Potrošnja električne energije u kućanstvu

Pozdrav ljudi.

Zaista mi treba Vaša pomoć. Naime već duže vrijeme( otprilike 5 godina ) mjesečni računi struje u kući s 4 ukućana iznose nikada manje od 450 kn.
Ono što imamo u kući su  hladnjak, aparat za kavu, kuhalo za vodu, perilica za posuđe, perilica za veš, tv, router, štedne žarulje i led žarulje njih otprilike 10 iako se to sve gasi osim 4 led žarulje koje su upaljene sada zimi pa recimo 6 sati. Zatim imam ps4,

dva pca istih konfiguracija ( i3 6100, r7 260x, 500 w napajanje ) , i jos jedan tv na kojem se igra ps4. Zadnjie dvije godine oba kompa se nisu koristila već samo jedan, te ps4 imam godinu dana.

Naravno tu su jos bojler na struju i zamrzivač.

Bojler je upaljen samo sat, dva navečer kako bi se ugrijala voda za kupanje i to je to. 3 punjača za mobitel su tu još.

Ima li netko sličnu '' konfiguraciju elektroničkih uređaja '' da usporedim račune, jer mi je doista previše 500 kn dati samo za struju.Pomislio sam da je čak neki kvar do brojila na trenutak...

 Više ti se isplati držati bojler stalno upaljenim manje će struje trošiti.

 Da znam, al moram gasit jer imamo prevelik napon. Odkad su nam napravili novu trafostanicu i zatvorili krug imamo prevelik napon jer je premalo potrošača u kraju pa mi rikavaju grijači. Onda radije ištekam bojler i palim samo kad stvarno trebam nego da bezveze dogrijava.  

 Isti problem, samo kaj sam ja ugradio SCR regulatore na sve grijače elemente.

Na žalost, Ebay roba "prve" klase, pa daju sve od sebe, ali još ni jedan, zaćudo, nije krepao.

Premda sam 3 od 4 ugradio na veći hladnjak; ima i tu nekaj....

Uglavnom, ideje, ideje....

Idem stvoriti svoju verziju Top Shopa i prodavat ovakve "čudesne" spasitelje grijačih elemenata po 5 glavi komad , minimum 

Uf.. da vidimo...

4 televizora, 2 su CRT jos a 2 LCD i od tih 4, 2 su stalno u pogonu 0-24. Ves masina 1 x na dan, svjetla u 4 sobe + kuhinja + blagavaona, pegla, pegla za kosu, 2 usisivaca, 6 routera, punjaca isto.., mikrovalna, 2 frizidera sa manjom ledenicom, 1 skrinja za zamrzavanje, stednjak pece na struju, 2 stb-a za satelitsku, 2 stb-a za tv, 2 PC-a sa 650w napajanjem, 3 lapatopa s tim da samo jedan PC radi 0-24 tj ne gasi se.., i ima neko vanjsko svijetlo u dvoriscu koje se pali navecer i gori cjelu noc a bogme i do podneva zna goriti jer ga uvijek netko zaboravi ugasiti.

Grijanje na drva/plin kombinirano, bojler je na plin, kuhanje isto osim pecenja. Ima nas 6 tak da stalno se nesto puni/paljucka/koristi...  Tarifa dvotarifno brojilo.

Struja dodje 380kn ljeto/zima.

Plin evo dosa 500kn.

Drva ode 8m za zimu.

Mislim da frizideri jedno mogu nabit nesto zesce ali svake 2g se provjeri dali ima plina dovoljno u kompresoru tako da u njima treba traziti ako je potrosnja poveca.

E da, imamo jednu stednu zarulju u kuci i to je ona vani u dvoriscu

Kažu da to nije tako

http://www.kreativan.info/ovaj-odgovor-ce-vas-sigurno-iznenaditi-da-li-je-bojler-bolje-drzati-upaljenim-stalno-ili-ga-gasiti-kako-se-zapravo-stedi-struja/

http://www.mojaradionica.com/Dali_bojler_drzati_stalno_ukljucen_ili_ga_ukljucivati_po_potrebi.htm

 Ne.

Transformator prebacuje energiju iz primarnog u sekundarni krug, uz određenu efikasnost (i do 99% kod velikih transformatora).

Izlazni napon na transformatoru uvijek ovisi isključivo o trošilu priključenom na njega.

A napon na trošilima u korisnikovoj kući je uvijek manji od onoga u trafostanici i ta razlika ovisi o duljini, površini presjeka i vrsti materijala od kojega je izrađen spojni kabel od trafostanice do kuće.

Zato se sustav projektira tako da u praznom hodu (kad nema trošila) napon na transformatoru u trafostanici bude veči od nazivnog, a pri normalnom (očekivanom) opterećenju bude jednak nazivnom.

U slučaju kad je malo opterećenje trafostanice, korisnici u bližim kućama imaju znatno veći napon od dopuštenog (ogromni problem za grijače i elektromotore, jer ne trpe toliki prenapon), a kad je opterećenje mreže veliko, svi imaju premali napon.

Samo kaj u tom slučaju oni u bližim kućama imaju blago premali napon, a oni u daljnima daleko premali napon.

Nazivni napon u našoj elektrodistribucijskoj mreži više nije 220 V nego 230 V, a unutar sljedeći 10-20 godina ga budu dizali ponovno, na 240V, da se uskladi kompletna europska elektrodistribucijska mreža.

Kod mene doma je najviši napon koji sam izmjerio iznosio 241 V, a kod susjeda nasuprot trafostanice je bilo čak i 253 V napona, i onda nije ni čudo da trošila dizajnirana za rad točno na 220 V krepavaju, a jedina trošila kojima to ne smeta su ona koja imaju napajanja switching topologije, a i neka koja imaju linearna napajanja (s "normalnim" trafom) također rikavaju.

Jedno od rješenja za bolju stabilnost napona u elektrodistribucijskoj mreži bi bilo i zamjena linearnih transformatora u trafostanicama sa switching sustavom napajanja, ali je to skupo, manje pouzdano i kompliciranije rješenje, uz još 100 problema.

Možda brojilo ne valja.

Ako je tak, treba na atestiranje.

Koliko vidim razlika u cijeni je za skuplju struju je 0,04 lipe. To je plavi tarifni model zar ne? U bijelom tarifnom modelu cijena VT je 0,35, a NT 0,17 . Iskreno mislim da to i nije nesto isplativije. Mozda se i varam.

Točno i netočno. Dakle, prva rečenica je točna. Druga, je na pola točna. Zašto? Pa zato što pad napona ovisi i o dužini strujnog kruga (otporu vodiča koji struji pruža otpor za protjecanje), a koji između ostalog ovisi i o opterećenju. Dakle, što je duži strujni krug (udaljenija trafostanica), to je veći pad napona. Osim toga, što su veći tereti, to je veće zagrijavanje vodiča (otpor vodiča ovisan je o temperaturi), pa se time povećava otpor vodiča, a time su veći padovi napona. Dakle, onaj tko je blizu trafostanice može imati napon 250V, a onaj koji je udaljen 500m, u istom strujnom krugu (zavisno o teretu - broju i veličini potrošača), imat će možda 220V ili manje. U pitanju je 2. Kirchoffov zakon, uključujući i specifični otpor vodiča koji je ovisan o temperaturi. Zaključak stoji, treba se žaliti HEPu ili regulatornoj agenciji (HERAi).

 https://strujaplin.com/faq/razlika-kw-kwh - pa citaj .

Sve su u biti poprilicno zakomplicirali, jer u racunicu ide ukupna potrosnja, vrsna potrosnja, dnevna, pa sa tim i nocna tarifa koja se ne racuna po 'crvenom' tarifnom modelu.