Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja) izdvojena tema

poruka: 186
|
čitano: 159.339
|
moderatori: DrNasty, Danny_HR, pirat, XXX-Man, Lazarus Long, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ova tema je sadržajno povezana sa sljedećim temama: Elektronika - pitanja, odgovori, tutoriali, Arduino - projekti, ideje, savjeti, problemi
9 godina
offline
Otpornik, kondezator, Zavojnica.

 

Pošto vidin da se na forumu dosta piše o ovome odlučih napravit kratki uvod u elektrotehniku, točnije istosmjernu struju.

Mislin da će ovo bit zgodno za sve početnike.

 

Otpornik, kondezator.

Dioda i tranzistor.

Tiskana pločica.

 

 

Neke definicije

 

-Istosmjerna struja se definira kao ona kojoj tok elektrona ne mijenja smjer kretanja. Dakle elektroni (struja) idu od izvora prema potrošaču.

Iako se u praksi na shemama i u ostalim projektima bilježi da struja teče od plusa (+) prema minusu (-), to je određeno dogovorom. Pravi smjer struje je od minusa (-) prema plusu (+)

-Napon je razlika potencijala između dvije točke, plus pola i minus pola. Zbog te razlike potencijala (naboja) poteku elektroni sa mjesta gdje ima viška naboja na mjesto gdje ima manjak naboja.

-Električni otpor je najjednostavnije rečeno vrijednost nekog materijala, potrošača, električne komponente, koliko se taj materijal "opire" protjecanju struje. Što je otpor veći to će struja bit manja.

 

Za početak bi se bilo dobro upoznat sa ohmovim zakonom. Vjerojatno najvažnija formula u elektrotehnici općenito, iz nje se kasnije izvodi dosta formula koje su kompliciranije.

I = U / R.

 

I - struja

U - napon

R - otpor

Dakle možemo vidit da je struja obrnuto proporcionalna otporu, što je manji otpor to je veća struja. Ako nema otpora između plus pola i minus pola tad se događa kratki spoj što može jasno izazvat štetu na opremi koju koristimo.

 

Nadalje druga dva važna zakona su Kirchoffovi zakoni.

Prvi zakon.

Zbroj struja koje ulaze u jednu točku (granu) jednak je zbroju struja koje izlaze iz te grane.

I = I1 + I2

 

Drugi zakon.

Zbroj napona u strujnom krugu jednak je nuli.

Ovo je najlakše objasnit na primjeru. Imamo izvor struje, dva otpora (trošila). Zbroj pada napona na prvom otporu te drugom otporu mora biti jednak nuli.

U1 + U2 = 0

Drukčije to možemo zapisati kao I x R1 + I x R2 = 0

 

 

Postoje ugrubo dvije vrste spojeva. Serijski spoj i paralelni spoj. 

Kod serijskog spoja, izvod plus izvod komponente se spaja na plus izvora te se dalje na nju nastavlja druga komponenta sa njenim plus polom.

To se najjednostavnije može vidjeti na slici.

 

Paralelni spoj se izvodi tako da se plus pol trošila stavi na plus izvora a minus pol na minus trošila. Otprilike se može reći da se stavlja između dvije grane.

 

 

 

 

Malo o otpornicima

 

Otpornici su pasivne elektroničke komponente koji pružaju otpor struji. Struja kroz otpornik se lako može izračunati pomoću ohmovog zakona.

Vrijednost otpora se izražava u ohmima, u čast Georga Ohma, njemačkog fizičara. Vrijednost otpornika se najtočnije može izmjeriti pomoću ohmmetra ili multimetra sa mogućnošću mjerenja otpora. 

Postoji još jedan način za određivanje vrijednosti otpornika a to je bojama.

 

Kod serijskog spoja otpornika otpori se zbrajaju, tako da je konačan otpor najveći mogući. Dok se kod paralelnog spoja zbrajaju recipročne vrijednosti otpora.

 Na kraju otpor ispadne manji od najmanjeg otpornika u strujnom krugu.

 

 

 

Nešto o kondezatorima

 

Kondezator je elektronička komponenta koja služi za spremanje statičkog elektriciteta. Općenito kapacitet kondezatora se izražava u faradima premda u praksi je farad dosta velika jedinica stoga se upotrebljavaju prefiksi mikro i nano najčešće.

Zbrajanje kapaciteta kondezatora se radi obrnuto od otpornika.

Znači serijski spoj kondezatora zbraja se recipročno dok kod paralelnog se samo zbroje kapaciteti kondezatora.

 

 

 

LE Diode

 

 

Općenito dioda je nelinearni poluvodički elektronički element s dva priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva.

Le Diode su diode koje emitiraju svjetlost kada su propusno polarizirane. One se nekako najčešće koriste u samogradnji za osvjetljavanje kučišta, tipkovnica i sličnih stvari.

 

Najčešće se diode proizvode za struje od 15-25mA (mili amperi), sve poviše toga joj skraćuje vjek trajanja a u konačnici može dovest i do pregaranja diode.

Diode zahtjevaju poseban napon za rad. 

Taj napon je:

- 2V   za crvenu

- 2V   za narančastu

- 2,1V za žutu

- 2,2V za zelenu

- 3,3V za plavu

- 3,3V za bijelu

- 3,3V za ultra ljubičastu

- 4,6V za plavu (430nm)

 

Boje se odnose na boju svjetla koje emitira dioda.

Pošto se diode obično spajaju na izvore od 12V i od 5V, što je više od dozvoljenoga za većinu dioda, tad se u seriju s diodom mora spojiti otpornik koji će preuzet taj višak napona. 

Točnije na otporniku će se dogodit pad napona pa će na diodu doć manji napon, onaj koji je potreban za rad.

 

Vrijednost otpora se računa po ohmovom zakonu.

Otpor = (napon izvora, na koji spajamo diodu - napon diode) / struja

Pošto je struja kroz diodu u dosta slučajeva 20mA pa se treba obratit pozornost da se pretvori u ampere. 

2mA = 0,02A

 

Primjer: spajamo plavu diodu na napon od 12V.

 

(12-3,3)/0,02 = 435 ohma.

Pošto se otpornici ne proizvode za sve otpore (bilo bi apsurdno da postoji otpornik za svaki otpor) tad uzimamo prvi najbliži vrijednosti, u našem slučaju bi to vjerojatno bio 450ohma, ili 430, ne znam sad napamet sve vrijednosti koje se prodaju.

 

To je lako napraviti za jednu diodu, što ako ih više želimo spojiti?

Pa vrlo jednostavno, u slučaju paralelnog spajanja ispred svake diode ide njen otpor. Naravno ako se za to ima novaca i volje lemit svaki otpornik na svoju diodu.

 

Ali u slučaju serijskog spajanja više dioda (najčešće se radi po tri diode + otpornik) tad se formula malo okrene, odnosno napon se pomnoži sa 3.

Primjer: spoj tri plave diode na napon od 12V

 

 

Otpor = (napoj izvora - napon diodex3)/ struja

(12-3,3*3)/0.02 = 105 ohma

 

Diode se paralelno skoro nikada ne spajaju iz razloga što bi jedna dioda povukla veći napon, pa druga nebi svjetlila zato se nikada ne upotrebljava jedan otpor na dvije paralelne diode.

 

 

Ovdje imamo kalkulator otpora za le diode. Mislin da je to puno jednostavniji način dolaska do vrijednosti otpora, ali također nije naodmet ni ručno izračunat, za svaku sigurnost.

 

 

Nešto za kraj.

Kada se za izvor napajanja koristi usb mora se uzeti u obzir da on daje napon 5 volti i može isporučiti struju do 500mA, dok noviji usb 3 može do 900mA.

 

Molex konektor se također često koristi za izvor napajanja. Na njemu su crne žice uzemljenja (mase, minus pol) dok je crvena žica 5V a žuta žica 12V. Teoretski bi se moglo spojiti između žute i crvene i dobivat se napon od 7V ali to se u praksi ne radi. Nije sigurno.

 

 

 

 

Zavojnica

 

 

Električna zavojnica je elektronički element koji ima određen električni induktivitet (L).

Zavojnica se sastoji od žice koja je namotana, jednostavno ili višestruko u više slojeva.

Tijelo zavojnice se najčešće izvodi od papira, drva, ili nekog drugog sličnog materijala. Zbog svojih svojstava najčešće ima oblik valjka oko kojeg su namotane žice.

Zbog svoje specifičnosti zavojnicu u većini slučajeva nećete moć pronać u čipoteci ili nekoj drugoj trgovini. Obično se izrađuju za točno specificirane potrebe i već su tvornički zalemljene.

 

Zavojnice se mogu spajati serijski i paralelno. Kod serijskog spoja zavojnica ukupan induktivitet jednak je zbroju svih induktiviteta pojedinih zavojnica.

 

 

Kod paralelnog spoja induktiviteta odnosno zavojnica, ukupni induktivitet jednak je recipročnoj vrijednosti zbroja recipročnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica, isto kao i kod otpornika.

 

Kod mješovitog spoja (kombinacija paralelnog i serijskog) najpraktičnije je izmjerit induktivitet između zavojncia.

 

When you realize why you call Zeus a myth, you'll understand why I don't belive in your god.
Poruka je uređivana zadnji put pet 25.2.2011 10:17 (sirka666).
Moj PC  
72 0 hvala 68
11 godina
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

Pohvale za trud sticky{#}

Hakiranje je umjetnost a ne zločin.
Moj PC  
3 0 hvala 1
9 godina
offline
Dioda i Tranzistor

 

Dioda


U prošlom postu je bilo nešto o LE diodama, koje se najčešće koriste za samogradnju, tj ukrašavanje kučišta, osjvetljavanje tipkovnice i tako.

Sad malo općenito o diodama.

Diode su poluvodički elementi sa dva izvoda, one imaju ispravljačka svojstva, temelje se na PN spoju.

Obično se izrađuju od silicija i germanija, a nešto manje od galijevog arsenida i silicijevog karbida, dok po tipu diode mogu biti svijetleće (LE), foto-diode, zener diode i tako dalje..)

 

Kako dioda ima dva izvoda, ta dva izvoda zovemo anoda i katoda. Anoda je izbod diode kod koje dolazi kroz prolaska struje dok kroz katodu ne može proći struja.

 

 

Kučište diode može biti stakleno, plastično i metalno, ovisno o vrsti i snazi diode.

Na kučištu pokraj katode obično se nalazi oznaka da je to katoda, ovisno o izvedbi ta oznaka može biti

- slovom K

- crtoma (trakom) ili točkom u boji

- posebno profiliranim završetkom

- kod u normiranim bojama koji predstavlja oznaku diode

 

Proizvođači obično uz diodu isporučuju i neke karakteristike diode, poput materijala izrade, strujno - naponske karakteristike i slično.

 

 

Tranzistor

 

 

 

Tranzistor je jedno od važnijih otkrića prošlog stoljeća, a njegov naziv dolazi od riječi transistor koja se dobila spajanjem riječi transfer i resistor.

Iako je prvi tranzistor sastavljen od germanija danas se izrađuju tranzistori od silicija koji ima vodeću ulogu u izradi poluvodiča.

 

Sastavljeni su od tri svoja amo ih nazvat dijela, baze, kolektora i emitera.

Općenito možemo kazat kako nam tranzistor služi kao upravljač strujom i naponom, malom strujom baze tranzistora možemo upravljati većim strujama emitera i/ili kolektora.

 

Prema konstrukciji ih možemo podijeliti na 

- Bipolarne, kod kojih vođenje struje ovisi o oba tipa nosioca naboja 

- Unipolarne, kod kojih vođenje struje ovisi o jednom tipo nosioca naboja

 

Nosioci naboja su šupljine i slobodni elektroni, al to je dosadno i samo teorija.

Kada se priča o tranzistorima redovito se misli na bipolarne, kod unipolarnih se naglasi da su to unipolarni.

 

Postoje dva tipa bipolarnih tranzistora, tj dva spoja. NPN i PNP spoj, kod PNP spoja baza i kolektor su negativno polarizirani dok je emiter pozitivno (propusno)

NPN spoj je kada je emiter negativan dok su ostala dva dijela pozitivna.

 

 

 

Tranzistori imaju tri izvoda (nožice) za svaki svoj dio, bazu emiter i kolektor.

 

 

Tranzistori mogu biti spojeni u spoj zajedničkog emitera, zajedničke baze, i zajedničkog kolektora. Ovisno o šemi i potrebi onoga što radimo koristi se jedan od ta tri spoja, neću ništa o njima pisat jer nema smisla i previše bi prostora uzelo.

Također mogu raditi i kao sklopke, u spoju pojačala i sličnih stvari. 

 

U praksi ovo skoro ništa neće značit za vas, kada budete radili sklop, uzet ćete odgovarajući tranzistor za vaš spoj i zalemit ga po šemi kojoj radite.

A ako sami planirate nešto napravit onda smatran da posjedujete dovoljno znanje za sami odabrat odgovarajućeg tranzistora.

 

When you realize why you call Zeus a myth, you'll understand why I don't belive in your god.
Poruka je uređivana zadnji put pet 25.2.2011 10:08 (sirka666).
Moj PC  
18 0 hvala 21
9 godina
offline
Tiskana Pločica

Nešto o tiskanim pločicama

 

Malo ću napisat o tiskanim pločicama, općenito o njima, izrada, upotreba i slično.

 

Tiskana pločica je naziv za sredstvo kojim se mehanički i električki povezuju električne komponente. Sastoji se od dva dijela, jednog koji vodi struju i jednog izolatora.

Izolator se obično izrađuje od pertinaksa (celulozna vlakna) ili staklenih vlakana. 

Za više frekvencije se koristi uglavnom keramika.

Vodljiva struktura je najčešće od bakra.

 

Primjer neobrađene tiskane pločice

 

Prve tiskane pločice (a dosta njih i danas) imaju vodljivi sloj samo sa jedne strane, dok se često upotrebljavaju i tiskane pločice sa oba vodljivim slojem s obe strane

Kod takve pločice je vodljivi sloj s obje strane pločice, čime se postiglo to da je broj kratkospojnika (vodiča zalem?enih na pločicu čija uloga je samo električno spajanjee odvojenih dijelova pločice) znatno smanjen, odnosno sklopovi su se mogli izrađivati i potpuno bez kratkospojnika. 

Ovakve pločice traže precizniju izradu, zbog točnih preklapanja sa obe strane.

 

Primjer izvedbene šeme za izradu tiskane pločice

 

 

Postoje razni načini za izradu tiskanih pločica a ja ću napisat samo neke.

 

Fotopostupak

 

Izrada tiskanih pločica ovim postupkom svodi se zapravo na to da se na bakrenu površinu buduće tiskane pločice nanese fotoosjetljivi lak koji se osuši, a zatim se fotografskim postupkom na njega prenese izgled tiskane pločice.

Postupak izrade i nije nešto kompliciran, najprije se vodljivi dio pločice mora očistiti od nečistoća / kemikalija i sličnih stvari, za to se može upotrijebiti čelična vuna koja se koristi za prat posuđe. (bez kemijskih dodataka!)

Tom vunom se jednomjerno očisti bakar, vodoravnim i okomitim povlačenjem i ne prejako stiskati.

Pločicu zatim stavimo na karton ili stol te je poprskamo fotolakom, najbolje sa udaljenosti od 30ak centimetara, za vrijeme prskanja u prostoriji mora biti mrak (dosta prigušeno svjetlo).

Lak na površini mora biti debel tek toliko da pokrije bakrenu površinu.

Ostavimo pločicu da se osuši nekih 10ak minuta, nakon toga slobodno fenom za kosu ubrzamo proces sušenja, to traje još nekih 10ak minuta.

 

Tad se na osušenu podlogu stavlja predložak sheme sa pozitivom izgleda vodova i osvjetli se.

Izvor svjetla mora sadržavati dosta UV zračenja pa se za tu svrhu najčešće koristi specjalna UV lampa. U nedostatku te lampe može se koristiti neki drugi jači izvor svijetla, a ljeti i sunčeva svjetlost.

 

Nakon toga se osvjetljena pločica stavlja u razvijač koji se naččini tako da se devet grama natrijevog hidroksida (NaOH) otopi u litri hladne vode, ostavi se nekih dvije minute te je postupak završen i pločica se opere vodom.

 

Za kraj pločicu stavljamo u otopinu za jetkanje.

 

 

 

Transfer postupak

 

Ovaj postupak je najnovijeg datuma te po nekim iskustvima korisnika daje najbolje rezultate, osobno nisan proba tako da ne mogu ništa govorit.

Izvodi se tako a se najprije na specjalnu foliju debljine 0,1 milimetar pomoću fotokopirnog aparata prekopira izgled tiskane pločice. 

Kopiranjem se ubiti nanosi boja iz tonera koja se u idućoj fazi mora prenijeti na tiskanu pločicu, odnosno njen vodljivi dio.

 

Kao i kod gornjeg postupka potrebno je očistiti bakrenu površinu, te nakon toga pomoću ljepljive trake zalijepiti foliju sa vodljive strane (bakrene) na pločicu.

pločica se zagrije na otprilike 140 stupnjeva a zatim se gumenim valjkom nekoliko puta uz umjereni pritisak prijeđe preko folije.

 

Ovako obrađena pločica se ohladi, a folija lagano skine te se zatim stavlja u posudu za jetkanje

 

- Pločicu je najlakše zagrijati na potrebnu temperaturu uz pomoć glačala i to tako da se temperatura glačala podesi na "pamuk" a glačalo okrene radnom plohom prema gore.

Zatim na glačalo stavimo pločicu koja se otprilike dvije minute grije na potrebu temperaturu.

 

 

Postupak vodootpornim flomasterom

 

Ovo je ujedno i najlakši postupak za izvedbu, s tim da se dobivaju najlošiji rezultati, iako za neke jednostavne šeme i on je pogodan.

Na bakreni dio se jednostavno prostoručno vodotootpornim flomasterom nacrta zadana shema te se izjetka.

Flomaster mora biti vodootporan da bi izdržao kiseline koje se koriste u jetkanju

 

 

 

JETKANJE

 

Nakon što se na površinu bakra nekom od metoda (sitotisak, fotopostupak...) nanese zaštitni sloj  vrši se jetkanje nezaštičene bakrene folije.

Za tu svrhu koriste se različiti kemijski postupci, ali iskustvo pokazuje da je za primjenu najpodesnija otopina solne kiseline, vodikovog superoksida i vode. Otopinu valja prirediti kako slijedi:

 

770 ml vode

200 ml solne kiseline koncentracije 30 %

30 ml vodikovog superoksida koncentracije 30 %

 

Solna kiselina i vodikov superoksid vrlo su agresivne i opasne tvari te je prilikom rukovanja potreban najveći oprez!

 

Da bi se umanjila mogućnost nezgoda dobro je već unaprijed u pogodnoj posudi izmješati vodu i solnu kiselinu, dok se vodikov superoksid stavnja u otopinu neposredno prije jetkanja.

 

Pločice se stavljaju u načinjenu otopinu jedna pored druge, a zatim se posuda blago pomiče sve dok se jetkanje ne završi.

Mnogo bolja, brža, sigurnija i ekonomičnija metoda je jetkanje u posebnom uređaju sa jetkanje UJ1000. Ovim se uređajem može osim jetkanja vršiti razvijanje fotoosjetljivog sloja, odmaščivanje i slično.

 

 

Na što treba obratiti pažnju kod izrade pločice

 

 - Za predložak kristiti tanku poliestersku prozirnu foliju.

- Budući vodovi, mjesta lemljenja  i sl. moraju biti potpuno neprozirni.

- Na predlošku označiti rub tiskane pločice, a kod dvoslojnih pločica i

  stranu (strana elemenata ili strana lemljenja).

- Odabrati odgovarajuću širinu vodova i promjer lemnih mjesta.

- Regulatore i konektore postaviti uz rub pločice.

- Vodove za napajanje izvesti dovoljno širokim vodovima.

- Svi vodovi miraju biti što je moguće kraći.

- Lemna mjesta  na koja se leme veći elementi trebaju biti što većeg

  promjera.

- Označiti karakteristične točke.

- Na predlošku napisati naziv ili kodnu oznaku pločice.

 

 

Za kraj nešto o lemljenju elemenata na tiskanu pločicu

 

Lemljenje je ujedno i najvažniji dio u izradi tiskane pločice, ako komponente se ne zaleme dobro nema smisla ni najbolje otisnuta tiskana pločica.

Najčešće se koristi lemilo snage 18-30W debljine 0,5-1,5mm.

O lemljenju neman ništa posebno kazat, samo to da se treba bit posebno oprezan i pažljiv da se ne ošteti koja komponenta ako je osjetljiva na toplinu.

 

 

Par primjera gotovih tiskanih pločica

 

 

 

 

Također postoje i eksprerimentalne pločice koje imaju već rupice i služe za vježbu te testiranje elektroničkih sklopova.

Primjer eksperimentalne pločice

 

Eto to bi bilo to otprilike o izradi tiskanih pločica. Neki sadržaj je sa interneta, nešto iz knjiga, nešto iz glave. Nije sve banalni CP :)

When you realize why you call Zeus a myth, you'll understand why I don't belive in your god.
Moj PC  
20 0 hvala 28
9 godina
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

odlično {#}

 

sticky

Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

Naravno pohvale za temu, al vec postoji nesto takvo, neka se jedna od tema spoji u drugu i sekundarna neka se obrise.

 

Pogledao sam samo tvoj podrucje o LED diodama... Zelene rade na 3,2 v kao plave i bijele.

http://www.mediafire.com/?er4ng2zenhm
Poruka je uređivana zadnji put pet 25.2.2011 13:02 (Batista).
 
1 0 hvala 1
9 godina
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
Batista kaže...

Naravno pohvale za temu, al vec postoji nesto takvo, neka se jedna od tema spoji u drugu i sekundarna neka se obrise.

 

Pogledao sam samo tvoj podrucje o LED diodama... Zelene rade na 3,2 v kao plave i bijele.

Ispričavan se, nisan uopće gleda ni tražija na forumu ima li šta takvo. {#}

When you realize why you call Zeus a myth, you'll understand why I don't belive in your god.
9 godina
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

LED diode se napajaju strujom to je prvo. a ne naponom

drugo za paralelni spoj nije istina sta si reko. svijetlit ce sve jednako.

Moj PC  
0 0 hvala 0
9 godina
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
Lacko kaže...

LED diode se napajaju strujom to je prvo. a ne naponom

drugo za paralelni spoj nije istina sta si reko. svijetlit ce sve jednako.

Da, istina je da se napajaju strujom, ali struju možemo regulirat, stoga se napon uzima ka jedina konstantna vrijednost. Ako imaš izvor napajanja od 12V to ćeš malo teže prominit nego struju kroz diodu, koju prominiš jednostavnim dodavanjem otpora.

Do what you want cause a pirate is free.
10 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
sirka666 kaže...

Da, istina je da se napajaju strujom, ali struju možemo regulirat, stoga se napon uzima ka jedina konstantna vrijednost. Ako imaš izvor napajanja od 12V to ćeš malo teže prominit nego struju kroz diodu, koju prominiš jednostavnim dodavanjem otpora.

pa i napon možeš tako promijeniti :P

 

Nego, svaka čast na trudu, kod tiskanih još možeš dodati da postoje i "gotove tiskane pločice" (slika) sa već izbušenim rupama. one NISU isto što i testne pločice.

one su za one lijene kojima se ne da gnjaviti sa jetkanjem. ima ih za kupiti u chipoteci.

Da se Facebook server sruši 90% mladih palo bi u tesku depresiju. Ako si u onih 10% kopiraj ovo u potpis.
7 godina
neaktivan
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

Evo ovo sam ceć negdje stavljao, ali vidim da kod tebe nema, pa dok neuradiš bolji nek stoji ovaj{#}.

Potenciometar

 

Potenciometar je promjenjljivi otpornik koji se koristi za regulaciju napona, za razliku od reostata.

Na jednom potenciometru imamo tri otpora:
R    // const., između izvoda 1-2
R1 //između izvoda 1-3
R2//između izvoda 2-3


Napon koji regulišemo je između izvoda 2-3, to je napon U2, taj napon regulišemo tako što pomjeramo izvod 3 u stranu, ako je izvod 3 kod izvoda 1, tada je U2=0, a kad je izvod 3 kod izvoda 1, tada je U2=U.
Napon U2 se računa po formulama:
U2=R2·I // prethodno izračunati I po formuli I=U/R

U2=U·(R2/R)

 

Šema na dnu poruke!

 

Potenciometar je našao primjenu u mnogim elektronskim aparatima, kao na primjer u radio-prijemniku, onaj kolutić za pojačavanje i dubinu tona je ustvari potenciometar koji smanjuje i pojačava napon.

Programming is understanding. – Kristen Nygaard
Poruka je uređivana zadnji put uto 15.11.2011 18:56 (royalhero).
Moj PC  
1 0 hvala 1
7 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
novi sam na forumu pa bi htio pitati gdje mogu kupiti te nenapravlljene tiskane plocice?
10 godina
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
LegoMan4 kaže...
novi sam na forumu pa bi htio pitati gdje mogu kupiti te nenapravlljene tiskane plocice?

http://adf.ly/55j7u

chipoteka {#}

:D
7 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

e hvala to mi taman do kuce ^^ ( nebi htio previse pilat a koi sprej da kupim ono za uv radenje tiskane plocice ?? i jel se ova tiskana plocica mora lakirati? : http://www.chipoteka.hr/www_new/modules/moduli/shop/product.php?sifra=2390030001

Poruka je uređivana zadnji put ned 29.1.2012 19:31 (LegoMan4).
10 godina
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
LegoMan4 kaže...

e hvala to mi taman do kuce ^^ ( nebi htio previse pilat a koi sprej da kupim ono za uv radenje tiskane plocice ?? i jel se ova tiskana plocica mora lakirati? : http://www.chipoteka.hr/www_new/modules/moduli/shop/product.php?sifra=2390030001


foto oslojena FR4 pločica za izradu vodova foto postupkom 
dimenzije 75 x 100 mm

 

 

 

znaci ne

:D
7 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

i jos jedno pitanje u kojem cu programu napravit crtez koi cu poslije "zaljepit" na plocicu?

9 godina
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
Mislim da je pcb maker il creator..uglavnom samo to guglaj
www.tv.ultimax.info GLEDAJTE TV UZIVO NA INTERNETU
9 godina
online
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
LegoMan4 kaže...

i jos jedno pitanje u kojem cu programu napravit crtez koi cu poslije "zaljepit" na plocicu?

Ja sam sve radio u Sprint - Layout 5.0 i nema boljega po meni. 

7 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

Eagle i protel odnosno današnji altium designer za izradu pločica

7 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

da, sve sam pohvatao nego cua san da se treba laserski printer i neki specialni papir (gdje ga kupiti u chipoteci ga nemaju a ni uv lampu )

7 godina
neaktivan
offline
Re: Otpornik, kondezator, Zavojnica.

zadnje pitanje jel jetkanje isto sta i fotorazvijanje?

9 godina
offline
Re: Otpornik, kondezator, Zavojnica.
Imam ti ja uv lampe, ak si u zg mozemo nesto srediti
Jetkanje ti je nagrizanje nezasticenog bakra na plocici a fotorazvijanje je razvijanje negativa?! Uglavnom to ti je isto jer nakon sto osvjetlis moras jetkat
www.tv.ultimax.info GLEDAJTE TV UZIVO NA INTERNETU
8 godina
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

 

Pozdrav! Može pomoć u svezi elektronike.

Radi se o ispravljačima.

Može li mi netko objasniti što je to POLUVALNI I PUNOVALNI ISPRAVLJAČ, te razlike između njih.Poželjno je da se ima i graf te shema sa transformatorom.

 

I ako mi netko može pojasniti gretzov spoj.Također shema i graf.

 

 

Hvala vam puno.Pripremam neki projekt, pa moram znati objasniti poluvalni, punovalni ispravljač i gretzov spoj, a u knjizi su samo nacrtane šeme, google nije previše pametan, wikipedija ima nešto, ali šturo.

 

 

Hvala elektroničari !:)

 

 
0 0 hvala 0
8 godina
online
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
AtomicBomb kaže...

 

Pozdrav! Može pomoć u svezi elektronike.

Radi se o ispravljačima.

Može li mi netko objasniti što je to POLUVALNI I PUNOVALNI ISPRAVLJAČ, te razlike između njih.Poželjno je da se ima i graf te shema sa transformatorom.

 

I ako mi netko može pojasniti gretzov spoj.Također shema i graf.

 

 

Hvala vam puno.Pripremam neki projekt, pa moram znati objasniti poluvalni, punovalni ispravljač i gretzov spoj, a u knjizi su samo nacrtane šeme, google nije previše pametan, wikipedija ima nešto, ali šturo.

 

 

Hvala elektroničari !:)

 

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ispravljač

 

Sve odlično pojašnjeno, da ne pišem...

 

Razlika je u tome što punovalni ima puno veću efikasnost od polu-valnog (logično-dvije periode). To se vidi iz slike, efikasnost poluvalnog je negdje cca 50%, dok je punovalnog preko 90%.

Poruka je uređivana zadnji put ned 12.2.2012 12:23 (Ranko Kukumar).
7 godina
neaktivan
offline
Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

kada  se  ispravlja  izmjenicna  struja u istosmjernu, pomocu  grecovog  spoja,  zasto   se  stavlja  kondenzator izmedu plus i minus  polova  ispravljenje  struje

 

 
0 0 hvala 0
9 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

Mislim da je radi glačanja napona,

to mi je kao ostalo u pamćenju prije nekih deset godina.

Ne znam jel 100%.

Kadir beneath Mo Moteh
10 godina
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
blacko kaže...

Mislim da je radi glačanja napona,

to mi je kao ostalo u pamćenju prije nekih deset godina.

Ne znam jel 100%.

je, u pravu si.

:D
7 godina
odjavljen
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

Izmjenični napon (kojeg dobimo na izlazu transformatora) ima oblik v(t)=Umax• sin(ωt) tj. kao što se vidi na 1. slici. Da bismo dobili istosmjerni napon koristimo 4 ispravljačke diode spojene u most (Ispravljački most, graetzov spoj, rectifier - ista stvar, 3 naziva :D). Pošto diode propuštaju struju u samo jednom smjeru, a iz trafoa dobivamo struju koja stalno mijenja smjer dogodi se da ispravljački most propušta samo pozitivne poluperiode (slika 2.). Tako dobimo istosmjeni napon. Ali postoji problem jer taj napon nema konstantu vrijednost tj. kada bi ga pokušao izmjeriti analognim voltmetrom kazaljka bi stalno "plesala" u razmaku od par volti od prave vrijednosti. Naime problem je u tome da ne možeš napajati neki elektronički uređaj sa ovakvim naponom.Tu nastupa elektrolitski kondenzator koji "izgladi" oscilacije tog napona na neke prihvatljivije vrijednosti (kao što se vidi na slici 3.) Sada se ovaj napon može koristiti za napajanje elektroničkih uređaja čiji rad nije ovisan o konstantnoj vrijednosti napona napanja (npr. klasična pojačala te drugi jednostavniji uređaji). Veći kapacitet znači manje oscilacije tj. stabilniji napon (4700μF je u praksi dovoljno). Pojavom digitalnih sklopova koji samo razumiju 0 i 1 (ima li ili nema napona) zahtijevaju napon napajanja konstantne vrijednosti kako ne bi zbog oscilacije napona napajanja došlo do promijene stanja na izlazu sklopa. Takav napon (slika 4. - regulirani napon) dobivamo pomoću regulatora napona. Regulatori napona (LM7805,LM7812,LM7815) kao što ima zadnje dvije znamenke u nazivu sugeriraju daju konstantnih 5V,12V te 15V. I za kraj regulatori napona se koriste (punjačima baterija i mobitela, napajanjima račinala, USB-u, napajanje op. pojačala....). Tako sam ja to barem protumačio kroz zadnjih par god. "paksiranja" elektronike : D

 

 

Sl. 1. Sl. 1.
Sl. 2. Sl. 2.
Sl. 3. Sl. 3.
Sl. 4. Sl. 4.
elCid
7 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)

znaci,u  slucaju da nemam  kondenzatora, mogo  bi opet  korisiti taj  dobiveni napon gdje mi nije potrebna  tolika  konstatna

9 godina
neaktivan
offline
Re: Uvod u elektrotehniku (istosmjerna struja)
shile898 kaže...

znaci,u  slucaju da nemam  kondenzatora, mogo  bi opet  korisiti taj  dobiveni napon gdje mi nije potrebna  tolika  konstatna

Možeš.

Ova tema je sadržajno povezana sa sljedećim temama: Elektronika - pitanja, odgovori, tutoriali, Arduino - projekti, ideje, savjeti, problemi
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice