Kao jedan od potpuno nasumičnih događaja, koje možemo i sami svakodnevno izazvati, odavno se ističe bacanje novčića. Za taj se proces vjerovalo da je potpuno pošten, ako nije riječ o manipuliranom novčiću, odnosno da će dati bilo koji rezultat, pismo ili glavu, s 50%-tnom vjerojatnošću. Bacanjem novčića stoga se u brojnim sportovima određuje tko dobiva prvi potez, a u prošlosti tako su se, primjerice, znale odlučivati i cijele nogometne utakmice, koje bi u redovno vrijeme završile neriješenim rezultatom. No, uzevši poštenost bacanja novčića zdravo za gotovo, nitko se nije potrudio sustavno proučiti taj proces i vidjeti postoje li ipak čimbenici, koji bi ga mogli učiniti manje poštenim, tako da novčić "naginje" na jedan od ishoda. Sve do sada.

Pismo-glava nije sasvim nasumično

Veliki tim znanstvenika okupio se oko ove ideje i proveo zanimljivo istraživanje. Tijekom eksperimenta 48 je ljudi u zrak bacalo novčiće iskovane u 46 različitih zemalja, kako bi se izbjegla pristranost vezana za sami dizajn novčića, i pritom bilježilo rezultate. Ukupno su na taj način zabilježili ishode 350.757 bacanja novčića, a u dobivenim su rezultatima kasnije dobili i statističku potvrdu: bacanje novčića nije savršeno pošteno.

Naime, prilikom eksperimenta bilježilo se početno stanje, odnosno strana novčića koja je okrenuta prema gore prije bacanja, pa potom stanje nakon što novčić padne natrag na dlan. Analiza ovako opsežno i sustavno prikupljenih podataka pokazala je da će novčići, bez obzira kakvi, na istu stranu pasti u 50,8% slučajeva.

Razlog za to leži u fizici i načinu bacanja novčića, odnosno precesiji u njegovom gibanju tijekom leta. Ovime je potvrđena hipoteza iz 2007. godine, koja kaže da zbog takvog kolebanja u zraku, bilo koja kovanica u letu prosječno nešto više vremena provede orijentirana onako kako je i bila bačena – što dovodi i do češćeg kraja leta na istoj strani. Predviđanje je reklo da će na taj način novčići padati u 51% slučajeva, a empirijski podaci sada to gotovo u potpunosti potvrđuju.

Kako do fer bacanja?

Bacanje novčića, ovaj eksperiment dodatno pokazuje, savršeno je pošteno kad je riječ o finalnom ishodu: u 50% slučajeva novčić će pasti na pismo, a u 50% na glavu. No, do sklonosti ka jednom od ishoda dolazi tek kada se u obzir uzme njegovo početno stanje, i tada vidimo da bacanje gubi na savršenoj nasumičnosti rezultata.

Kako, dakle, osigurati potpuno pošten ishod, sljedeći puta kada vam zatreba bacanje novčića? Preporuka je bacati novčić više puta ili prije bacanja (i odabira željenog rezultata) ne gledati njegov početni položaj. Ili se možete poslužiti, recimo, digitalnim novčićem, koji ćete "baciti" tako da u Googleovu tražilicu upišete "coin toss", "flip a coin" ili "bacanje novićića".