- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
U prosjeku ispadne 4666 (na 4k mjesecno), osim ako su te dvije place bas znatno vece
100k ispada 4k neto mjesecno.
To je cca 56k take home dok u Irskoj ti je za isti bruto 61.5k. 10% razlike.
u irskoj zato platis auto osiguranje, rentu, javni prijevoz je najmanje 100 eura mjesecno, penzija je za guzicu obrisati a vozaci na cesti ti skrate zivot za 10 godina
U prosjeku ispadne 4666 (na 4k mjesecno), osim ako su te dvije place bas znatno vece
Tu imas kalkulator https://bruttonetto.arbeiterkammer.at/ sve izracuna na cent.
znaci 100k bruto je 61.267,05 € neto ili podjeljeno sa dvanaest 5105,58€ mjesecno.
100k ispada 4k neto mjesecno.
To je cca 56k take home dok u Irskoj ti je za isti bruto 61.5k. 10% razlike.
u irskoj zato platis auto osiguranje, rentu, penzija je za guzicu obrisati a vozaci na cesti ti skrate zivot za 10 godina
Kod nas je isto skupo osiguranje, meni je mjesecna rata skoro 170 eura, godisnji pokaz za gradski prijevoz bus i tramvaj je 260€, ali bude penzija 2k+ a vozaci su malo kulturniji. Zdravstvo je super. Meni se rodila djeca u Austriji, mali je imal operaciju jer je bil "gluh" imal je polipe i tekucinu koju su morali vadit tak da iz prve ruke mogu reci da je zdravstvo super. Vujceka od zene (u Austriji)je preseklo u kicmi u subotu na vecer a vec u nedjelju su ga operirali. Pajdo u Vz je imal isti problem, prikljstilo mu zivac u kicmi i na red je dosel za pola godine "prek veze", sad je poluinvalid jer mu zivac ostal predugo ukljesten i jedna noga mu je prakticki za ukras.
Vozaci u irskoj su isto kulturni ali kurca ne znaju za volanom. Kao da je netko djecu iz vrtica pustio u aute...
kak ne bi bili zbunjeni kad voze naopako
Indirektni benefiti:
Na svaku godinu radnog doba sa takvom platom pojedinac moze u Njemackoj racunati na ca. 37,50 evra rente, znaci (prema trenutnom vrijednotenju) oko 1.500 evra mjesecno sa 40 godina radnog doba.
Kako se racuna mirovina u Njemackoj, je li isto za nekoga tko ima bruto 2k i 5k?
Poprilicno jednostavno. Svake godine se izracuna prosjecna godisnja placa u DE. Svatko, tko ima toliko godisnje place i od nje je odvojijo za to predvidjeni procent za rentno osiguranje (9,3% + 9,3% = 18,6%) dobije jednu (1,00) rentnu tocku. Ako su primanja veca, to se preracuna (npr. 1,23 ili 1,94, itd.) rentne tocke. Ako primate placu visu od dvokratnika prosjecne Njemacke place u prosloj godini, platit cete samo do dvokratnika (i dobiti najvise 2 rentne tocke). Ako su primanja niza vazi obrnuto. Mozete dobit i npr. 0,86 ili 0,12 rentne tocke (sto je u stvari koeficijent vasih primanja u odnosu na prosjecnu placu).
Fazit: osnova za izracun je prosjecna placa u prosloj godini (i 18,6% od nje). Osoba moze u jednoj godini dobiti (kao i uplatiti) najvise 2 rentne tocke. Svake godine se objavi i vrijednost jedne rentne tocke. Kad odete u rentu, ta iznosi broj sakupljenih tocki pomnozen sa vrijednostju rente.
Primjer:
1.) Netko 40 godina radi za prosjecnu Njemacku platu (2.860 EUR brutto). Sakupi 40 tocki. Njegova renta iznosi u 2019-oj godini 40 x (1.00 x 33,04) = 1.321,60 EUR (netto).
2.) Netko se uspije probit u npr. IT industriji, dodje sa nekih 32 godine u DE i napuni 67 godina. Svo vrijeme je radio za oko 75 tisuca evra godisnje, sto je nekako 2,19 kratnik prosjecne Njemacke place. Njegova renta iznosi 35 x (2,00 x 33,04) = 2.312,80 EUR. Rentu je uplacivao samo do dvokratnika i tako ce je dobivati. Onu razliku 0,19 moze ili u carapu (nije najbolje, citaj dole) ili u investicije ili u privatno (dopunsko) rentno osiguranje, isl.
2.a) Njegova supruga radi u Lidlu na kasi 25 sati na tjedan i dobije 1.250 evra na mjesec (brutto). Njena renta ce iznositi 35 x (0,44 x 33,04) = ca. 505 eur netto.
U ovom segmentu (#2) Nijemci cesto ulazu u nekretninu (za izdavanje). Ili slicne stvari, da negdje plasiraju taj novac iznad dvokratnika (jer inace ce se na njega objesit i porezna uprava, razumije se).
Poprilicno jednostavno. Svake godine se izracuna prosjecna godisnja placa u DE. Svatko, tko ima toliko godisnje place i od nje je odvojijo za to predvidjeni procent za rentno osiguranje (9,3% + 9,3% = 18,6%) dobije jednu (1,00) rentnu tocku. Ako su primanja veca, to se preracuna (npr. 1,23 ili 1,94, itd.) rentne tocke. Ako primate placu visu od dvokratnika prosjecne Njemacke place u prosloj godini, platit cete samo do dvokratnika (i dobiti najvise 2 rentne tocke). Ako su primanja niza vazi obrnuto. Mozete dobit i npr. 0,86 ili 0,12 rentne tocke (sto je u stvari koeficijent vasih primanja u odnosu na prosjecnu placu).
Fazit: osnova za izracun je prosjecna placa u prosloj godini (i 18,6% od nje). Osoba moze u jednoj godini dobiti (kao i uplatiti) najvise 2 rentne tocke. Svake godine se objavi i vrijednost jedne rentne tocke. Kad odete u rentu, ta iznosi broj sakupljenih tocki pomnozen sa vrijednostju rente.
Primjer:
1.) Netko 40 godina radi za prosjecnu Njemacku platu (2.860 EUR brutto). Sakupi 40 tocki. Njegova renta iznosi u 2019-oj godini 40 x (1.00 x 33,04) = 1.321,60 EUR (netto).
2.) Netko se uspije probit u npr. IT industriji, dodje sa nekih 32 godine u DE i napuni 67 godina. Svo vrijeme je radio za oko 75 tisuca evra godisnje, sto je nekako 2,19 kratnik prosjecne Njemacke place. Njegova renta iznosi 35 x (2,00 x 33,04) = 2.312,80 EUR. Rentu je uplacivao samo do dvokratnika i tako ce je dobivati. Onu razliku 0,19 moze ili u carapu (nije najbolje, citaj dole) ili u investicije ili u privatno (dopunsko) rentno osiguranje, isl.
2.a) Njegova supruga radi u Lidlu na kasi 25 sati na tjedan i dobije 1.250 evra na mjesec (brutto). Njena renta ce iznositi 35 x (0,44 x 33,04) = ca. 505 eur netto.
U ovom segmentu (#2) Nijemci cesto ulazu u nekretninu (za izdavanje). Ili slicne stvari, da negdje plasiraju taj novac iznad dvokratnika (jer inace ce se na njega objesit i porezna uprava, razumije se).
Odlican post, puno hvala na trudu :-)
Samo me zanima koja je zaista prosjecna placa u Njemackoj, jer negdje sam vidio podatak da je to 3700€ brutto?
Poprilicno jednostavno. Svake godine se izracuna prosjecna godisnja placa u DE. Svatko, tko ima toliko godisnje place i od nje je odvojijo za to predvidjeni procent za rentno osiguranje (9,3% + 9,3% = 18,6%) dobije jednu (1,00) rentnu tocku. Ako su primanja veca, to se preracuna (npr. 1,23 ili 1,94, itd.) rentne tocke. Ako primate placu visu od dvokratnika prosjecne Njemacke place u prosloj godini, platit cete samo do dvokratnika (i dobiti najvise 2 rentne tocke). Ako su primanja niza vazi obrnuto. Mozete dobit i npr. 0,86 ili 0,12 rentne tocke (sto je u stvari koeficijent vasih primanja u odnosu na prosjecnu placu).
Fazit: osnova za izracun je prosjecna placa u prosloj godini (i 18,6% od nje). Osoba moze u jednoj godini dobiti (kao i uplatiti) najvise 2 rentne tocke. Svake godine se objavi i vrijednost jedne rentne tocke. Kad odete u rentu, ta iznosi broj sakupljenih tocki pomnozen sa vrijednostju rente.
Primjer:
1.) Netko 40 godina radi za prosjecnu Njemacku platu (2.860 EUR brutto). Sakupi 40 tocki. Njegova renta iznosi u 2019-oj godini 40 x (1.00 x 33,04) = 1.321,60 EUR (netto).
2.) Netko se uspije probit u npr. IT industriji, dodje sa nekih 32 godine u DE i napuni 67 godina. Svo vrijeme je radio za oko 75 tisuca evra godisnje, sto je nekako 2,19 kratnik prosjecne Njemacke place. Njegova renta iznosi 35 x (2,00 x 33,04) = 2.312,80 EUR. Rentu je uplacivao samo do dvokratnika i tako ce je dobivati. Onu razliku 0,19 moze ili u carapu (nije najbolje, citaj dole) ili u investicije ili u privatno (dopunsko) rentno osiguranje, isl.
2.a) Njegova supruga radi u Lidlu na kasi 25 sati na tjedan i dobije 1.250 evra na mjesec (brutto). Njena renta ce iznositi 35 x (0,44 x 33,04) = ca. 505 eur netto.
U ovom segmentu (#2) Nijemci cesto ulazu u nekretninu (za izdavanje). Ili slicne stvari, da negdje plasiraju taj novac iznad dvokratnika (jer inace ce se na njega objesit i porezna uprava, razumije se).
Odlican post, puno hvala na trudu :-)
Samo me zanima koja je zaista prosjecna placa u Njemackoj, jer negdje sam vidio podatak da je to 3700€ brutto?
(1) Tu negdje (3.770) je bila u prosloj (2018) godini prosjecna placa za puno radno vrijeme (40 sati na tjedan brez pauza - sto u praksi znaci 8 sati radnih + 1 sat pauza + vrijeme utroseno za voznju - na dan; pamtite to),
(2) a za rentu se uzima prosjecna placa generalno (znaci da se ukljuce u izracun i place iz djelomicnog radnog vremena). To ima smisla bas zbog onog sto sam predstavio u tocki 2 i 2.a => ukupna zajednicka familiarna primanja (i inetrpolirano ukupne uplate u rentnu blagajnu).
Pokazi CV, da ga malo procijenimo. Kako su ti izpolirani LinkedIn i/ili Xing profili?
Radi se o dosta sirokom podrucju.
Najviše iskustva imam u PHP, PostgreSql, MySql i Laravel framework.
Ali radio sam u mnogim programskim jezicima, nije mi se teško prebacit
Najviše iskustva imam u PHP, PostgreSql, MySql i Laravel framework.
Ali radio sam u mnogim programskim jezicima, nije mi se teško prebacit
Pokusat cu prakticnim primjerom plasticno prikazati, u cemu je problem mnogih CV-a.
Kako vjerujem, da za optimalan radni proces uz razborite pojedince u organizacijama treba brinuti i o onima, kojima je bitnije, da se jednostavno mogu posvetiti svome poslu (a pri tom ne osvrtati se previse na "rezije"), kao i pojedincima, kojima je bitno, da se u svom radnom okruzenju osjecaju sigurno, odabrao sam nacin, da dam svoj prilog k tome, tako da razvijam programska rijesenja za automatizaciju planiranja i nadzora procesa odrzavanja produkcijskih sredstava, kako bi produkcija mogla teci brez prekida i opasnosti po djelatnike u njoj.
To izgleda npr. tako, da moj software komunicira sa spravama u proizvodnji, provjerava, da li su sve vrijednosti, koje senzori odcitavaju (temperatura, pritisak, protok, sila, napon, struja, itd.) u granicama, koje su predvidjene i ako su u trendu priblizavanja granicnim vrijednostima obavjestavam pristojnu osobu preko nekog informacijskog kanala (SMS, Mail, isl.), da intervenira. Na osnovi takvih dogadjaja pravim statisticne analize i predvidjam mogucnost kvarova unaprijed, sto ljudima, koji su za to zaduzeni, olaksava pravovremenu nabavu rezervnih dijelova, izvodjene redovnog preventivnog odrzavanja, isl. i tako sprijecavanje zastoja u proizvodnji i eventuelnih ozgleda i drugih opasnosti, koje prijete zaposlenim.
Da li vas mozda interesuju tehnicka orudja, pristupi i programski jezici, kojih se posluzujem i koje primjenjujem? Ljudi imaju problem, kojeg zele rijesit. Mozda su culi za C#, Javu, Kardiologiju i Francuski, ali... ne znaju jih. Niti znaju, kako jih primjeniti na njihov problem. Na vama je, da jim to objasnite!
Vasi CV-i izgledaju kadrovicima i sefovima poprilike tako, kao da bi vi dosli u konobu i umjesto jelovnika na stolu bi nasli listu proteklih zaposljenja personala, kuhinjski inventar i stanje prehrambenih proizvoda / namirnica na skladistu. Ponudite jim "jelovnik" a ne "opisa kuhinje i namirnica".
Najviše iskustva imam u PHP, PostgreSql, MySql i Laravel framework.
Ali radio sam u mnogim programskim jezicima, nije mi se teško prebacit
Vasi CV-i izgledaju kadrovicima i sefovima poprilike tako, kao da bi vi dosli u konobu i umjesto jelovnika na stolu bi nasli listu proteklih zaposljenja personala, kuhinjski inventar i stanje prehrambenih proizvoda / namirnica na skladistu. Ponudite jim "jelovnik" a ne "opisa kuhinje i namirnica".
Potpisujem. Business value je ono sto je bitno a ne tehnologija. Tehnologija rijesava probleme (ili ih stvara), i donosi dodatnu vrijednost.
Ti znaš koliko ja imam godina da bi mi moga tako popovat?
Mislim da su završile tamo gdje su trebale, budeš ispodprosječan učenik u osnovnoj, upišeš trgovačku i miran. Lakše je nego učit da se upiše neka bolja srednja pa kasnije faks, jel tako?
Znaš kakav stav imaju takvi prema meni i kolegama koji žive pristojno? "Lako je tebi, ti imaš dobru plaću", možda bi trebalo parafrazirat onog starca sa Cvijetnog: Uči pizda ti materina
I tko bi ti onda bio blagajnica, radnik u pogonu itd. ? a i to mora netko odraditi, nemamo još robote
Ti znaš koliko ja imam godina da bi mi moga tako popovat?
Mislim da su završile tamo gdje su trebale, budeš ispodprosječan učenik u osnovnoj, upišeš trgovačku i miran. Lakše je nego učit da se upiše neka bolja srednja pa kasnije faks, jel tako?
Znaš kakav stav imaju takvi prema meni i kolegama koji žive pristojno? "Lako je tebi, ti imaš dobru plaću", možda bi trebalo parafrazirat onog starca sa Cvijetnog: Uči pizda ti materina
I tko bi ti onda bio blagajnica, radnik u pogonu itd. ? a i to mora netko odraditi, nemamo još robote
Ova diskusija me podsjetila na izjavu jednog hrvatskog nastavnika iz Finske, objavljeno je nedavno na jednog portalu:
No, razlika između Finske i brojnih drugih zemalja je u tome da se svako zanimanje cijeni, neovisno o tome je li netko predsjednik države, doktor ili je čistač ulica. To se ovdje uči odmalena. Ovdje nijedno zanimanje nije sramotno. Primjerice, roditelji naših prijatelja, bili su zubari i imali su privatnu praksu. Imaju dva sina. Jedan sada radi kao prodavač u trgovini s kuhinjama, a drugi kao skladištar.
Da li vas mozda interesuju tehnicka orudja, pristupi i programski jezici, kojih se posluzujem i koje primjenjujem? Ljudi imaju problem, kojeg zele rijesit. Mozda su culi za C#, Javu, Kardiologiju i Francuski, ali... ne znaju jih. Niti znaju, kako jih primjeniti na njihov problem. Na vama je, da jim to objasnite!
Vasi CV-i izgledaju kadrovicima i sefovima poprilike tako, kao da bi vi dosli u konobu i umjesto jelovnika na stolu bi nasli listu proteklih zaposljenja personala, kuhinjski inventar i stanje prehrambenih proizvoda / namirnica na skladistu. Ponudite jim "jelovnik" a ne "opisa kuhinje i namirnica".
Da malo budem zločest, nedavno si postavio identičan oglas za posao u kojem se spominje "opis kuhinje i namirnica", jelovnika ni na vidiku pa zašto onda očekivati drugačije od posloprimaca.
Zapravo mislim da je sve stvar drugačije prezentacije u B2C odnosu gdje je potrebno prezentirati rješenja, dok je na relaciji poslodavac-posloprimac potrebno više prezentirati vještine.
U planu mi je, krajem Travnja, otići frendovima u posjet u Berlin pa sam mislio da bi možda bila dobra ideja ispitati IT tržište tamo. Zadnje dvije godine radim kao Linux sistem inženjer (RHCSA), imam nekog iskustva i u mreži, možda do onda položim CCNA, radio sam i s win. serverima, ali ne toliko u produkciji i u enterprise svijetu. Bakalar sam po edukaciji, kaj mogu očekivati za ponudu plaće tamo? Okvirno naravno pitam da se netko ne naljuti...
ovisi uvelike o mjestu/gradu, vrsti pozicijie koju uloviš i firmi u kakvu uletiš.. najbolje ti je gledati oglase kaj se nudi. često piše i neki range plaće koji nude.
Da li vas mozda interesuju tehnicka orudja, pristupi i programski jezici, kojih se posluzujem i koje primjenjujem? Ljudi imaju problem, kojeg zele rijesit. Mozda su culi za C#, Javu, Kardiologiju i Francuski, ali... ne znaju jih. Niti znaju, kako jih primjeniti na njihov problem. Na vama je, da jim to objasnite!
Vasi CV-i izgledaju kadrovicima i sefovima poprilike tako, kao da bi vi dosli u konobu i umjesto jelovnika na stolu bi nasli listu proteklih zaposljenja personala, kuhinjski inventar i stanje prehrambenih proizvoda / namirnica na skladistu. Ponudite jim "jelovnik" a ne "opisa kuhinje i namirnica".
Da malo budem zločest, nedavno si postavio identičan oglas za posao u kojem se spominje "opis kuhinje i namirnica", jelovnika ni na vidiku pa zašto onda očekivati drugačije od posloprimaca.
Zapravo mislim da je sve stvar drugačije prezentacije u B2C odnosu gdje je potrebno prezentirati rješenja, dok je na relaciji poslodavac-posloprimac potrebno više prezentirati vještine.
U ovom postu, kojim sam pokazao model, sam bio malo (pre-)dug. Namjerno, da osvjetlim poantu. A ako ponovo procitamo prvu recenicu oglasa, koji referenciras, posebno njen boldani dijel ili cak sve tri uvodne, primjetit ces, da sam se posluzio bas toga sto opisujem i to u dosta kompresiranom sazetku. Sve ostalo ispod su, kao i sto iz samog teksta proizlazi, neke manje bitne oslonice ili orientiri, koji razjasnjavaju pitanja, koja se nanose na uvodni dio. Ono sto je bitno, se nalazi u njemu i oglas bi brez vecih manjka mogao bit i brez onih alineja ispod.
Ako je slučajno netko zainteresiran, meni bi dobro došao jedan pomoćnik - Junior Windows desktop developer za forms over data aplikacije za planiranje in pratnju radnog procesa. Ja sam klasični freelancer, a radim za nekoliko naručnika po Njemačkoj. Programiram module za razmjenu podataka, manje/pomoćne desktop aplikacije i funkcionalna razširenja za ERP sisteme (SAP, Infor COM, PSI PENTA) i ostale "ad hoc" stvari, koje su potrebne za optimiranje procesa u proizvodnji i logistici.
Budite slobodni, da stupite u kontakt i postavite vaša dodatna pitanja, i potrudit ću se odgovorit detaljnije, što vas bude zanimalo. Ujedno mi napišite i vaša očekivanja u vezi plaće odnosno satnice, ovisno o načinu sudjelovanja, koji preferirate.
P.S.: Za pravopisne pogreške se unaprijed ispričavam.
Tak da... cinim, sto propovjedam.
P.S.: Nisam rekao, da na jelovniku ne smijete navodit nikakve npr. recepture ili sastvanice obroka.
Da li vas mozda interesuju tehnicka orudja, pristupi i programski jezici, kojih se posluzujem i koje primjenjujem? Ljudi imaju problem, kojeg zele rijesit. Mozda su culi za C#, Javu, Kardiologiju i Francuski, ali... ne znaju jih. Niti znaju, kako jih primjeniti na njihov problem. Na vama je, da jim to objasnite!
Vasi CV-i izgledaju kadrovicima i sefovima poprilike tako, kao da bi vi dosli u konobu i umjesto jelovnika na stolu bi nasli listu proteklih zaposljenja personala, kuhinjski inventar i stanje prehrambenih proizvoda / namirnica na skladistu. Ponudite jim "jelovnik" a ne "opisa kuhinje i namirnica".
Da malo budem zločest, nedavno si postavio identičan oglas za posao u kojem se spominje "opis kuhinje i namirnica", jelovnika ni na vidiku pa zašto onda očekivati drugačije od posloprimaca.
Zapravo mislim da je sve stvar drugačije prezentacije u B2C odnosu gdje je potrebno prezentirati rješenja, dok je na relaciji poslodavac-posloprimac potrebno više prezentirati vještine.
U ovom postu, kojim sam pokazao model, sam bio malo (pre-)dug. Namjerno, da osvjetlim poantu. A ako ponovo procitamo prvu recenicu oglasa, koji referenciras, posebno njen boldani dijel ili cak sve tri uvodne, primjetit ces, da sam se posluzio bas toga sto opisujem i to u dosta kompresiranom sazetku. Sve ostalo ispod su, kao i sto iz samog teksta proizlazi, neke manje bitne oslonice ili orientiri, koji razjasnjavaju pitanja, koja se nanose na uvodni dio. Tak da... cinim, sto propovjedam.
P.S.: Nisam rekao, da na jelovniku ne smijete navodit nikakve npr. recepture ili sastvanice obroka.
Mora da tome uvodu nisam posvedio puno pažnje jer nije moje područje...
Kakvo iskustvo si očekivao od kandidata, tj. na kojem području? S obzirom da si tražio nekoga u HR gdje nema baš industrije gdje bi se moglo steći iskustvo...
Mora da tome uvodu nisam posvedio puno pažnje jer nije moje područje...
Kakvo iskustvo si očekivao od kandidata, tj. na kojem području? S obzirom da si tražio nekoga u HR gdje nema baš industrije gdje bi se moglo steći iskustvo...
Pa pise: Junior Windows desktop developer za forms over data aplikacije za planiranje in pratnju radnog procesa.
Sto znaci:
- Junior (osnovna izkustva - learning by doing)
- desktop (znaci da zna nesto o event driven UI)
- developer (nije "code monkey" nego se zna priupitat, za koju svrhu radi to sto radi)
- forms over data (znaci da mu je otprilike jasno, kako spojit UI sa bazom podataka i sta je SQL, mozda i koji query napisat)
- za planiranje i pratnju proizvodnog procesa (kuzi sta je task management, napravio si je kad koji task u Outlooku, mozda cak serijski ili je negdje vidjeo MS Projekt, isl.)
Dovoljno informacija u nekoliko rijeci. Nekih strasnih procesnih znanja se od juniora ne ocekuje. Ipak je iz opisa razvidno, da se radi o fabrikama, a ne o bankama. Tak da ako ima neku predstavu, kako tece rad u nekoj fabrici, to ce mu pomoci pri 5.-oj alineji.
P.S.: Ako nije u stanju tako nekako izljustrit sadrzaj, tad je pao na trecoj alineji, sto bi apriori znacilo, da nije primjeran kandidat.
No, razlika između Finske i brojnih drugih zemalja je u tome da se svako zanimanje cijeni, neovisno o tome je li netko predsjednik države, doktor ili je čistač ulica. To se ovdje uči odmalena. Ovdje nijedno zanimanje nije sramotno. Primjerice, roditelji naših prijatelja, bili su zubari i imali su privatnu praksu. Imaju dva sina. Jedan sada radi kao prodavač u trgovini s kuhinjama, a drugi kao skladištar.
Ovo se zove mentalitet i odgoj, to kod nas nećeš nikad vidjeti.
Dođem prije koji dan na blagajnu u tommy-a, ispred mene stoji momak otprilike 25god, (vjerojatno uhljeb, nosi odijelo, po govoru koji ga karakterizira nema previše škole), počeo je prigovarati blagajnici koja je malo sporije kucala bar kodove, lik ju je samo vriđao, to je bilo tako ljigavo da sam se ja kao dosta povučena osoba uključio i rekao mu da prestane (prošlo mi je kroz glavu i da ga vratim na tvorničke, ali ne treba mi incident), na što je samo odvratio "čut ćemo se mi još" i samo izišao iz trgovine. Znači, lik ladno vriđa i blagajnicu i mene, prosječan Zadranin, čast iznimkama.
Ovo se zove mentalitet i odgoj, to kod nas nećeš nikad vidjeti.
..koja je malo sporije kucala bar kodove, lik ju je samo vriđao..
ali postoji i druga strana te "mentalitet i odgoj" priče, a to je opet ono tipično hrvatsko "ne možeš ti mene toliko malo platiti koliko ja mogu malo/sporo raditi", što je vjerojatno slučaj kod blagajnice.
tu kod mene dođeš na blagajnu i ne stigneš stvari toliko brzo trpati nazad u kolica koliko brzo skeniraju proizvode. čim se redovi malo smanje, zatvara se jedna blagajna i blagajnica radi nekaj drugo. kada pogledaš big picture, u jednoj poslovnici je potrebno manje radnika, jer ovi koji jesu zaposleni efikasnije rade, što opet za posljedicu ima bolji profit lanca pa su samim time i plaće bolje.
ali da, bahata i nestrpljiva krkanija je opet uobičajena svakodnevnica u hr..
i jednu i drugu stranu kreneš još više primjećivati kada se navikneš na život u nekoj civiliziranoj državi, pa povremeno posjetiš hr.
Kaj je dijaspora? Nema nikoga il vam je u 'rvackoj dobro?
Kad ti se u postrojenju pocnu gomilati Slovenci, onda znas da je sve otislo pa-pa.
Ne sjecam se da su u Jugi slovenci htjeli igdje raditi osim u SLO/YU.
Sad ocito i njima ne cvatu ruze. Euro je skup.
Kaj je dijaspora? Nema nikoga il vam je u 'rvackoj dobro?
Dijaspora se priprema za Dan žena.