Ovomjesečna vrućina vjerojatno je najvrelije razdoblje na Zemlji u zadnjih 120.000 godina, a lako moguće i najtoplija u ljudskoj civilizaciji, zaključili su klimatolozi mjereći podatke koji se mogu iščitati iz godova drveća i drugih prirodnih obilježja koji u sebi sadrže podatke o vremenu. 

Ustajala atmosfera

Smrtonosne vrućine na jugozapadu Amerike i u južnoj Europi ne bi se mogle dogoditi bez stalnog nakupljanja toplih plinova koji zagrijavaju zrak, otkrila je nova studija World Weather Attributiona, istraživačke skupine sastavljene od međunarodnih klimatologa. 

Ustajala atmosfera, zagrijana ugljičnim dioksidom i drugim plinovima, učinila je europski toplinski val toplijim za 2,5 Celzijevih stupnjeva, onaj u Sjedinjenim Državama i Meksiku za dva stupnja, a onaj u Kini za jedan Celzijev stupanj, pokazalo je istraživanje. Ovi neuobičajeno jaki toplinski valovi uz to postaju sve češći; porast plinova koji zadržavaju toplinu, uglavnom od izgaranja ugljena, nafte i prirodnog plina, učinio je tako toplinski val u Kini 50 puta vjerojatnijim, s potencijalom da se ponovi svakih pet godina.

Nestabilizirana klima

Sjeverna Amerika, Europa i Kina posljednjih su godina sve češće doživljavale toplinske valove kao rezultat zagrijavanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima. Osobito intenzivni toplinski valovi poput ovih koji trenutno prže SAD i Meksiko, od Teksasa, preko Kalifornije, Arizone, Novog Meksika i Nevade do donje Kalifornije, Sonore, Chihuahue i Coahuile vjerojatno će se dogoditi otprilike jednom svakih 15 godina u trenutnoj klimi. Istovremeno, vrućine u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i nekim balkanskim državama vjerojatno će se ponavljati svakog desetljeća u sadašnjoj klimi. 

Problem je što ni ovakva klima nije stabilizirana. Zagrije li se još koju desetinku stupnja, vrućine poput ovomjesečne bit će još češće.

Računalne simulacije

Brze analize nastale su usporedbom trenutnog vremena u tri svjetske regije s računalnim simulacijama "svijeta kakav bi mogao biti bez klimatskih promjena". Studija ne tvrdi da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem jedini uzrok toplinskih valova u Europi i Sjevernoj Americi, ali one su neophodan sastojak jer ih prirodni uzroci i slučajnost ne bi mogli proizvesti sami.

Štoviše, pokazuju računalne projekcije, bez klimatskih promjena izazvanih čovjekom, ovi bi toplinski događaji zapravo bili iznimno rijetki. U Kini bi se to događalo otprilike jednom u 250 godina, dok bi maksimalne vrućine kakve su ovoga srpnja zabilježene u SAD-u, Meksiku i južnoj Europi bila praktički nemoguće da ljudi nisu zagrijali planet izgaranjem fosilnih goriva, zaključuju klimatolozi.