Kako se uči metodika programiranja?

Pozdrav!
Ja već duži niz godina po malo gledam programiranje, ali mi je vazda bilo lakše raditi PHP i ASP nego, recimo C++ ili Javu.
Znači ja imam dosta teoretskog znanja o programiranju, koje je "badava", jer nije učeno metodikom nego"bubanjem". Dakle, kada neku lekciju naučim, recimo polja, dajem primjer, ništa ne ističem, sve ja to kontam, kako se to smješta u memoriju, da su članovi polja >0 udaljeni od prvog za +sizeof tip polja... Ali kada to treba primjeniti u težim zadacima tu nastaje problem.
Dakle, problem je u složenim zadacima, koncept razmišljanja kao programera mi je kaljav, u glavi mi je kupus, 101 tehnologija niti jedna pošteno...
Namjeravam se baviti u životu sa Microsoft tehnologijama, ASP, SQL, Silverlight..., ali hoću da naučim one "srž stvari", logiku, da mogu rješavati zadatke težeg tipa. Nije problem do petlja i sa njima, više manje, ali i tu se osjeti nedosktatak logike.

Da ne duljim,
 kako se uči metodika programiranja, logika, programerske vještine, soft. ing...

PS, jedno pod pitanje, kako da smanjim brzopletost, možda zvuči banalno, ali ja kada kupim knjigu o nekom jeziku, odmah bi na zadnje poglavlje i samo o njemu razmišljam, a čitam formano to poglavlje?...

hvala na pokušaju na pomoći, ali neću tako, razgovarao sam sa nekoliko programera preko pm-a i svi su mi rekli da čitam, pogotovo jedan koji se raspisao o knjigama i metodici.
ali svejedno hvala na pokušaju.

Prvo si odredi što te točno zanima jer najviše se vremena izgubi na neodlučnost i lutanje među izborima. Kada si se odlučio za jezik prođi osnovnu sintaksu tog jezika. Znači, petlje, polja, rad s funkcijama, datotekama itd.. Tu ne treba odmah ići u prevelike detalje već staviti naglasak na osnovnom - da znaš što je polje i deklarirati ga kada ti treba, da znaš kako iz funkcije vratiti vrijednost itd..

Kada se usvoje osnovne zakonitosti i pravila jezika treba proći zadatke (dosta njih). Na zadacima se vidi primjena tih zakonitosti tj. u kojim situacijama se koristi koja petlja, u kojim slučajevima se koristi jedan tip funkcije, drugi tip funkcije, koji pristupi su pri radu s poljima, predaja polja funkcijama itd.. Nakon što se dobro prođu ti zadaci ideje rješenja će "frcati" same od sebe čim vidiš neki zadatak. Popis zadataka možete naći ovdje. Zadaci su vrlo bitni jer u njima ćeš naučiti mnoštvo detalja koje ćeš rijetko naći u knjigama. Slično kao i matematika - dobar se tek postane kada riješiš dosta zadataka.

Kada se prođu zadaci s njima se stekne određena doza iskustva u primjeni naučenog i sada treba početi s ozbiljnijim projektima. Znači, zadati si nešto konkretno. Npr; Napisati program koji je ustvari školski imenik ocjena. Tu je već poprilično posla u kojemu treba primijeniti mnoštvo toga; petlje, polja, funkcije, datoteke.. Rad na takvim projektima će pokazati da si sposoban povezati više manje kompleksnih cijelina u nešto konkrektno i korisno. Takvih projekata treba napraviti čim više (barem desetak) i nakon toga već stvari polako postaju rutina. Čim radiš jedan tip aplikacije (npr. nešto s bazama podataka) već ćeš unaprijed znati kako ćeš posložiti samu logiku programa i kojim redoslijedom ćeš to riješavati, a kasnije ćeš već i sam pronaći koji tipovi aplikacija ti najbolje odgovaraju i njih ćeš polako specijalizirati.

Tako da; vježba, vježba i vježba..

zadaci su iza cpp analiza, čini mi se da san ima tu knjigu?

Šta jes, jes, a tek da ne naglašavam kako loše zna C++... Samo je sreća što nema profil na forumu pa ne može ovo pročitati.