Drugog travnja, dogodio se značajan dogadjaj, koji je prošao gotovo nezapaženo, ali bi mogao imati posljedice po tržište kripto valuta. Američka je vlada izvršila značajan prijenos bitcoina vrijednosti gotovo tri i pol milijarde dolara, na burzu kriptovaluta Coinbase. Transakciju je identificirala platforma za analizu blockchaina, Arkham Intelligence.

Dana 2. travnja 2024., novčanik povezan s američkim Ministarstvom pravosuđa proveo je testnu transakciju od 0,001 BTC na adresu Coinbase Prime. Nakon toga je uslijedio prijenos 30.174 BTC-a. Po današnjim cijenama to je točno protuvrijednost od 3.143.392.005,89 eura.

Otkud pare

Ovo, naravno, nije prvi put da američke agencije zaplijene kripto valute, ali kako se radi o ogromnom iznosu, događaj plijeni pažnju i izaziva pitanja o mogućoj implikaciji po tržište bitcoina.

Ovaj ogroman prijenos bitcoina uslijedio je nakon što je vlada zaplijenila 50.676 bitcoina čije porijeklo seže s dark web tržnica Silk Road krajem 2022. godine. Zaplijenjena imovina namijenjena je povratu više od 70 identificiranih žrtava.

Silk Road je bio aktivan od 2011. do svog zatvaranja od strane FBI-a u 2013. Ross Ulbricht, njegov osnivač, kasnije je osuđen na doživotnu kaznu zatvora bez mogućnosti žalbe zbog optužbi koje su uključivale pranje novca, hakiranje računala i zavjeru u svrhu trgovine drogom. Odlukom Apelacionog suda Sjedinjenih Američkih Država odobrena je konfiskacija bitcoina, kao i drugih kriptovaluta uključujući Bitcoin Gold (BTG), Bitcoin SV (BSV) i Bitcoin Cash (BCH), povezane s ilegalnim aktivnostima Silk Roada.

Zaplijena pokradenog

U priči oko transfera bitcoina važno je spomenuti hakera James Zhonga. Bez njega Vlada ne bi došla do bogatog ulova. Godine 2012. Zhong je našao rupu u sistemu Silk Roada, što mu je omogućilo da stekne približno 50 tisuća bitcoina. Zhongova šema uključivala je stvaranje lažnih računa dobavljača kroz kojih je manipulirao sustavom. On se nije bavio trgovinom nego samo krađom bitcoina. Ubrzo nakon krađe, Zhong je konsolidirao 50 tisuća bitcoina u dva računa, s 40 tisuća u jednom i 10 tisuća u drugom. Sredstva su ostala netaknuta više od godinu dana, sve dok ih nije postupno prebacio u nove račune tijekom nekoliko godina od listopada 2013. do svibnja 2019. Između prosinca 2020. i siječnja 2021. Zhong je također premještao dio sredstava u neke servise u nastojanju da zamagli protok sredstava.

Da bi plasirao dio ukradenih bitcoina, Zhong je 2020. godine spojio se na centraliziranu burzu kriptovaluta. Tijekom tog procesa, adresa koja je primila sredstva izravno od hakiranja Silk Roada bila je uključena na ulaznu stranu transakcije zajedno s adresom koja je lako identificirala Zhonga. To je omogućilo istražiteljima da utvrde da je Zhong taj koga treba uhapsiti. Osim toga, tim s burze dao je policiji podatke o KYC-u (Know Your Customer, propis kojim centralizirane burze moraju provjeriti identitet svojih korisnika) i IP adresu povezanu s računom i transakcijama, što je također dovelo do Zhonga.

Agenti su izvršili raciju u Zhongovom domu u Gainesvilleu u Georgiji u studenom 2021., i pronašli 50 tisuća bitcoina u digitalnim zapisima na hardverskim novčanicima skrivenim u sefu te šifre skrivene u limenki za kokice. Agenti su također pronašli više od 660 tisuća dolara u gotovini, dragocjenim metalima i 25 Casascius kovanica, koji su fizički prikazi Bitcoina i sadrže privatne ključeve za pristup stvarnom Bitcoinu. Zhong je dobrovoljno predao još 861 bitcoin u proljeće 2022.

U studenom 2022. priznao je krivnju za optužbe, a u travnju 2023. osuđen je na nešto više od godinu dana zatvora. Tako malo je dobio jer je zapravo olakšao posao IRS-CI, FBI i drugim agencijama i umjesto njih oderao Silk Road, a država dobila 50.491,06251844 bitcoina.

Ako vas zanimaju detalji o životu i (ne)prilikama iz Zhongova života, pogledajte dokumentarac: „Kako ukrasti i izgubiti tri milijarde vrijednih bitcoina“

Moguće implikacije

Perspektive radi, o brojevima: u opticaju je trenutno nešto malo manje od 20 milijuna bitcoina, što znači da je američka vlada, u ovom slučaju, u posjedu samo 0,25 postotaka. Međutim, vlasništvo i prijenos te i ostalih količine bitcoina i drugih kripto valuta od strane američke vlade izaziva je pitanja o mogućim implikacijama za tržište kriptovaluta. Vladine aktivnosti kao što su zapljena kriptovaluta i njihova potencijalna likvidacija mogu značajno utjecati na dinamiku tržišta kriptovaluta, uzrokujući prodajni pritisak i fluktuacije u cijenama. U kratkom roku, ako vlada nastavi trgovati s bitcoinima, može rezultirati prilagodbama cijena. Neizvjesnost i špekulacije oko vladinih mjera mogu utjecati na stavove investitora. S regulatorne strane, zapljene mogu pokazati do dolazi do strožeg nadzora nad kripto tržištem. Način na koji vlada upravlja zaplijenjenom imovinom također može utjecati na percepciju kriptovaluta u javnosti i institucionalno prihvaćanje. U suštini, sve aktivnosti američke Vlade imaju kompleksne i dugotrajne učinke na tržišne trendove, regulative, te percepciju i prihvaćanje kriptovaluta općenito.