Kao jedan od polako izumirućih dinosaurskih pripadnika boomerske generacije, beskrajno sam zahvalan (i unatoč prilično marljivom praćenju svih novosti suvremene tehnologije – još beskrajnije zadivljen) načinom na koji satelitska navigacija vozače danas usmjerava i vodi po sve kompliciranijim putovima i stranputicama cestovnog prometa.

Jer, sjetit će se svatko stariji od pola stoljeća, naši roditelji su neshvatljivo hrabro putovali u fićama, jugićima, stojadinima i peglicama, zatvorenih prozora bez klime, pripaljujući jednu cigaretu na drugu, koristeći kao orijentaciju samo loše postavljene putokaze i papirnate cestovne karte stare i po dvadeset godina, a adrese u nepoznatim gradovima tražili domahujući se signalima znakovnih jezika s prolaznicima za koje su se nadali da znaju gdje se u njihovom gradu nalazi Grävingholzstraße ili Harkányi Termálfürdő ili Pendice dello Scoglietto…

Nepodnošljiva lakoća navigacije

Danas staviš mobitel u nosač na retrovizoru, utipkaš neku opskurnu zabačenu adresu u 1500 kilometara udaljenom gradiću i za par sekundi ti je dostupan u minutu točan izračun dužine i trajanja vožnje, ruta isplanirana ovisno o tome želiš li plaćati cestarinu ili ne, označeno je gdje su usputne benzinske pumpe i odmorišta… i još te potom vodi korak po korak kroz sva raskrižja i skretanja sve do cilja.

Štoviše, ukoliko si već krenuo, a na tvom putu se nađe zastoj zbog radova ili neke prometne nesreće, aplikacija će u realnom vremenu preračunati brži i sigurniji alternativni smjer i predložiti ga. Sve to popraćeno senzualnim ženskim glas s blagim naglaskom regionalnog dijalekta: „Za peee'sto metaaara skreeen'te deeesno!“

Međutim, u gradovima s malo većim brojem stanovnika (da ne spominjemo multimilijunske metropole i gusto naseljene urbane konglomerate), promet osobnim vozilom je i pored svih GPS-ovskih pomoćnih alatki ponekad neizdrživo gust, spor, zapetljan, bučan, zagađen i smrdljiv. Da ne spominjemo ono doba dana kada su svi žitelji regije stiješnjeni u svojim automobilima jer idu na posao ili se s posla vraćaju kućama.

Borba protiv zastoja, sporosti i zagađenja

Semafori su pritom najgori dio te prometne avanture -- ne samo da nas stalno zaustavljaju dok se vozimo( a ponajviše onda kada baš jako žurimo), već svi ti u kolonama zarobljeni i zaustavljeni automobili u kojima živčani vozači nervozno turiraju papučicu gasa neopisivo zagađuju okoliš.

Prema nekim studijama, na gradskim raskrižjima zagađenje može biti i trideset puta veće nego na otvorenim cestama izvan gradova, pri čemu polovica emisija štetnih plinova dolazi od automobila čiji vozači uz škripu guma stišću gas kako bi bijesnim startnim driftanjem iz sebe ispuhali adrenalin što im se nakupio na živcima nakon što su se morali zaustaviti i čekati na semaforu.

Potaknuti problemom slabe prohodnosti prometa na gradskim raskrižjima na kojima se protok vozila regulira svjetlosnom signalizacijom, stručnjaci iz više softverskih tvrtki već neko vrijeme razvijaju nekolicinu različitih inteligentnih tehnologija koje imaju za cilj kritična gradska raskrižja učiniti „pametnijima“ i olakšati vozačima kretanje kroz gužve i zagađenje u prometu.

Među njima je i softverski gigant Google Research, koji međutim ima znatno obuhvatniji plan rješavanja zastoja u gradskom prometu: njihov projekt je osmišljen tako da zastoje ne rješava na svakom pojedinačnom raskrižju i njemu pripadajućim semaforima, već na razini cjelokupnog urbanog cestovnog sustava - koordiniranjem prometa uz pomoć umjetne inteligencije za sinkronu kontrolu svih gradskih semafora odjednom.

Pretakanja iz Google Mapsa u Green Light

U Google Research projektu nazvanom Green Light, umjetna inteligencija se opskrbljuje retrospektivnim i trenutačnim podacima o gustoći prometa i opterećenju prometnica, te ih nakon analize i obrade prezentira u obliku preporuka o tome kako se gradska raskrižja kontrolirana semaforima mogu optimizirati kako bi promet bio što protočniji, a emisije štetnih plinova smanjene.

Green Light se oslanja na podatke o aktualnim i dugoročnim trendovima gustoće prometa i brzine protoka vozila prikupljenim iz Google Maps aplikacije koja – po riječima njenih programera – nudi jedan od najboljih uvida u sustav i prometnu opterećenost globalnih cestovnih mreža. Informacije koje su za Google Maps prikupljane tijekom više od deset godina mapiranja gradova i izvangradskih prometnica u cijelom svijetu (i dalje se kontinuirano osvježavaju), danas omogućuju da u nekom gradu inteligentni programski sustav objedini sve podatke o raskrižjima i semaforima, uključujući duljinu semaforskog ciklusa, vrijeme prijelaza vozila kroz raskrižje, tzv. zeleno odvajanje (vrijeme i redoslijed propuštanja vozila koja skreću nakon što je glavnina prošla raskrižje), te koordinaciju i rad senzora gustoće prometa.

Iz tih podataka je Green Light u stanju stvoriti virtualni model protoka prometa kroz glavna i sporedna raskrižja unutar promatrane zone određenog grada. Pritom Green Light uzima u obzir sve uobičajene relevantne obrasce koji uvjetuju gustoću prometa: koliko se automobila mora zaustaviti pa krenuti dok čekaju u koloni za prilazak raskrižju, koje je prosječno vrijeme čekanja na svakom semaforu, koliko su koordinirana raskrižja u blizini i kako se prometna situacija mijenja tijekom dnevnih i noćnih sati.

Preliminarno zadovoljstvo

Premda još u razvojnoj fazi, Green Light nije samo teorijski, istraživački projekt: već sada je implementiran na više od 70 raskrižja u 12 gradova u svijetu. Urbanistički stručnjaci tih gradova (da, u svijetu gradovi imaju vlastite nadzorne prometne centrale i stručnjake koji u njima rade!) koriste se shemom gradskog prometnog sustava na indikatorskoj kontrolnoj ploči na koju Green Light „uživo“ projicira preporuke za optimizaciju protočnosti prometa, koje operateri potom mogu prihvatiti ili odbiti, shodno procjeni jesu li potrebne ili ne.

Ti indikatorsko-kontrolni sustavi se prije početka implementacije i korištenja moraju uskladiti s postojećim sustavima kontrole prometa u urbanoj zoni koji promatraju i analiziraju, za što Google tvrdi da je potrebno „samo pet minuta“.

Nakon što se implementacija provede, Green Light iz Google Mapsa „povuče“ podatke o gustoći i brzini prometa zabilježene tijekom prethodnih mjeseci, te na temelju njih izradi „pametne“ preporuke za optimiziranje rasporeda i ritma uključivanja semaforskih signala na raskrižjima. Istovremeno prikuplja i analizira trenutačne, nove podatke kako bi vidio je li postignut željeni učinak na protok prometa, te ih usklađuje i korigira u realnom vremenu, dajući sugestije u potrebnim korekcijama, što je sve vidljivo na nadzornoj ploči.

U redu za čekanje

Važna značajka Green Lighta je da ne zahtijeva značajan trošak za implementaciju. Urbanisti su iranije pokušavali optimizirati prometne obrasce, no razvoj modela protoka prometa podrazumijevao je specijalan namjenski hardver poput live-kamera na prometnicama i raskrižjima, te senzorskih detektora gustoće prometa u vidu daljinski kontroliranih stacionarnih ili automobilskih senzora. Međutim, za potrebe implementacije Green Lighta nije potrebno instalirati ništa dodatno, jer on prikuplja podatke od svih korisnika Google Mapsa – kako uživo, tako i uvidom u povijest GPS-zapisa o poziciji i brzini kretanja.

Premda Google još nije objavio službene brojke, preliminarni rezultati prikupljeni u dvanaest testnih gradova „…ukazuju na potencijal za do 30% ubrzanja protoka prometa i preko 10% smanjenja emisije stakleničkih plinova“ u do sada zabilježenih 30 milijuna prometovanja motornim vozilima tijekom promatranih mjesec dana.

A sudeći po dosadašnjim reakcijama i izjavama, čini se da su zadovoljni i prometni stručnjaci u gradovima u kojima je Green Light u fazi testiranja. Pa ako se nađete u Seattleu, Rio de Janeiru, Manchesteru, Hamburgu, Budimpešti, Haifi, Abu Dhabiju, Bangaloreu, Hyderabadu ili Calcutti, Baliju i Jakarti, postoji šansa da ste se već vozili kroz raskrižje optimizirano pomoću Green Lightovog inteligentnog sustava.

Štoviše, ako ste prometni inženjer ili urbanist, djelatnik neke suvremene, pametne gradske uprave i želite prijaviti svoj grad za projekt Green Light, možete ispuniti online formular i pridružiti se listi čekanja.