Kako je uporaba marihuane i njenih spojeva u cijelom svijetu u evidentnom porastu, sve se češće nailazi na meta-analitičke znanstvene studije čiji je cilj analiza rezultata suvremenih istraživanja o medicinskom potencijalu kanabisa, njegovom načinu uzgoja i utjecaju na okoliš, o načinu na koji kanabis utječe na naše tijelo i um, te o predviđanjima kako bi mogla izgledati budućnost medicinskog korištenja kanabisa.

I upotreba medicinske marihuane vrtoglavo raste: između 2016. i 2020. broj ljudi u SAD-u s dozvolom za kupnju više se nego učetverostručio, dosegnuvši gotovo 3 milijuna – a iz te brojke su isključene osobe koji koriste medicinsku marihuanu izvan službenih programa. U Australiji postoji sličan uzlazni trend. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je medicinski kanabis legaliziran 2018., do 2020. je službeno izdano samo 60 recepata, no procjenjuje se da je medicinski kanabis „ispod tezge“ tijekom te dvije godine dobavilo i u medicinske svrhe koristilo više od 1,4 milijuna ljudi.

Duga povijest

Ljudi su praktički oduvijek koristili kanabis kao lijek. Još 2700. godine prije Nove ere, car Shen Nung, otac kineske medicine, tvrdio je da kanabis može liječiti mnoge bolesti - od zaboravnosti do malarije. U zapadnoj medicini kanabis je postao popularan krajem 19. i početkom 20. stoljeća; jedan od liječnika kraljice Viktorije čak ga je koristio za liječenje njezinih predmenstrualnih simptoma. Prije nego što je u SAD-u zabranjen 1942. godine, kanabis je bio uvršten u nacionalnu farmakopeju Sjedinjenih država, službeni popis najčešće korištenih lijekova.

Unatoč ovoj dugoj povijesti, još uvijek znamo relativno malo o zdravstvenim učincima kanabisa. To je uglavnom zbog strogih propisa oko provođenja znanstvenih istraživanja na ljudima, legislativnih zapreka koje se tek odnedavno počinju postupno ukidati. Međutim, već i uz tako oskudnu količinu istraživačkih podataka postoje neki obećavajući znakovi, a redovito se pojavljuju i novi uvidi u procjenu korisnosti ili štetnosti kanabisa u medcinske svrhe.

Dakle, kako možemo znati je li – i za što je – marihuana dobar lijek? U ovom se vodiču usredotočujemo na dvadeset stanja koje sustavi javnog zdravstva u svijetu identificiraju da su pod „aktivnom istragom“ ili se za njih već pokazala potencijalna korist od liječenja medicinskim kanabisom. Zdravstveni stručnjaci New Scientista pregledali su veći broj najnoviih istraživanja kako bi utvrdili kod kojih bolesti postoje snažni dokazi o dobrobiti, kod kojih je slika pozirivnom učinku dvojbena, a kod kojih bi kanabis mogao čak pogoršati simptome i tijek bolesti.

Zašto kanabis ima medicinski potencijal

Sve je više istraživanja koja pokazuju da spojevi kanabisa mogu povećati apetit, potaknuti osjećaj opuštenosti i izazvati određeni stupanj euforije, poboljšanja raspoloženja. Ovi i mnogi drugi učinci uglavnom su posredovani mrežom stanične signalizacije u tijelu poznatom kao endokanabinoidni sustav. Kemijske spojeve poznate kao kanabinoidi ne proizvode samo biljke kanabisa, već i naše vlastito tijelo, a obje verzije djeluju na ovaj složeni sustav. Endokanabinoidni sustav otkriven je 1980-ih godina i poznato je da pomaže regulirati bitne procese poput gladi, sna, raspoloženja i tjelesne temperature. Nedavnim istraživanjima je disfunkcija ovog sustava povezana sa nekim medicinskim stanjima uključujući Parkinsonovu bolest i multiplu sklerozu, što sugerira potencijalne nove načine liječenja.

Znanstvenici su u marihuani otkrili više od stotinu farmakološki aktivnih spojeva, kanabinoida, za većinu kojih smo tek počeli shvaćati farmakodinamske načine djelovanja i fiziološke učinke na naš organizam u zdravom stanju i bolestima. Najpoznatiji kanabinoidi su tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD). Eksperimenti na životinjama pokazuju da obje kemikalije imaju protuupalna i antioksidativna svojstva, što bi mogao biti jedan od temelja njihovog terapeutskog potencijala.

Ali kanabinoidi su samo vrh ledenog brijega, kaže Kevin Boehnke sa Sveučilišta u Michiganu. Marihuana također sadrži molekule poznate kao flavonoidi i terpeni, spojevi kakvi se prirodno nalaze u voću i povrću, a od ranije je poznato da mnogi od njih imaju blagotvoran učinak na zdravlje. „Da smo kanabis otkrili tek u današnje vrijeme, pa ne bio žigosan svim onim negativnim zakonskim konotacijama koje povezujemo s njim, rekli bismo, ‘Oho, pa ovo je nevjerojatna biljka!'“ - kaže Boehnke. „Ali analizi medicinske korisnosti kanabisa moramo pristupiti oprezno, temeljito i nadasve objektivno. Jer marihuana nije lijek za sve i neće pružiti olakšanje simptoma svakome ili za svako stanje.“

Alzheimerova bolest

Temeljni uzrok Alzheimerove bolesti još uvijek nije poznat, ali jedan od znakova njezinog napredovanja je nakupljanje amiloidnih plakova, abnormalnih proteina u mozgu.

Jedno je istraživanje pokazalo da THC može spriječiti nakupljanje amiloidnih naslaga u stanicama ljudskog mozga. Druga studija, koja je ispitivala neuroprotektivna svojstva jedanaest kanabinoidnih spojeva, pokazala je da devet od njih (uključujući THC i CBN) mogu u laboratorijskim uvjetima zaštititi životinjske i ljudske moždane stanice od neuroloških toksina kao što su amiloidni plakovi. Eksperimenti na štakorima sa znakovima Alzheimerove bolesti također su potvrdili da CBD i niske doze THC-a poboljšavaju kogniciju kod ostarjelih životinja.

Ova otkrića sugeriraju da bi neki kanabinoidi mogli obećavati u sprječavanju ili usporavanju napredovanja Alzheimerove bolesti. Međutim, to još nije pouzdano dokazano kliničkim istraživanjem kod ljudi oboljelih od tog stanja.

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS)

Kod amiotrofične lateralne skleroze, ALS-a (Lou Gherigove bolesti, stanja od kojeg je bolovao i čuveni teorijski fizičar Stephen Hawking) progresivno propadaju živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini, uzrokujući slabost i atrofiju mišića cijelog tijela, te ukočenost i grčeve, što naposlijetku rezultira potpunim paralitičkim gubitkom mogućnosti kretanja sve muskulature, pa i mišića za disanje..

Kod miševa sa znakovima bolesti, kanabis produljuje preživljavanje živčanih stanica i usporava napredovanje simptoma. Studija iz 2019. koja je uključila 59 osoba s ALS-om pokazala je da su ljudi koji su uzimali oralni sprej koji sadrži THC i CBD primijetili neznatno poboljšanje ukočenosti mišića nakon šest tjedana, dok su oni koji su uzimali placebo vidjeli pogoršanje simptoma. Međutim, potrebna su veća ispitivanja prije nego što se kanabis može preporučiti kao lijek za ALS.

Anksioznost

„Napušavanje“ marihuanom izaziva osjećaj opuštenosti zahvaljujući stimulaciji endokanabinoidnih receptora, što može smanjiti tjeskobu. To bi moglo objasniti zašto opservacijske studije pokazuju da ljudi s anksioznošću koji koriste kanabis opisuju znatnija poboljšanja simptoma od onih koji ne koriste.

Ipak, unatoč tim anegdotalnim podacima, u znanstvenom smislu i dalje nedostaju čvrsti dokazi. Na primjer, ispitivanje 2022. na 32 studenta s umjerenom do jakom anksioznošću povezanom s polaganjem testova pokazalo je da su oni koji su dobili CBD tijekom lažnog ispita iz statistike imali slične razine anksioznosti kao i oni koji nisu. Još jedno ispitivanje iz 2022. koje je uključivalo 186 odraslih osoba s bolovima, nesanicom, tjeskobom ili depresivnim simptomima nije otkrilo razliku u tjeskobi između onih s medicinskom iskaznicom marihuane i onih bez nje. Dokazi štoviše sugeriraju da kanabis, posebno onaj koji sadrži velike količine THC-a, može nasuprot očekivanog učinka čak i pogoršati tjeskobu.

Poremećaj nedostatka pažnje/hiperaktivnosti (ADHD)

U nekoliko je radova bilo izvješća o slučajevima ljudi koji su uspješno koristili kanabis za liječenje svojih simptoma ADHD-a. Na primjer, kod tri odrasle osobe s ovim stanjem, indikatori dekoncentracije i nepažnje poboljšali su se za 7 do 30 posto nakon što su u svoj režim liječenja uključili lijek koji sadrži kanabis. Jedna odrasla osoba s ADHD-om je tijekom medicinske opservacije primijetila poboljšanje koncentracije, smanjenje dosade i manji broj ispada bijesa nakon što su joj propisana dva lijeka s THC-om i CBD-om. Međutim, nasuprot ovim pojedinačnim izvješćima o poboljšanjima kod pojedinaca, većina studija provedena na statistički značajnom broju ispitanika pokazuje da kanabis nema učinka na ADHD i da zapravo može pogoršati simptome, budući da kod takvih osoba oštećuje pažnju i pamćenje.

Rak

Preliminarni dokazi upućuju na to da bi neki kanabinoidi mogli imati antitumorska svojstva, osobito u kombinaciji s određenim kemoterapijskim lijekovima. Na primjer, studija na miševima s rakom gušterače otkrila je da su oni liječeni CBD-om i kemoterapijskim lijekom gemcitabinom preživjeli tri puta duže od životinja liječenih samo gemcitabinom. U međuvremenu, ispitivanje koje je uključivalo 21 osobu s agresivnim oblikom raka mozga otkrilo je da je 83 posto onih liječenih sprejom za usta s THC-om i CBD-om preživjelo nakon godinu dana u odnosu na 44 posto onih koji su primali placebo.

„Učinak protiv raka mnogo je izrazitiji na razini životinja nego ljudi. A još uvijek nije proveden uvjerljiv broj kliničkih ispitivanja na ljudima,” kaže jedan od istraživača. U Kanadi i dijelovima Europe dostupan je i sprej za usta s THC-om i CBD-om za liječenje bolova kod bolesnika oboljelih od karcinoma.

Postoje neke nepoželjne interakcije između CBD-a i određenih lijekova za kemoterapiju, pa bi oni koji se podvrgavaju liječenju karcinoma trebali obavijestiti svog liječnika o upotrebi marihuane.

Kronična bol

Upala je temelj mnogih kroničnih bolnih stanja, uključujući fibromijalgiju i artritis. Nekoliko je novijih studija pokazalo da kanabinoidi, uključujući CBD, THC i kanabigerol (CBG), mogu smanjiti upalu. Kanabis stoga može koristiti ljudima s bolovima povezanim s upalom - iako dosadašnji dokazi upućuju na to da postoji samo mali učinak.

Na primjer, pregledom 47 randomiziranih kontroliranih ispitivanja iz 2018. pokazalo se je da je kod 29 posto ljudi koji su primali kanabinoide bol smanjena za otprilike trećinu u odnosu na 26 posto onih koji su primali placebo. Otprilike 18 posto skupine koja je primala kanabinoide i 14 posto kontrolne skupine vidjelo je prepolovljenje boli. Općenito se pokazalo kako su kod uporabe kanabisa potrebne manje doze opijata da bi se postigla zadovoljavajuća kontrola nad bolovima, ali sam po sebi kao sredstvo protiv bolova kanabis nema dovoljan učinak.

Posebna napomena za oprez: prekomjerna uporaba kanabisa može štoviše pogoršati bol. Istraživanje na gotovo 1000 odraslih osoba s kroničnom boli koje su svakodnevno koristile kanabis pokazalo je da je češća uporaba povezana s jačom boli. To je poznato kao bifazni učinak. Drugim riječima, premalo ili previše marihuane može pojačati bol.

Depresija

Budući da endokanabinoidni sustav igra važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, neki su predložili kanabis kao potencijalni lijek za depresiju. Međutim, dokazi su mješoviti i nekolicina studija pokazuje da bi kanabis mogao pogoršati simptome depresije.

U ispitivanju iz 2022. godine 105 odraslih osoba s bolovima, nesanicom, tjeskobom ili depresivnim simptomima dobilo je karticu za medicinsku marihuanu, dok je zasebna skupina od 81 osobe čekala 12 tjedana prije nego što je to učinila. Nije bilo značajne razlike u simptomima depresije između dviju skupina tijekom tog razdoblja.

Druga studija koja je pratila simptome depresije u više od 8500 ljudi u Švicarskoj tijekom tri godine nije otkrila razliku u stopama depresije između onih koji su koristili kanabis i onih koji nisu.

Epilepsija (Lennox-Gastaut, Dravet)

U SAD-u, Velikoj Britaniji, Europskoj uniji i Australiji je lijek koji sadrži CBD (Epidiolex) odobren je za liječenje dvaju rijetkih oblika epilepsije – Lennox-Gastautovog sindroma i Dravetovog sindroma.

U kliničkim ispitivanjima, taj lijek je smanjio učestalost napadaja kod ljudi s oba stanja u prosjeku za oko 40 posto, dok je kod onih koji su dobivali placebo zabilježeno smanjenje od 15 posto. Istraživanje na miševima pokazalo je da CBD sprječava napadaje blokiranjem molekule za koju se zna da pojačava živčane signale u mozgu.

Ipak, korištenje kanabisa treba ograničiti isključivo na dva navedena oblika epilepsije, jer do sada postoji tek minimalni dokazi da su spojevi kanabisa djelomično korisni u liječenju drugih, češćih oblika epilepsije.

Glaukom

Glaukom nastaje kada se očna tekućina nakuplja u prevelikoj mjeri, što rezultira povišenim pritiskom unutar očne jabučice, te u konačnosti može nepovratno oštetiti vidni živac i uzrokovati sljepilo.

Ispitivanja na relativno malim skupinama pacijenata su pokazala da kod većine ljudi s glaukomom marihuana može ublažiti očni tlak za oko 25 posto. To je potencijalno posljedica sposobnosti kanabinoida da se vežu za takozvane CB1 receptore u oku. Međutim, učinak traje samo nekoliko sati i nije tako snažan kao standardni tretmani.

Američka akademija za oftalmologiju ne preporučuje kanabis za terapiju glaukoma.

Simptomi HIV-a (AIDS-a)

Postoje neki dokazi da kanabis može ublažiti simptome HIV infekcije, koji mogu potrajati i nakon što pacijenti započnu antivirusno liječenje. Na primjer, FDA je odobrila THC lijek pod nazivom Dronabinol za mršavljenje povezano s HIV-om nakon što su mala ispitivanja pokazala da povećava hormone gladi kod ljudi zahvaćenih tim virusom.

Istraživači također istražuju mogu li protuupalni učinci nekih kanabinoida pomoći kod upale mozga kod osoba s HIV-om, što dovodi do problema s pamćenjem i pažnjom. Studija na gotovo 200 osoba s HIV-om otkrila je da su oni koji redovito koriste kanabis imali niže razine upalnih molekula u moždanoj tekućini (likvoru) u usporedbi s onima koji ga ne koriste. Zasebna studija također je pokazala da je uporaba kanabisa kod osoba s HIV-om povezana s manjim brojem kognitivnih oštećenja.

Međutim, ti su radovi bili samo promatrački, a znanstvenicima će trebati dobro osmišljena ispitivanja s kontrolnom skupinom kako bi potvrdili bilo kakvu korist.

Kronična upalna bolest crijeva

Kronično upalno stanje koje zahvaća crijeva uzrokuje bolove u trbuhu, proljev i gubitak težine zbog upalnog oštećenja crijevne stijenke i posljedičnog smanjenja apsorpcijske sposobnosti crijeva radi čega se u kroničnoj upalnoj bolesti crijeva hranjive tvari ne iskorištavaju u dovoljnoj  mjeri.

Budući da kanabis ima protuupalne učinke, predložen je kao potencijalni lijek za IBD. Nekoliko malih ispitivanja pokazalo je da kanabis može smanjiti simptome IBD-a, prvenstveno bol u trbuhu.

Unatoč tome, stope remisije (smirivanja bolesti između dva napadaja) između onih koji su primali lijek i onih koji su primali placebo nisu statistički različite. Također postoje tek ograničeni dokazi da zaista smanjuje upalu uzrokovanu tim kroničnim stanjem.

Nesanica

Mala ispitivanja pokazuju da medicinska marihuana može poboljšati san. Na primjer, istraživanje iz 2022. godine na 29 osoba koje su same prijavile nesanicu otkrilo je da 60 posto njih više ne zadovoljava kriterije nesanice nakon dva tjedna korištenja ulja s THC-om i CBD-om. Pri korištenju pripravka sudionici su po noći u prosjeku imali 21 dodatnu minutu sna nego pri korištenju placeba. Studija sugerira da bi korist mogla biti posljedica kanabinoida koji povećavaju razinu hormona melatonina, iako je odnos između melatonina i dobrog noćnog odmora kompliciraniji nego što se čini.

Drugo ispitivanje na 186 odraslih osoba sa znakovima nesanice, boli, tjeskobe ili depresije otkrilo je da su oni s medicinskom iskaznicom za marihuanu, koja dopušta legalnu kupnju marihuane u medicinske svrhe, prijavili manje simptoma nesanice nakon 12 tjedana nego oni bez nje.

Ipak, korištenje kanabisa također je povezano s lošijim snom. Istraživanje više od 21.000 odraslih u SAD-u koji su koristili marihuanu pokazalo je da je kod njih 34 posto veća vjerojatnost da će spavati manje od 6 sati noću od onih koji nisu spavali. Također su imali 56 posto veću vjerojatnost da će spavati dulje od 9 sati noću.

Migrena

Neka istraživanja sugeriraju da endokanabinoidni sustav igra ulogu u ublažavanju migrena, vjerojatno putem posrednih terapijskih mehanizama: reduciranjem upale i smanjenjem boli.

Pregled 12 studija iz 2022. u kojima je sudjelovalo gotovo 2000 ljudi otkrio je da je, u prosjeku, medicinska marihuana više nego prepolovila broj migrenoznih glavobolja koje su se javljale svaki mjesec. Osim toga, gotovo 12 posto sudionika više nije imalo migrenske glavobolje tijekom korištenja kanabisa. Nakon šest mjeseci, lijek je također smanjio mučninu i povraćanje povezane s migrenama.

S druge strane, postoje i dokazi da prekomjerna uporaba marihuane može imati suprotan učinak, te i sama uzrokovati glavobolje.

Simptomi multiple skleroze (MS)

Multipla skleroza je kronično neurodegenerativno stanje propadanja živčanih stanica koje uzrokuje poteškoće s hodanjem, pamćenjem i drugim tjelesnim funkcijama. Sprej za usta s THC-om i CBD-om pod nazivom Sativex odobren je za multiplu sklerozu u više od 25 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu.

Tri klinička ispitivanja koja su uključila više od 1000 ljudi s multiplom sklerozom procijenila su kako lijek utječe na ukočenost mišića na ljestvici od 10 točaka. Prosječni rezultati između onih koji su primali sprej i onih koji su primali placebo razlikovali su se za manje od 1 boda.

Međutim, pet studija koje su obuhvatile više od 500 ljudi s multiplom sklerozom pokazalo je da je kanabinoidni sprej u prosjeku smanjio ocjenu boli za više od 3 boda na ljestvici od 11 točaka. Istraživanja pokazuju da kanabis također može poboljšati probleme s mjehurom i spavanjem povezane s MS-om.

Dok višestruka ispitivanja pokazuju da THC i CBD poboljšavaju simptome MS-a, učinak je realno malen. Također nema uvjerljivih dokaza da bi kanabinoidi mogli usporiti ili preokrenuti napredovanje bolesti.

Mučnina

Brojna istraživanja pokazuju da kanabis može smanjiti mučninu i povraćanje. Štoviše, američka FDA je odobrila lijek koji sadrži THC (Dronabinol) za liječenje mučnine i povraćanja kod pacijenata oboljelih od karcinoma koji imaju mučnine tijekom ciklusa primanja kemoterapije.

U jednoj studiji 64 osobe koje su primale kemoterapiju uzimale su Dronabinol, ondansetron – lijek protiv mučnine – ili placebo. Utvrđeno je da 71 posto onih koji su primali dronabinol, 64 posto onih koji su primali ondansetron i 15 posto onih koji su primali placebo nije imalo mučninu i povraćanje  izazvane kemoterapijom.

U studiji iz 2022. godine, kod 886 ljudi kod kojih je kanabis korišten za ublažavanje mučnine zabilježen je značajan stupanj smanjenja simptoma mučnine nakon uzimanja kanabisa: jedan sat nakon uzimanja kanabisa, gotovo 95 posto ljudi osjetilo je olakšanje mučnine, s prosječnim smanjenjem težine simptoma za gotovo 4 boda na ljestvici od 10 stupnjeva.

Međutim, svakodnevni, dugotrajni korisnici kanabisa mogu nasuprot tome razviti sindrom kanabinoidne hiperemeze, stanja koje dovodi do opetovanih i teških napadaja povraćanja. Osim toga može postojati rizik kod upotrebe marihuane za smanjivanje osjećaja mučninu tijekom trudnoće, jer kanabinoidi mogu nepoželjno utjecati na razvoj fetusa.

Zlouporaba opioida

S obzirom na pojavu opioidne epidemije u SAD-u (naglog povećanja broja narkomana koji koriste heroin i druge opijate), jedan od učinaka medicinske marihuane koji najviše obećava je sprečavanje ili liječenje zlouporabe opioida. Dok se o utjecaju legalizacije marihuane na aktualnu epidemiju predoziranja opioidima raspravlja na najvišim političkim instancama SAD-a, sve je više istraživanja koja podupiru potencijal kanabisa kao pomoćnog terapijskog sredstva u liječenju osoba s poremećajem zloupotrebe opioida.

Studija iz 2020. procjenjuje da bi se korištenjem marihuane moglo smanjiti smrtne slučajeve povezane s opioidima za 17 posto. Tome mogu biti dva razloga: kao prvo, postoje neki dokazi da CBD može smanjiti želju za drogom kod ljudi ovisnih o heroinu; kao drugo, propisivanje medicinske marihuane za kroničnu bol može smanjiti upotrebu opioida za tu svrhu.

Studija iz 2023. na više od 8000 opioidnih ovisnika pokazala je da su nakon osam mjeseci oni koji koriste kanabis otprilike prepolovili svoju upotrebu opioida. Istovremeno, kod onih koji su koristili samo opioide opaženo je manje od 15 posto smanjenja.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

PTSP je psihičko stanje kroničnog stresa koje se razvija nakon što netko doživi traumatičan događaj. Nekoliko vrsta prirodnih kanabinoidnih receptora nalazi se u istim regijama mozga koje su uključene u simptomatologiju kakva prati PTSP, pa neki istraživači misle da medicinski kanabis, stimulirajući te receptore, može ublažiti simptome posttraumatskog stresa.

Studija iz 2021. pratila je tijekom godine dana 150 osoba s PTSP-om i pokazala da su pacijenti koji su koristili kanabis imali za 2,5 puta veću vjerojatnost da nakon godinu dana korištenja više ne ispunjavaju medicinske kriterije za dijagnozu PTSP-a.

S druge strane, ispitivanje na 80 osoba s PTSP-om pokazalo je da u usporedbi s placebom kanabis nije imao nikakav značajan učinak na simptome.

U konačnici, dostupni dokazi još uvijek nisu dovoljni da podrže kanabis kao lijek za PTSP, pogotovo zato što pacijenti s tim stanjem imaju veću vjerojatnost da će doživjeti simptome odvikavanja od kanabisa i žudnju za njim od osoba koje ne boluju od PTSP-a.

Shizofrenija

Osobe s psihotičnim poremećajima, uključujući shizofreniju, kao i oni koji imaju povećan rizik za takva stanja ne bi trebali koristiti kanabis.

Pregled 66 istraživačkih radova iz 2018. pokazao je da kanabis udvostručuje rizik od razvoja psihoze kod psihički vulnerabilnih osoba. Neki dokazi ukazuju da bi to moglo biti zbog toga što kanabis mijenja razine upalnih molekula kod osoba sa shizofrenijom.

Druga su istraživanja pokazala vezu između oslabljenog funkcioniranja određenih kanabinoidnih receptora i stanja.

Kako god bilo, kod takvih pacijenata kanabinoidi su uvjerljivo štetni.

Touretteov sindrom (TS)

Tourettov sindrom karakteriziraju nekontrolirani i ponavljajući pokreti ili zvukovi koji se nazivaju tikovi. Utječe na živčani sustav, posebno na područje mozga bogato kanabinoidnim receptorima koje nazivamo bazalni gangliji.

Studija iz 2023. istraživala je učinke THC-a kod 22 osobe s tim stanjem. Mjerio je težinu tikova pomoću ljestvice od 50 točaka. Nakon šest tjedana, jačina tikova poboljšala se u prosjeku za gotovo 9 bodova u skupini koja je primala THC i manje od 3 boda u skupini koja je primala placebo.

Iako su ovi rezultati obećavajući, većina drugih kliničkih ispitivanja ipak imaju tek ograničeno pouzdano pozitivne dokaze.

Kompleks tuberozne skleroze (TSC)

U tuberoznoj sklerozi, rijetkoj genetskoj bolesti, nekancerogeni tumori rastu u mozgu i drugim dijelovima tijela, često dovodeći do napadaja nalik epileptičkim: premda ti tumori po svojem karakteru nisu maligni, njihov rast u anatomski osjetljivim regijama mozga uzrokuje simptome koji nisu ni najmanje benigni.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila jeua terapiju tuberozne skleroze lijek Epidiolex koji sadrži CBD, nakon što je kliničko ispitivanje pokazalo da njegova primjena smanjuje učestalost napadaja kod ljudi s TSC-om u prosjeku za gotovo 50 posto.

Zaključak

Ukupno uzevši, postoje jasni dokazi da kanabis i njegovi spojevi pokazuju obećavajući potencijal u ublažavanju simptoma ili liječenju kod širokog spektra zdravstvenih stanja.

Bezbroj neurofizioloških funkcija u koje je uključen endokanabinoidni sustav čine marihuanu velikom potencijalnom metom za istraživanje njenih terapijskih mogućnosti.

Ipak, za mnoge od ovih bolesti istraživanje dokazane učinkovitosti kanabisa tek počinje, a postoje i brojne  druge mogućnosti liječenja koje su već potkrijepljene dokazima. Kod svakog pojedinačnog promišljanja o isprobavanju ili korištenju medicinskog kanabisa, važno je posavjetovati se s liječnikom koji vodi i prati liječenje, jer kanabis može utjecati na druge lijekove i nije prikladan za svakog pacijenta i svaku bolest.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom i online izdanju časopisa BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}