedne strane genijalna - poveže se hrpa ledica serijski pa napon (gotovo) uopće nije potrebno snižavati! Znači, te žarulje ni transformator nemaju. Ali isto tako nemaju ni neki regulator napajanja koji bi popeglao napon.
Tako je, iskoriste to što mogu spojiti puno ledica u seriju. Možda bi rješenje bilo kupnja žarulja koje su deklarirane na 110-240 V, one bi onda morale imati neki bolji driver koji će regulirati struju.
Ovi samostalni driveri za ledice su prava stvar ajmo reći, pravo napajanje sa kontrolom struje i reguliranim naponom s malim rippleom.
Slažem se sa mbaksom, ja sam isto sa ebaya uzeo 9W cold white E27 LED žarulju za stolnu lampu (ljepše mi je učit pod bijelim svjetlom) i nakon pola sata ne možeš gledat u knjigu. napomena: nije do knjige, do žarulje je - promjenom na dobru staru tungsramo žarulju sa žarnom niti prestala me bolit glava (i oči) i položio sam ispite :D
Imam portafon Urmet 1133/35a kod kuće, spojen dvijema žicama na kojima mjerim istosmjerni napon od otprilike 11V. Želio bih detektirati mikrokontrolerom kad zvoni, no skroz mi je čudan taj sistem s 2 žice. Čitao sam mnogo Urmet Domus priručnika i svugdje piše kako što spojiti, a nigdje kako se točno prenosi koji signal (istovremeno se prenosi zvuk odozdo do gore i obratno, osim kad je pritisnut gumb za zvono dolje ili onaj za otvaranje vrata gore). Ima li nekoga ovdje da se bavi time tko bi mi mogao objasniti kako to funkcionira? Ne želim morati pribjegavati korištenju NE567 ;)
Bilo je prije riječi o osciloskopima... Kako se nema love, tako se pribjegava drugim rješenjima. Tako sam se odlučio poigrati s osciloskopom putem zvučne kartice, za što je u osnovi potrebno samo izraditi sondu. Vodio sam se ovim vodičem (jako okvirno): http://www.ladyada.net/library/equipt/diyaudioprobe.html
Probao sam si prvo izraditi sondu za mobitel, no ne kužim u čem je stvar - jednostavno ne radi. Napon imam na drugoj strani, mobitel skuži da je spojen headset, ali se ponaša kao da kroz mikrofonski ulaz ne stiže nikakav signal. Ili je softverska caka u pitanju ili, što bi me izrazito čudilo, 4-polni ženski minijack mog mobitela je spojen kao iPhone (zamijenjeni mikrofon i ground). Uglavnom, odustao sam od pokušaja da ovo profunkcionira pa sam krenuo na laptop.
"Sonda" mi je na breadbordu. Jedan sastojak je 10K potenciometar. Na jedan vanjski pin stavio sam minus (na koji je spojen ground iz audio kabela i ground iz uređaja koji mi oscilira), a na plus ide ulaz (u mom slučaju izlaz iz Arduina, odnosno Croduina, a probao sam i sa svojim AC-DC konverterom koji se između ostalog sastoji od LM317, potenciometra i kratke LED traka). Na ulaz sam tutnuo i dva kondenzatora (jedan elektrolitski i jedan keramički). Izlaz iz potenciometra (srednji pin) je preko dva kondenzatora spojen na audiokabel. Audiokabel mi je inače 3,5 mm stereo konektor koji se račva u dva cincha, a na kraju cincheva stavio sam 6,3 mm mono jack - na taj jack sam kabelima s krokodilkama (ili kak se već zovu te štipaljke) spoji minus i izlaz iz potenciometra.
Rezultat? Osim što sam si skoro spalio zvučnu karticu u laptopu (iako sam mjerio napon na izlazu, multimetar mi vjerojatno nije bio dovoljno brz pa mi je u jednom trenutku izgleda otišlo daleko preko 2,7V i u laptopu mi je nešto ozbiljno počelo zujati - čini se da nisam ništa oštetio). Nemam nikakav generator signala pa sam odlučio preko Arduina izgenerirati nešto - puštati high i low signale. I program Soundcard Oszilloscope fakat putem moje sonde registrira te signale. Sad ne znam kak bi to točno trebalo funkcionirati jer nisam nikad radio s osciloskopom, a ni gledao izlaz iz Arduina - očekivao sam da kad na pin pustim HIGH (5V) i onda napravim pauzu od recimo par sekundi, da će signal i ostati HIGH, međutim, signal se vraća u sredinu. Ne znam treba li to tako biti, odnosno imam li kriva očekivanja. Tako da u osnovi ne vidim napon, nego promjenu napona. Ali fakat se vidi. Evo recimo slike:
I eto... Zanimljivo za igranje, riskantno za vašu zvučnu karticu, praktički neupotrebljivo u ovom obliku. Sad bi mi sljedeći korak trebala biti izgradnja valnog generatora pa onda sondu isprobati s njim pa onda eventualno ići raditi neku bolju sondu. Vidio sam da ima za kupiti i gotovu sondu za 30 dolara, baš za zvučnu karticu. Ak to stvarno dobro radi, onda bi je se isplatilo kupiti.
Mozda bi izmedju zvucne i svega toga trebalo staviti optocoupler, kako bi izolirali zvucnu od ulaza i "propustili" samo signal.... Naravno trebalo bi jos nesto dodat sa strane zvucne i time zakomplicirati projekt, ali mislim da bi to zastitilo zvucnu karticu od "opasnog" ulaza.
Pozz! Nabavio sam si 6 ledica, MALKOC korištenih. Prvo, zanima me dali na ovih 6
neradi mi multimetar...
S jedne strane ti je LEDica odsjecena, to je -
Samo gledaj s gornje strane i skuzit ces.
I još nešto, pošto su im odsječene nožice pa neznam koja je anoda a koja katoda + i -. Pa me zanima prema ovome u LED-ici dali je ovaj veći limić plus ili ovaj manji
Veći 'limić' je minus. Neće se ništa dogoditi ako zamijeniš plus i minus, samo što ti neće svijetliti.
Minus i plus možeš zamijeniti samo do određenog napona, obično 5 V, inače je ledica gotova.
Minus i plus možeš zamijeniti samo do određenog napona, obično 5 V, inače je ledica gotova.
Naravno, u svom komentaru pretpostavljao sam da se plus-minus testiranje obavlja s onim naponom s kojim bi se i inače napajala ledica, jer drugo nema smisla - s višim naponom bi onda mogao spaliti ledicu na koju god stranu da je okreneš (pretpostavljam da bi je puno prije s visokiim naponom spalio ako je okreneš ispravno).
Pustio sam inače 9V na 20 sekundi u krivo okrenutu plavu ledicu i nije joj bilo ništa. Zanimalo me pa odlučio riskirati jednu ledicu.
Minus i plus možeš zamijeniti samo do određenog napona, obično 5 V, inače je ledica gotova.
Naravno, u svom komentaru pretpostavljao sam da se plus-minus testiranje obavlja s onim naponom s kojim bi se i inače napajala ledica, jer drugo nema smisla - s višim naponom bi onda mogao spaliti ledicu na koju god stranu da je okreneš (pretpostavljam da bi je puno prije s visokiim naponom spalio ako je okreneš ispravno).
Pustio sam inače 9V na 20 sekundi u krivo okrenutu plavu ledicu i nije joj bilo ništa. Zanimalo me pa odlučio riskirati jednu ledicu.
Ok, drugo pitanje, dali smijem spojiti 12V na tih 6 LED ili trebam otpornik?
Mozda bi izmedju zvucne i svega toga trebalo staviti optocoupler, kako bi izolirali zvucnu od ulaza i "propustili" samo signal.... Naravno trebalo bi jos nesto dodat sa strane zvucne i time zakomplicirati projekt, ali mislim da bi to zastitilo zvucnu karticu od "opasnog" ulaza.
Koliko sam shvatio, optocoupleri imaju tranzitor (ili nešto kao tranzistor) na izlazu, odnosno funkcioniraju digitalno, a meni kod sonde treba analogni izlaz, jer mi nije cilj prenijeti digitalni signal, nego gledati što se događa sa signalom (naponom) u određenom trenutku.
U teoriji - smiješ, ali naravno samo serijski. Ako pretpostavimo da ti napajanje daje baš 12V, a ne 14-16 ili koliko već, te da su to uobičajene crvene ledice, koje budu podnijele do 2,2V (a cilj ti je da ih napajaš s 2V). Za svaki slučaj možeš prvi test obaviti s nekim otpornikom. Ako sam dobro iskoristio online kalkulator, s tih 6 serijski spojenih ledica siguran si sa 17V naponom uz otpornik od 50 Ohma (za spuštanje s 17V otpornik bi trebao biti barem 0,6 W - ako bi koristio slabiji, vjerojatno bi pregorio na tom ulaznom naponu).
Kao galvansko odvajanje, možeš koristit trafo sa omjerom transforamcije 1:1... Naravno trebalo bi tu još par stvari ubacit...
