Microsoft - zvukom do datoteka

Nakon procitanog clanka...

Izgleda da netko u MS - u pokusava redefinirati NFC i maknuti ga od RFID-a... makar i zvuk je radio val... tak da ovi izmisljaju toplu vodu... ah... klasicna prica o istrazivacima mlatimudanima... inace da bi se nesto zvalo NFC mora biti odobreno od NFC Forum Group...

1kbit/s je dovoljan za prijenos podataka. Naravno treba malo više vremena, ali je moguće. :)

- novi 'wireless modem', recikliranje povijesti (mislim na starinski analogni modem i klasično 'zujanje'.. iduća verzija će uvesti bis, pa sve do 56k kad će za transfer mp3ice trebati cca 3x vrijeme).

edit: Smooth, zašto stati na 2 zv, 5.1-7.1... može se nabrijati do 20k, to bi već bilo OK za telefonsku mono mp3cu u RT  eh, što tehnologija napreduje.

@ Drazen.. LTE-v.2.0 ali ne kao verzija 2 nego akronim 20k ??  Izazivat će zavist ifonovca i mobitelaša na g3/4 koji se muče s HD videom..

Da, uobičajen tijek razvoja proizvoda s predvidljivom budućnošću.

Čim se nakon čitanja članka mora surfati da bi se skužilo o čemu se radi mislimda se autora ne može pohvaliti za kvalitetan rad.

Prvenstveno mi nije bilo jasno zašto bi se razvijala tehnologija koja zahtjeva NFC hardware, a koristi zvučnik/mikrofon. Koja je poanta brzine od 2.4 kb/s.

U članku stoji:

Dhwani prijenos datoteka između dva telefona obavlja pomoću Secure Peer-to-Peer Acoustic NFC tehnologije, koju tvori standardni NFC hardver i implementirani čip za prijenos podataka.

U detaljima tehnologije (http://research.microsoft.com/apps/pubs/default.aspx?id=192134):

...acoustics-based NFC system that uses the microphone and speakers on mobile phones,  thus eliminating the need for any specialized NFC hardware.

A key feature of Dhwani is the Jam-Secure technique, which uses self-jamming coupled with self-interference cancellation at the receiver, to provide an information-theoretically secure communication channel between the devices.

Nešto na što je stavljen naglasak nije ni spomenut u članku osim na slici- razvijen je siguran prijenos na malim udaljenostima koji je (koliko-toliko) otporan na prisluškivanje, a bez specijaliziranog hardwarea.

Članak je zaista loše napisan. Ili možda prepisan s nekog portala tipa 24 sata? U opremi članka nalazi se i neka shema koja predstavlja što? Nigdje ne piše što predstavlja (radi se o shemi kojom se grafički prikazuje rad JamSecure tehnike zaštite prijenosa podataka). Tehnologija nije zamišljena za prijenos datoteka nego male količine informacija - autorizacija korisnika, sitne količine podataka, kontakt informacije, linkovi na web stranice, ...

Zaista treba pogledati rad četverca iz MS Researcha da se vidi u čemu je prednost ovog pristupa NFC-u - na prvoj stranici, naglašeno, piše:

A key advantage of Dhwani over conventional NFC is that it is a purely software-based solution, that can run on legacy phones, including feature phones, so long as they have a speaker and a microphone. Consequently, much of the installed base of phones today could use Dhwani to perform P2P NFC communication.

Tehnologiju su razvili zbog sporog prihvaćanja NFC-a od strane proizvođača mobilnih uređaja i korisnika, te pružatelja usluga (npr. plaćanje putem NFC EFTPOS terminala, ...), budući da se radi o klasičnom problemu kokoši i jajeta - proizvođači ne ugrađuju NFC hardver jer nema korisnika, a korisnika nema jer nema NFC hardvera. Pomoću Dhwanija, svi mobilni uređaji koji omogućuju instaliranje aplikacija na njih, mogu koristiti NFC-like komunikaciju, koja ima i zaštitu komunikacije na fizičkom sloju. Osim zaštite na fizičkom sloju, tehnologija koristi i AES kriptiranje podataka koji se prenose. Radio NFC nema fizičku zaštitu, budući da se smatra da njegov doseg (10-tak cm) pruža dovoljnu zaštitu od prisluškivanja, ali pokazano je da je sa standardnom antenom i osciloskopom prisluškivanje je moguće s udaljenosti od 20-30 cm, a sofisticiranija oprema to može podići i na više od metar udaljenosti. 

Analizirajući prijenos zvuka (kombinacija zvučnik-mikrofon) na uređajima različitih proizvođača, zaključili su da Dhwani treba izbjegavati korištenje frekvencija iznad 12 kHz, usput zaobilazeći rupe u frekvencijskom rasponu koje se mogu javiti na nižim frekvencijama. Također su utvrdili da je ambijentalna buka na frekvencijama iznad 6 kHz zanemariva u tipičnim uvjetima. Uzimajući to u obzir, odabrali su pojasnu širinu od 1 kHz na frekvencijama iznad 6 kHz i ispod 12 kHz - njihova implementacija koristi raspon između 6 i 7 kHz, što smatraju konzervativnim izborom koji dobro radi na nizu platformi koje su testirali. Napominju da bi korištenje naprednije korekcije grešaka nego one što su upotrijebili u njihovoj implementaciji omogućilo korištenje šire pojasne širine.

Meni se ovo čini fora iako bi naravno bilo puno bolje da potrpaju te NFC u sve uređaje i preskočimo ovu prijelaznu fazu.

Microsoft nam ponovno uvodi audio modeme? :D

To bas i nije tocno. Moze se uzeti da je brzina prijenosa govora cca 9600 b/s, a frekventni raspon je nekih 5kHz (max maximuma). Vecina mladjih ljudi cuje do nekih 18kHz (uzima se 20kHz), a sto smo stariji opada.

Problem kod prijenosa podataka zvucnikom moze biti u D klasi pojacala koje poprilicno distorzira zvuk. Radi toga ne mogu ici na maximum prijenosa vec na one brizine koje prolaze bez distorezije (u ovom slucaju 2kHz).

Kako god da bilo to je iznimno glupo jer i jako stisan zvuk se moze bez problema prisluskivati.

Brzina prijenosa podataka govorom se može specificirati u bitovima u sekundi. Primjer:

Suppose one word is a signal. Someone from the southern US signals at about 0.5 - 1 baud. Someone from Uppsala signals at 3-5 baud.

Nothing prevents us from using more than two possible signals, though this is the obvious means of communicating binary data. Since we can put more information (bits) onto a signal than just one, we can have a higher data rate (bps) than we have baud rate (or lower, I suppose).

Suppose I have an extremely limited vocabulary of 1024 Swedish words. If I use these words with equal probability, then we could devise an encoding scheme for my Swedish vocabulary of 10 bits per word. Or looked at the other way, each time I say a Swedish word to you I'm transmitting 10 bits. If I could speak quickly, like someone from Uppsala, then I could transmit 4 signals/second * 10 bits/signal = 40 bits per second. My data rate would be higher than my signalling or baud rate.

Prema različitim istraživanjima, za brzinu prijenosa podataka ljudskim govorom, bez obzira na način kodiranja, može se uzeti gornja granica od 100 bps.

Brzina prijenosa podataka pomoću Dhwanija ovisi o širini korištenog frekvencijskog pojasa, te korištenoj modulaciji i metodi korekcije grešaka. Trenutna implementacija koristi pojas širine 1 kHz i postiže (bez upotrebe metoda korekcije grešaka) 2,4 kbps korištenjem 8-PSK modulacije uz 80% uspješno prenesenih paketa (PSR - Packet Sucess Rate), 1,6 kbps korištenjem QPSK modulacije s PSR-om od 95% i 800 bps korištenjem BPSK modulacije sa 100%-tnim PSR-om. Veće brzine moguće je postići upotrebom viših modulacija (npr. 16-QAM i 64QAM) i frekventnim pojasom širim od 1 kHz. Ove informacije nalaze se na vrhu stranice 7 - odjeljak Achieved Data Rates.

Upotrebljivi doseg Dhawanija iznosi do oko 10 cm - na udaljenostima većim od 20 cm PSR je 0 bez obzira koristi li se ometanje ili ne (stranica 10, odjeljak 9.1 i Figure 13). Uz upotrebu ometanja, prisluškivanje je onemogućeno čak i ako je prisluškivač smješten točno na mjestu prijemnika. Naime, prisluškivač hvata pomiješani zvuk signala poruke i ometajućeg signala, ali budući da ne zna točan oblik ometajućeg signala, ne može ga ukloniti iz primljene kombinacije i tako zabilježiti signal poruke, koju bi zatim mogao dekodirati; dodatno, sama poruka je kriptirana AES enkripcijom.

 Zar ima još nekoga na ovome forumu (osim mene) tko je dovoljno star da se sjeća toga .