_{Započnimo ovaj tekst kratkom edukacijom iz infektologije i parazitologije: nasrtaj virusa ili bakterija na ljude - svi to znamo - zove se infekcija, ali manje je poznato da se zaraza crijevnim parazitima naziva infestacija. Dakle, osoba koja ima gliste nije inficirana nego je infestirana. You may now proceed with your usual activities.}

Otprilike svaki peti stanovnik tzv. razvijenih država Zapada boluje od neke autoimune bolesti. One nastaju kada imunološki sustav ima abnormalan odgovor na vlastite stanice ili tkiva, pogrešno ih prepoznajući kao strana tijela i napadajući ih, što dovodi do upale i oštećenja.

Higijena kao uzrok autoimunosti

Postoji više od osamdeset autoimunih bolesti čija se težina kreće od blagih simptoma sve do stanja životne ugroženosti. Neke od njih uglavnom napadaju jedno tkivo ili organ, dok druge mogu utjecati na cijeli organizam. Mnogi vjeruju da u zapadnim društvima postoji poveznica između porasta broja oboljelih od autoimunih bolesti i zapadnjačkog fokusiranja na čistoću, jer imunološki sustav suvremenog čovjeka više nije izložen širokom rasponu infekcija i infestacija s kakvima su suočavale prijašnje generacije.

Već od ranije je poznato da se neki ljudi namjerno zaražavaju parazitskim crvima u pokušaju da svoju autoimunu bolest stave u fazu mirovanja (remisiju), jer se smatra da crijevni paraziti imaju sposobnost „smirivanja“ imunološke reakcije, čime si osiguravaju opstanak u crijevu domaćina, bez napadaja obrambenih snaga domaćinskog organizma.

"U tome bi moglo biti puno istine, jer iako znanstvenici još nisu u potpunosti razjasnili uzroke autoimunih bolesti, činjenica je da je infestacija crijevnim parazitima - crvima, glistama i trakavicama - praktički nepoznata u razvijenim zemljama, gdje je učestalost autoimunih bolesti visoka, dok je u zemljama u razvoju situacija upravo suprotna.“, kaže profesor Ray Norton s Monash Institute of Pharmaceutical Sciences (MIPS).

Gutati tablete ili gliste?

U studiji instituta Monash, objavljenoj u časopisu FASEB Journal, iz parazitskih crva su uspješno izdvojeni peptidi kojima paraziti potiskuju imunološki odgovor domaćinskog organizma. Istraživači vjeruju da bi to otkriće moglo otvoriti put dizajniranju lijekova za olakšavanje ili potpuno otklanjanje simptomâ autoimunih bolesti.

Umjesto da u liječenju autoimunih bolesti koriste cijele, žive gliste, istraživački je tim u parazitima genetičarskim "alatima" potražio aktivne komponente odgovorne za imunomodulatorne učinke. Analizom DNK iz sekretornih žlijezda parazitske gliste Ancylostoma caninium (pasje krivouste gliste), identificirali su peptid nazvan AcK1 koji inhibira transportne kalijeve kanale Kv1.3 u ljudskim stanicama i tako „utišava“ imunološku reakciju domaćina.

Istraživanjem strukture peptida AcK1 utvrđeno je da nalikuje ranije otkrivenom peptidu iz morskog anemona (ShK-peptid), za kojeg je poznato da djeluje umirujuće na simptome autoimunih bolesti, a trenutno je u kliničkim ispitivanjima kao potencijalni lijek za multiplu sklerozu.

Sljedeći korak je pokušaj farmakološkog redizajniranja i oblikovanja AcK1-peptida u farmakološki pripravak koji bi mogao inhibirati „podivljali“ imunološki sustav kod ljudi s autoimunim bolestima.

Ili, kako bi rekao dr. Sandeep Chhabra, jedan od istraživača crijevnih glista kao potencijalnog lijeka: „Pokušavamo pronaći malo higijenskiji način liječenja autoimunih bolesti nego što je unošenje živih pasjih glista u tijelo."

^{Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}