Nisam zaboravio;
1) to bi bilo točnije ali ne i i ispravno; ima smisla ali nije jednako preboljele i cijepljenje stavljati u isti koš.
To je ono s čim se krenulo ispočetka u npr Švedskoj i UK - pretpostavka da će se "prirodnim putem" doći do imuniteta krda.
Brkaš dva pojma:
- Prokužavanje kao taktiku za postizanje kolektivnog imuniteta, što uzrokuje kolateralne žrtve i može dovesti do gubitka kontrole nad epidemijom
- Prokuženost kao činjenično stanje i varijabla koja utječe na R virusa
UK je prvo pokušala s prokužavanjem kao taktikom, dok nije izgubila kontrolu i imala velike kolateralne žrtve.
Švedska, s druge strane, nije imala prokužavanje kao cilj, već ravnanje krivulje u svrhu zaštite zdravstvenog sustava (što je bio službeni cilj svih EU država), te zaštitu ugrožene populacije (u čemu su u početku kiksali, ali kiksali su i neki s puno strožim mjerama). Švedska je slijedila upute WHO-a koje su bile pripremljene prije pandemije, a upravo sa svrhom plana i programa u slučaju pojave ovakvog virusa, dok su ostali te upute odbacili u panično postupali suprotno tim uputama.
Paničan odgovor nikad nije dobar.
Ad acta kolateralne žrtve, imunitet dobiven na taj način se pokazao kao nedovoljan, nedovoljno trajan.
Delta varijanta to dodatno kompicira, jer se pokazalo da imunitet preboljelih protiv Alfa varijante ne štiti dovoljno protiv Delta
To su jake tvrdnje, nadam se da za iste imaš dokaze. Može referenca?
pa još dodaj ugrožene skupine - i relativnost ugroženih skupina (i dalje još ne znamo gdje sve, kada i zašto virus ostavlja dugotrajne posljedice; za npr mozak i bubrege već nešto znamo).
Previše nepoznanica i preveliki rizik da bi "kruške i jabuke" stavili u isti koš.
Ponovno, ljudi koji su već preboljeli su činjenično stanje, prošli događaj. Njihov imunitet je tu, njihova kolateralna šteta je tu. Ne pričamo o namjernom obolijevanju, već o ljudima za koje već znamo (ili možemo znati, samo nismo proveli istraživanje) da su preboljeli, unatoč oprezu i mjerama.
Kritike na račun zašto ne znamo (nedovoljno testiranja) itd stoje, ali neće promijeniti stanje kakvo je. Možemo se tom nadati u budućnosti.
Možemo se nadati u budućnosti, ali ako postoji otpor istraživanju, onda se ipak ne možemo nadati, osim ako stvorimo pritisak kontra tog otpora.
2) Tek to bi izazvalo kaos. Imam poznanicu koja si je "samodijagnosticirala" "raspad imunog sustava nakon cjepljenja"; u bolnici to nisu mogli verificirati ali je nešto ukazivalo na nekakav poremećaj (neovisno o cjepljenju). Kad su došli do realne pretpostavke da je riječ o nečemu malignom, samootpustila se iz bolnice "jer ona naprosto zna da nema rak".
Riječ je o inteligentnoj i obrazovanoj osobi koja se pogubila.
Sad dodaj tu varijablu necijepljenih preboljelih a koji u nekom trenutku imaju visok/nizak titar antititijela: nastao bi zdravstveni kaos.
Odnosno
Cijepljenje je trenutno dobrovoljno. Oni koji bi se "samodijagnosticirali" kao preboljeli se najvjerojatnije neće ni sad cijepiti. S druge strane, priznavanje serološkog testa za propusnicu bi mnoge motiviralo da se testiraju, a ako budu negativni, postoji izvjesna šansa da se ipak odluče na cijepljenje. S druge strane, ne bi se cijepili oni koji su vrlo vjerojatno preboljeli, a cijepili su se zbog propusnice ili poticaja, što se pak ne bi odrazilo na epidemiološku sliku ako već imaju antitijela + znali bi da se trebaju docijepiti jednom dozom i kad.
3) I ovakva je formula uglavnom prekomplicirana za nosioce vlasti (globalno, lokalno) da ispravno ishendlaju prijetnju.
Zašto bi bila? Zar nije lakše handlati prijetnju ako znaš da procijepljenost koja je zaustavila epidemiju u zemlji s 50% preboljelih neće zaustaviti epidemiju u zemlji s 30% preboljelih? Zar to ne bi izbilo argument antivaxerima koji sad uzmu zemlju koja ima malo preboljelih, a visoku procijepljenost, pa slavodobitno zaključe da cijepljenje pogoduje širenju virusa - ovako im možeš reći "da, ali oni imaju manje ukupno imunih, iako imaju više cijepljenih, pa im je zato lošija epidemiološka slika".
Neka primarna logika nalaže da, ako i dalje ne znamo dovoljno, držimo se onog što znamo a ne dodatno eksperimentirati i raditi kaos (occamova britva).
Ne, to nam occamova britva ne govori. Occamova britva nam samo govori da prvo testiramo hipotezu koja traži manje pretpostavki. Ona nije ni opravdanje za neistraživanje ni vaga istine.
Ovo sam ostavio namjerno za kraj jer je stvar pristupa.
"Ne znamo" može biti uzrok inicijalne pretjerane reakcije, ali svako "ne znamo" mora za sobom povući i "moramo saznati". Dodatno, neke karakteristike ne ovise o virusu, već o načinu širenja i drugim vanjskim faktorima. I taj dio smo ignorirali jer "ne znamo", iako zapravo znamo jer to nije do virusa.
Jedna od grešaka koja se stalno povlači, a nije u skladu s evidence-based medicinom je pitanje indikacija i kontraindikacija. Pričamo o nuspojavama i kontrindikacijama cjepiva, a zapravo prva točka dnevnog reda bi trebala biti indikacija.
Ako te pitam jesi li jutros popio Aspirin, pitati ćeš "zašto bih ga popio", a tek ako imaš indikaciju za popiti Aspirin ćeš razmišljati o tome imaš li kontraindikaciju i da li ti je benefit veći od rizika. Indikacija je prva.
Indikacija za cjepivo traži zadovoljena dva uvjeta:
- Benefit po pitanju izbjegavanja ugroze (bilo osobna ili društvena)
- Nedostatak imuniteta ili nedostatni imunitet
Cijepljenje seropozitivnih traži dokaz za drugi uvjet, a taj dokaz nemamo (točnije, gore si se pozvao na njega, ali ga nisi dao).