4. Smanjivanje ovisnosti o jednom dobavljacu
5. Sigurnosni aspekt
....
Budući se tema razvukla, puno dalje od Barcelone i njenog prelaska na Linux, da i ja dodam svoj doprinos. Zar informatička pismenost ne zahtjeva poznavanje, osnove snalaženja i grubi koncept, više OS-eva od samo jednog? 21. stoljeće je, pogledajte na kalendar, ako je teško zapamtiti. Kod nas je informatika, u školskom sustavu, zapela u 90-im (kao i politika, zanimljiva koincidencija). Zar je bitno što i kako je korišteno da se ostvari ono što je zadatak. AKo je zadatak napraviti prezentaciju, a dijete ju napravi korištenjem drugog alata (osim MS-ovog čeda) zar to ne bi bio dobar povod da se djeci prezentira da postoje i druga rješenja, da se usporedi krajnji rezultata napravljen pomoću različitih alata. Profesor informatike koji ne poznaje i ne snalazi se na drugim sustavim i ne zna za druge alate ne bi trebao predavati taj predmet. IT kao grana je izuzetno dinamičan i stvari se jako brzo mijenjaju, ne može se tesati po istome godinama bez ikakvih promjena to je pogrešno i krivo. Ako želiš predavati informatiku u školi (osnovnoj, srednjoj,....) moraš biti u toku i baratati činjenicama bolje od onih kojima predaješ inače predmet nema smisla.
Zašto sam napisao prethodni pasus? Zato jer je škola i školstvo jako bitno. Ako djecu filaš samo jednim i od njih zahtjevaš da koriste alate od samo jednog proizvođača kako očekivati da ona poslije koriste nešto drugo? Nikako. Zato nam je i stopa piratstva takva kakva je. Svi moraju imati najaplikacije, nema veze što im stvarno ne trebaju, skinu, piratiziraju i čuči na disku. S druge strane alternativni alati, koji su besplatni za osobno (a nekad i poslovno) korištenje su im i više nego dovoljni. Ali hebi ga on mora imati ono što je najbolje, najjače, najzastupljenije.
Prema mom iskustvu cca 70% korisnika ne zna napisati i formatirati (samo osnovni format bez ikakvih kerefeka) dokument koji sadrži više od jednog pasusa (da ne spominjem stranice). Hrpetina ljudi nema pojma što su stilovi i kako ih koristiti već forsira sve u šesnaest. Ispravno podešavanje margina i priprema dokumenta za ispis je isto znanstvena fantastika (mada je i MS zasrao motku s defaultnim postavkama margina 2,54 cm sa svake strane). Ljudi jednostavno ne znaju koristiti alat i tu nema pomoći. Kao netko tko koristi LO i MSO (paralelno) tvrdim da su dokumenti kompatibilni i prenosivi s jedne na drugu stranu debelo preko 90% potpunog prepoznavanja formata stranica. Potrebno je samo malo voditi računa oko toga kako dokument nastaje (koristiti stilove, ne nužno predefinirane već se mogu napraviti vlastiti ili izmjeniti postojeći) i stvar je i više nego kompatibilna. Sitnih problema ima kod hedera i futera ali stvarno sitnih (na obje strane podjednako). Da budem cjepidlaka do kraja još mi nitko nije uspio pokazati (naučiti me) kako napraviti horizontalnu crtu u futeru excela u kalku je to čas posla.
Uvijek postoje okolnosti kad se ne može riješiti sa "par minuta"... već sam par puta napisao koju mi je svinjariju napravio Windows 10 sa printerom, ničim izazvan, i kao rel. napredni korisnik sam izgubio par sati boreći se da ga ponovno osposobim.
Što se ovog gore slučaja tiče, Brother je ovdje napravio odličan posao sa podrškom za Linux. No u konkretnom slučaju došlo je do šuma u komunikaciji i prethodnog neznanja nekih osnova korisnice, poput "što je arhiv" (i kako ga otpakirati) i to nema veze sa Windowsima ili Linuxom (...što su "savjetnici zajednice" isprva previdjeli, pa se kasnije posipali pepelom da su joj sugerirali nerazumljive skripte "za slijedeći put").
A poznavanje engleskog jezika bi bilo pod obavezno za običnog usera ?
Mislim da drugar piše o ovome : http://www.linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=8&t=13435
Da, riječ je o tome, i koliko vidim, ekipa je to rel. ekspresno riješila 
, uz detaljne screenshotove, primjenjeni video tutorijal čitave procedure (!)
Nisu ljudi nabrijani na MS, nego je MS realno navjerojatno nesposoban.
Uz muku ne mogu se sjetiti niti jedng njihovog proizvoda kojim sam bio zadovoljan, a flopove da sada pocnem nabrajati ne bi do Uskrsa zavrsio. Samo cudo tog giganta drzi među nama.
Njihove proizvode ne koristim. Niti jedan. Uz T-com i ZABAu su mi u top3 mrskih firmi. Nije samo stvar principa, njihovi proizvodi redom su lošiji od konkurencije, barem u onome za što ih ja koristim.
Moglo bi se ponesto i dobroga reci, npr., Excel ili OD, ali kao sto rekoh - ne koristim ih pa necu.
Ako ti se toliko ne sviđa ništa što MS nudi, ne koristi njegove proizvode. Meni su iznadprosječno dobri za sve što radim. Da nije tako, ne bih koristio njihove proizvode.
U ovom slucaju samo se namece se pitanje profesionalnosti tebe i posla kojeg radis. Jer MS nema pošten i kvalitetan alat u ničemu osim u "uredskom paketu".
MSom mozes biti zadovoljan iskljucivo kao "office rat", a u tom slucaju na ovom forumu i na ovoj temi nemam o cemu raspravljati s tobom, bez uvrede.
Uvijek postoje okolnosti kad se ne može riješiti sa "par minuta"... već sam par puta napisao koju mi je svinjariju napravio Windows 10 sa printerom, ničim izazvan, i kao rel. napredni korisnik sam izgubio par sati boreći se da ga ponovno osposobim.
Što se ovog gore slučaja tiče, Brother je ovdje napravio odličan posao sa podrškom za Linux. No u konkretnom slučaju došlo je do šuma u komunikaciji ............................
Da, riječ je o tome, i koliko vidim, ekipa je to rel. ekspresno riješila , uz detaljne screenshotove, primjenjeni video tutorijal čitave procedure.................
Ovo je dobar primjer kako i potpuni početnik u svijetu Linuxa, kad naleti na realan problem, može ga riješiti uz malo koncentracije...............
Moram se nesložiti sa citiranim:
Tema je počela 6 siječnja 2018 , a gospodja je noćas, dakle 15 siječnja objavila da je printer proradio.
Taj protekli period nikako nebih mogao ekititi epitetima expresno, detaljno, dobar primjer i slično.....
Možemo mi tu tražiti olakotne okolnosti u vidu šuma u komunikaciji no taj primjer je reprezentativan što i kako biva
kad se nađeš u opisanim poteškoćama. Stavi se u poziciju početnika koji veze nema sa rješavanjem problema, u školi si učio ruski ili njemački,
i onda dođeš u poziciju da ti 9 dana uzme postavljanje pisača.....
Uzalud navodiš primjer iz win okruženja : daleko od toga da je tamo sve idealno, no printer će ti proraditi ili u prvih par minuta ili si naletio na ozbiljan problem
kojeg buš teško više sam riješio, a takva situacija je teška iznimka u win svijetu a ne pravilo.
Baš takvih problema se treba bojati u sferi priče nekakvih masovnih prelazaka firmi-institucija na linux temelje. Ako se nevaram, u minhenu povratak na win
pokušavaju pravdati nizom problema sa kompatibilnošću dokumenata i pratećih aplikacija koje su im nužne za funkcionalnost razmjene dokumenata
na lokalnoj i državnoj razini ( relacija grad-država).
U kontekstu govora o državi, ministarstvima, firmama , sama činjenica da je operativni sistem nula kuna ulaznog troška neznači sama za sebe baš ništa
jer će se još miliona i miliona para potrošiti da se to dovede u nekakvu situaciju da to sve funkcionira na zadovoljavajućoj razini. Gubitak poslovne dokumentacije ili česte i duge zastoje u radu si danas više nitko nemože priuštiti u poslovnom okruženju. Pa neće krajnji službenici pred zaslonom rješavati probleme koji će svakodnevno iskrsavati ( nažalost, takva je situacija u cro,
gdje većina poslodavaca očekuje da riješiš svako sranje koje se pojavi unutar svoje plaće i radnog vremena iako možda konkretan problem veze nema sa opisom tvog radnog mjesta ).
No, kako su kolege gore navele, sam os će s vremenom sve manje biti bitan, a aplikacije će obavljati većinu posla ili u oblaku ili kroz browser i slično....
Slažem se i da je za većinu home dektop korisnika nekakvi mint skoro pa idealno rješenje , ali to vrijedi samo dok ne naletiš na gore opisani problem.
Tu dolazimo na pojam podrške, i ako proizvođač garantira da taj pisač radi na linuxu, i čak daje neki drajver za to, pa di ćeš bolje okolnosti nego da
im fino u trgovinu-servis doneseš taj printer i svoj laptop i kažeš: sory, jbg, neradi, riješi ili vrati pare... I svi će se samo smijuljiti i gledati kako da te otkantaju u stilu brigo moja pređi na drugoga...
Naravno da je takva situacija moguća i u win okružju, no kada iskjučiš fanboy pozadinu složićeš se da je to vrlo vrlo rijetko da ti printer neproradi već samim umetanjem usb kabla u odgovarajuće utore i paljenjem pisača. A tek da zađemo u zonu wifi kartica, 4g modema, raznih igraćih dodataka ....
Nemoj krivo shvatiti, na istoj smo strani terena, no kod mene je isključen foss element i gledam na sve to na relaciji uloženo dobiveno. Cijena više nejde kao faktor jer je win10 praktično besplatan za podoma, i mislim da više nije točna tvrdnja da su kućni mahom na piratskim verzijama jer sve više korisnika zna da su win10 free ( zasada, i neširi raspravu o aktivaciji i licencama, jer to dojučerašnjeg pirata niti najmanje netangira ).
Nije sporno da Linux ima problema s nekim uređajima. To je činjenica i svatko od nas ju je iskusio (s ovim ili onim komadom hardvera). Činjenica je da je siutacija bitno bolja, danas nego prije. Zadnje što me je zažderalo od hardvera je bila ATI PCI TV kartica (ako izuzmem instalaciju Linuxa na Asus Eee PC s 3G modemom, koji radi samo pod windowsima XP). Mada to nema nikakve veze s ničim jer sto ljudi, dvjesto problema (niti jedan nalik drugome). Kad problem dođe neovisno je o tome koji je OS u pitanju to nije na korisniku da rješava već na nekome tko održava računala (govorimo o državnoj/javnoj upravi) i za to je plaćen. Naravno da održavanje za free softver nije besplatno. Zašto bi i bilo pa ono uključuje nečiji rad a ukoliko u igri nije neka dobrotvorna ustanova, koja radi za opće dobro, ne bi ni smio takav biti.
Evo ti jedan primjer sjajnog i bajnog održavanja i softvera na Windowsima a to je Medicus.net i njihova aplikacija za ambulante u Zagrebu. Malo, malo pa ne radi ili radi sporo, neupotrebljivo. I sad ti meni reci da su Windowsi krivi za to. Naravno da nisu oni su odličan OS već su krivi autori i oni koji održavaju aplikaciju.
Što se tiče onog gore sa starijom žemskom na Linuxu, ne razumijem koji ti je cilj ili smisao selektivno vaditi podatke da bi izvukao neki zaključak koji ti odgovara.
Cherry-picking, doslovce, po stablu šumu mjeriš. Izvukao si jedan argument kao krunski, "koliko joj je trebalo vremena" da instalira driver pisača na Linuxu!
Pri tom si "zaboravio":
Medvjeđa usluga, školski primjer:
dao sam joj uputstva za skriptu da nauči za drugi put ako naiđe na program ili drivere koji se instaliraju preko skripte, a naići će vjerojatno prije ili poslije na nešto sa script installerom.
odgovor:
Sto je pak skripta 
( meni opet klingonski)
Što je u biti trebalo? Otpakirati arhiv, dopustiti pokretanje instalacije, pokrenuti je.
Jednako kao i na Winsima, mišem, s razlikom da u nastavku ne klikćeš mišem na "OK" već klikneš "Y" na tipkovnici (dalje se downloada iz terminala).
Povremeno (kao i na Winsima) treba potvrditi da se slažeš sa licencom, ili da hoćeš usb lokalni printer a ne mrežni (to je ono što mene Windows 10 maltretira, samovoljno, povremeno, opetovano - kad im se digne k. i onda moram reinstaliravati driver i restartati komp).
Ko za vraga, Brother je detaljno opisao (rel. jednostavni i automatski) postupak instalacije, ali - samo iz terminala. Početniku koji ne zna niti u kojem se folderu nalazi, otpakirati .gz, promijeniti chmod da se skripta može izvršiti u terminalu... to je mission impossible:
Kaže mi "nema takve datoteke ili direktorija" 
Probali su joj sugerirati tab za autocomplete (da ne mora tipkati), naravno da nije shvatila što žele.
Onda je nakon 6 dana shvatila da je zaribala sa eOS i prebacila se na Mint:
Ja sam odabrala Elementary jer mi se činio elementarno jednostavan i možda najmanje zahtjevan. Hoće li mi ovo iskustvo koje sam stekla koristiti u Mintu ili trebam učiti ispočetka? Je li Mint složenija distra za nas neznalice?
Međutim, i dalje (nepotrebno) drlja po komandnoj liniji tako da je nakon 7 dana naučila da se "gunzip linux-brprinter-installer-2.1.1-1.gz" odnosi na raspakiravanje drivera ???
Pa baš me zanima koliko Windows korisnika zna kako obični .zip raspakirati sa komandne linije u Windowsima???
Halo, trebala je samo kliknuti desnom tipkom miša na fajl i otpakirati ga!!!! Nikakav terminal!
Isti dan je "naučila reboot komandu iz terminala"... kao da su joj to Windowsi pa da joj to uopće treba! Nema u Linuxu reboota zbog drivera!
Slijedećih par dana je uporno pokušavala instalirati driver tako da je na "You are going to install following packages. ... OK?" uporno odgovarala sa "N" 
jer je (krivo) mislila da se to odnosi na to želi li mrežni printer.
Ljudi su u međuvremenu pokušavali dešifrirati što radi krivo (a pri tom je dodatno zbunjivali), jer je ona tvrdila, pazi sad:
> Nakon OK trebaš stisnuti y i udariti enter, trebalo bi proći.
Ne. Odgovor se odnosi na pitanje da li je USB sistem printera ili network. Tako da je odgovor No sigurno točan.
TO JE BILO TEK JUČER; TEK TADA JE EKIPA SHVATILA ŠTO ONA GRIJEŠI I ISTI DAN, U ROKU PAR SATI (A VJEROJATNO TVOJIH PAR MINUTA U KONAČNICI), RIJEŠILA JE PROBLEM.
znači, radila je uporno krivo dok joj nisu copy & pasteali dio uputa od Brothera, usporedili joj sa onim što nju instalacija pita, napravili joj video sa detaljnim step by step tutorijalom što treba napraviti - i tek onda je popustila.
Priča ima happy end, jer je ženska uporna, pohvatala je sve i sve joj sad radi. OK, možda je pretvrdoglava, ali da nije, odustala bi u startu i bila Windows zombi korisnik jer bi mislila da je "preglupa za Linux".
> win10mobile staviti u isti kos sa desktop windowsima i izokrenuti statistiku tvrdnjom da takvom kombinacijom se pokriva 90% trzista.
Sorry, ali ovo je nakaradno i nema nikakve veze s mozgom.
> realno, win10mobile i desktop win10 su daleko blizi i medjusobno povezani i kompatibilni sustavi i proizvodi nego sto su to android i mint-ubuntu-manjaro.....
To nije istina, već je to propaganda koja traje već desetljećima, počevši od prastarih nekompatibilnih ali vizualno sličnih Windows Mobile (dlanovnici) i Windows RT, danas sa "Win@ARM" i UWP aplikacijama. Imaš kao i Windows 10 IoT Core za Raspberry Pi (umjesto Linux Raspbiana) ;-) probaj pa javi.
Samo za usporedbu, Samsung službeno: Ubuntu at Samsung Galaxy, ali i Linux Deploy (Android), GNURoot Debian (Android), Kali Linux (Android), naravno BusyBox itd
The feature works using an Android app installed on a compatible Galaxy smartphone (8-series, most likely). This app lets developers install multiple Linux distributions on a single device, riding the underlying Android kernel.
@Android - imaš dvije stvari:
1) to sa Linux kernelom uopće nije zahebancija. 2 eklatantna primjera su ti Android na ChromeOS i Ubuntu na ChromeOS (preko croutona - običan chroot). Android preko containera / sandboxa radi kao nativna stvar (u pozadini koristi isti Linux kernel). Ne mogu ja tu objasniti koliko je to bitno, vrijeme će pokazati. Poanta je da je to rastući standard, nezaustavljivo.
Da može imati potpunu vlasničku (proprietary) kontrolu, danas bi Google omogućio Ubuntu (ili GalliumOS) preko svog Storea i tranzicija bi bila bešumna za svakog tko poželi. Moć istog kernela.
Statistika (Gartner, IDC...) uopće ne zna kako bi se postavila prema novoj paradigmi, sve mjere prema desktop računalima. Desktop računala su relikt prošlosti, Linux, OSX ili Windows - svejedno. Mobile thin clients su sadašnjost i budućnost. Najpribližnije današnjoj percepciji (onog što se zbiva) bi bilo ultralaki noteboci i paralelno cloud / virtualke na desktop kantama.
Nadalje, statistika: installment base i prodaja novih gotovih konfi su kruške i jabuke: Kao što znaš, Windowsi nisu prenosivi sa hardvera na hardver, a nebrojeni hardver je recikliran i upotrebljen naokolo kao Linux, ali će se i dalje statistički voditi pod onim Winsima s kojima je kupljen. Paralelno, ništa od nove tehnike se tu ne bilježi - a danas imaš tv i satove kao računala, sve to ima Linux pod sobom, pa čak i WebOS na LG TVu ili u Tesli (automobilima).
2) Google već neko vrijeme bezuspješno pokušava pobjeći od Linux kernela, izmišljajući Fuchsiu, Zirkon itd kako bi zamijenio Android & ChromeOS Linux kernel "svojim" "kvazi-unixoidnim" kernelom. Ispod žita, dogovaraju se sa Appleom o tome (guraju Swift na Fuchsiu/ChromeOS itd), samo kako bi izbjegli legacy Linux kernel i nekakav zajednički budući hibridni web ekosustav napravili. Ne ide to tako lako (ako uopće). Ne možeš izmišljati toplu vodu, sve se to vrti u krug i opet sjeda na pravi *nix. Zato i MS grca sa svojim Win@ARM & UWP pokušajima. Jedno je GUI, drugo kernel (preduvjet).
Btw, Amazon s druge strane i dalje primarno koristi Linux, što koristeći Android ispod Kindle, Fire itd, što kao daleko vodeći cloud provider uz Linux Kernel-based Virtual Machine (KVM) hypervisor, ili kao Amazon Linux, iza EC2. Samo Amazon (AWS) drži 35% cloud infrastrukture globalno, ali to Gartner naravno ne računa pod korporacijske desktop klijente ("kante") gdje oni vrte "Office 365" ali ne znaju ni za XEN ni za KVM iza toga.
Ponavljam, "kante" su relikt prošlosti (kao i specifični "hibridni mikro-kerneli"), a ako ti je budućnost uglavnom sazdana od Linux kernela uopće (sa malom primjesom BSD Unixa), možemo se vrtiti ukrug koliko želimo i odugovlačiti.
> Primjer je trebao posluziti kao kontra argument grupaciji koja misli da će instalacijom minta ili ubunta biti rijeseni svi problemi a deseci miliona će pritom biti ušteđeni.
Pa to je glupost per se ("svi problemi riješeni"), tko god to misli.
Deseci miliona sigurno mogu (ali ne moraju) biti ušteđeni, jer ako ne ovisiš isključivo o monopolističkoj "auto-update" infrastrukturi, koja će ti usporiti (!) ili ugasiti komp kad želi i natjerati te da kupiš novi hardware/software OS kad im se poželi para, možeš raspolagati svojim resursima racionalnije.
> Umjesto toga primjera mogu navesti stotine drugih
Ali si naveo baš taj, a bio je potpuno kriv.
> Spominjes elementary pa onda mint.
Pa mogla je ona instalirati Windows 7, Windows 10 na kineskom, i tako desetak puta - nije bilo uopće problem u tome već u tome što je krivo pročitala uputu za lokalni / mrežni printer.
Jednako je mogla danima lutati. Evo ti ponovno:
Halo, trebala je samo kliknuti desnom tipkom miša na fajl i otpakirati ga!!!! Nikakav terminal!
> A slijedeće nadovezujuće pitanje bi bilo o hvalospjevima fragmentiranosti distri, slobodi izbora.... ? 😊
Odakle si ovo iščupao? Sloboda izbora nema direktne veze sa prekomjernom fragmentiranosti distri - što je također glupost per se: OK je da imaš par standardnih riješenja i da si svatko ako želi "u garaži" napravi svoju voljenu distru, legalno. Standardizacija, a kamo li globalna industrijska ili korisnička je u opreci s time. Ne zanimaju me Linux alternativci, hipsteri i religijski fanatici.
Opet, ako je alternativa samo jedan OS koji od korisnike radi debile i upravlja njihovim životom / novcima kako im se ćefne - bolji je čak i taj Linux "kaos".
> U kontekstu teme ( prelazak nekog grada-drzave-firme na linux ) takvi problemi su tek vrh ledenog brijega. I niukom slucaju takva migracija nije niti brza niti jeftina.
Ja ne vidim što je tu sporno. Naravno.
Nek' netko proba izračunat u firmi koji je morao (samo zbog dedicated softwarea) preći na Vistu, pa onda na Windows 8, pa na Win 10, uz nužne zamjene hardvera pa opet ostalog softvera... koliko je to koštalo. To da ti pod "winsima sve radi" je bajka, samozavaravanje.
Neću ni ja sad mjeriti po stablu šumu, ali firma od žene (ozbiljna strana multinacionalka) ima već mjeseeecima ozbiljne probleme (stalno nove) sa Win10 i Office 365 (i drugim spec. softverom), unatoč četama programera... i najavili su postupni prijelaz na Linux (za spec. softver prvenstveno), a na općoj administrativnoj korisničkoj razini će vjerojatno sve ostati isto (hoće li to biti virtualke, oblaci ili "prave" Win distre na kantama, ne znam). Nije tu stvar uštede već funkcionalnosti.
> No vjerujem da će za par godina takvi problemi nestati i da prosjecan korisnik neće niti znati na kojoj platformi mu je devices kojeg drzi u ruci i kojom apk obradjuje neki tekstni dokument ili sliku. To ne znači nužno da je takav razvoj dobar ili loš, no tendencija velikih igrača ide u tom smjeru.
^ Ovo potpisujem do riječi.
Ontopic
Ne znam koja je točna pozadina ovog sa Linuxom u Barci, ali sam vrlo skeptičan.
Naime, u Catalunyi su se političari prikazali kao prilično nevješti populisti usudio bih se reći i infantilni (referendum za "samostalnost").
Ovo je sigurno politička odluka. E sad, koliko je na raciu i proračunatosti, a koliko na infantilnom "otporu" (dišpetu, po domaći), ne znam.
Ono što znam da je čak i kod nas Ivan Pernar probao slično, objavljivavši čak video uratke pod "Linux Hrvatska" (prije Živog zida), predstavljajući se kao neki Linux-guru znalac i u "otporu prema zlim korporacijama".
Ako im je u Barci takav jedan populist zasjeo, ne bu to dugo trajalo.
Glede Linux - Munchena:
Njemce gledamo kroz njihovu efikasnost itd, ali su oni standardno "efikasni" i po pitanju beskrajno komplicirane birokracije. Jest da je to kod njih argumentiranije i smislenije, ali je i većini drugih nezamislivo nepotrebno.
Cijepidlačenje oko najsitnijih detalja kod njih je razvilo specifičnu kastu "efikasnih uhljeba", koji su efikasni ali i dalje nepotrebni (a nužni) uhljebi.
Činovnici su im efikasni po tome da marljivo i efikasno šire administraciju na svaki mogući segment.
Bilo je i za očekivati da umjesto short-cutova i "lako ćemo" sa Linuxom zakompliciraju stvar do daske.
Kada se još i politika i korupcija upregnu u to, vrlo lako je bilo rastepsti čitav proces.
Zadržavanje njihovih lokalnih proprietary soft riješenja prije implementacije Limuxa, pa onda još nadogradnja zbog "kompatibilnosti" bila su gotovo nemoguća misija, čak i da su baš svi htjeli izgubiti svoj dio prethodne zarade i da su baš svi (halo, birokracija - činovnici!) htjeli biti puno efikasniji.
Pokušaj informatizacije Zagreba
Dobar analogni primjer je od Radoslava Dejanovića, koji je svojedobno u Gradu Zagrebu (prije nesretnog holdinga) na Linuxu i gotovo besplatno re-informatizirao gradsku upravu. Detaljno je bilo objašnjeno što se potom desilo:
Odjednom nije bilo opravdanja da se ne zna gdje je koji dokument u kojem trenutku, sve je radilo, ljudi su odjednom trebali biti odgovorni i - raditi svoj posao!
Naravno da je nastao opći otpor. Masovni tihi štrajk - sve je odbačeno.
Kuriozitet je da mu je tad Bandić dao otvorene ruke i 100% podršku. Tad još vjeronauk nije bio prioritet, jelte.
Ovo su zanimljivi i bitni, sad gotovo povijesni dokumenti R. D., pogledajte koliko se malo promijenilo. Neke stvari kao da su danas pisane, a cifre i MS "poslovni" odnos su zgražajući:
Linux je u javnom sektoru skriven u serverskim sobama (2004.)
Može li slobodni softver spasiti državu? (2009.)
Analiza... racionalne uporabe informatičke tehnologije (pdf) (2014.)
imho, ključna rečenica iz "Analize":
Najveća prepreka usvajanju slobodnog softvera na radnim mjestima djelatnika TDU nisu troškovi migracije i edukacije, kako se često navodi, već otpor samih djelatnika.
Ma srahnje je samo kad neke pivotirane excellice slažu (onaj tko zna), to zahebava i u samom excelu. Pa konverzija... baš to novi Libre popravlja. Ili kad netko nadobudno upregne gomilu ugl. nepotrebnih excel macroa (koji su dijaljekt VBA), pa to prebaci u Libre / Google office. Može se i to poriješavati ali je glupo.
Prigovor netočnom navodu: Minesweeper, Mahhjong i Solitaire mi nisu došli predinstalirani na Mint! Sad sam si ih iz managera morao instalirati sam! I Bewelled umjesto Candy Crush. Linux je zato smeće. Ne možeš na poslu igrati Minesweeper ako ga sam ne instaliraš. Pa firme bi propale tako!
Nisam čitao ove 4 stranice, sigurno ima zanimljivog štiva. Htio sam samo reći da se pare svakako moraju potrošiti na ovaj ili onaj način. Bolje onda to potrošiti na edukaciju lokalnih ljudi, programera, održavatelja, nego poslati novce u duplog-irca na kajmane. Čak i da nakon 5 godina oba rješenja jednako koštaju, priodnio si FOSS-u, razbijanju monopola i možda si proširio znanje klijenata, partnera ...
Čak niti taj dio nevdim kao problem....
Krajnji korisnici će dobiti manje više unaprijed pripremljena računala , i naravno da će dotični tehničar koji će im softverski opremati i testirati ta računala misliti i na relaksirajući dio radnog vremena pa će im postaviti i koju takvu debilana igricu....hehheheheh
Vjeruj ti meni da motivacija čuda čini : nagledao sam se ja u dosta tvrtki kako se ljudi koječemu dovinu kada žele do neke igrice ili interneta ili zaobići neka ograničenja postavljena od strane administratora sustava. Koliko god neki admin mislio da je zaštitio sve kaj treba, uvjek se nađe neki način. Prošlo ljeto sam delao na implementaciji novog osa u jednoj većoj i poznatijoj hr tvrtci, i vjerovao ili ne, neko im je u projekat zaboravio unijeti zaštitu safe moda što je naravno omogućilo čudesa jer su si u safe modu mogli kreirati novog usera sa admin ovlastima.
"In 2003, Munich announced its plans to switch to Linux, a process that took several years to carry out, according to a report from MSPowerUser. The city eventually decided to revert back to Windows, after widespread complaints from staff regarding reduced efficiency and productivity. Vienna made a similar transition to Linux in 2005 but would return to the Microsoft ecosystem in 2009."
https://www.digitaltrends.com/computing/barcelona-dumps-microsoft-windows-linux/
"Munich isn’t the only example of a city failing in a Linux migration campaign, either – Vienna tried to make the move in 2005, returning to Windows four years later."
http://www.techradar.com/news/barcelona-abandons-windows-and-office-goes-with-linux-instead
"In 2003, Munich announced its plans to switch to Linux, a process that took several years to carry out, according to a report from MSPowerUser. The city eventually decided to revert back to Windows, after widespread complaints from staff regarding reduced efficiency and productivity. Vienna made a similar transition to Linux in 2005 but would return to the Microsoft ecosystem in 2009."
https://www.digitaltrends.com/computing/barcelona-dumps-microsoft-windows-linux/
"Munich isn’t the only example of a city failing in a Linux migration campaign, either – Vienna tried to make the move in 2005, returning to Windows four years later."
http://www.techradar.com/news/barcelona-abandons-windows-and-office-goes-with-linux-instead
Sad si ti našao biti MS đavolji odvjetnik, i onda linkaš copy paste članke o - Barceloni koja napušta MS.
Pa imaš Valenciu (čitavu regiju) u kojoj je već godinama školstvo prešlo na Linux, kao i francuska murja itd. A i oni "BRIC"ovci ozbiljno rade na tome, Putin to forsa u Rusiji, Kina već neko vrijeme koristi (paralelno sa Win), Indija također čini mi se.
Većina EU auto industrije obilato koristi Linux, razvijaju globalno standardni Linux OS (Automotive Linux, ne samo za e-aute) npr. Ne može se to zaustaviti.
"In 2003, Munich announced its plans to switch to Linux, a process that took several years to carry out, according to a report from MSPowerUser. The city eventually decided to revert back to Windows, after widespread complaints from staff regarding reduced efficiency and productivity. Vienna made a similar transition to Linux in 2005 but would return to the Microsoft ecosystem in 2009."
https://www.digitaltrends.com/computing/barcelona-dumps-microsoft-windows-linux/
"Munich isn’t the only example of a city failing in a Linux migration campaign, either – Vienna tried to make the move in 2005, returning to Windows four years later."
http://www.techradar.com/news/barcelona-abandons-windows-and-office-goes-with-linux-instead
Sad si ti našao biti MS đavolji odvjetnik, i onda linkaš copy paste članke o - Barceloni koja napušta MS.
Pa imaš Valenciu (čitavu regiju) u kojoj je već godinama školstvo prešlo na Linux, kao i francuska murja itd. A i oni "BRIC"ovci ozbiljno rade na tome, Putin to forsa u Rusiji, Kina već neko vrijeme koristi (paralelno sa Win), Indija također čini mi se.
Većina EU auto industrije obilato koristi Linux, razvijaju globalno standardni Linux OS (Automotive Linux, ne samo za e-aute) npr. Ne može se to zaustaviti.
" i onda linkaš copy paste članke o - Barceloni koja napušta MS." - Ovo su oni koji su bogati i koji su pokušali nešto što se ne isplati, pa su to uvidjeli i vratili se kvaliteti. Barcelona će pokušati prijeći na linux. To je razlika. Vratit će se oni Microsoftu...
OK, puno toga nadrobljeno ovdje sa velikom dozom fanbojizma kod nekih kolega forumaša.
Windows 10 je vrlo solidan proizvod. Radi. Izuzetno dobro. Povezan je sa hrpom servisa i usluga koji isto tako dobro rade. Najvažnije od svega, MS je na tržištu glavni desecima godina. I imaju ogroman community.
Glavna razlika koju većina ljudi previde jest, da je sve oko MS industrija. OS, usluge, servisi, alati i edukacija. To je jedna ogromna industrija i sasvim validan business model. Sasvim je normalno za svaku kompaniju koja stekne takav monopol na tržištu da će zubima i noktima pokušati i održati taj monopol. To što se to nekim ljudima ne sviđa, e jbg, to vam je dragi moji business. Ako to ne shvaćate nećete daleko dogurati.
Linux, odnosno distribucije. Ovdje ima svega, od početničkih loših stvari do vrhunskih "proizvoda" kao što su redhat, ubuntu, fedora, opensuse. Svi oni se trude osigurati isto što i MS, pa čak i više (za manje). Svi oni grade svoje servise, svoje usluge i alate koji isto tako nisu besplatni. Ako žele preživjeti, moraju, jer treba platiti sve te developere i inženjere. Razlika između MS i njih je u tome što u slučaju tih distribucija dobar dio koda pokriva zajednica i to besplatno. Ono za što MS plaća vojsku developera, oni pokrivaju jednim djelom doprinosima zajednice. Nebitno da li je open ili closed source.
Moje osobno mišljenje je da je linux ekosustav bolji od MS-ovog na duge staze. Opensource je u takvom uzletu, da MS mora otvarati svoj sustav i dopuštati da se linux nativno vrti na njemu da ne gube korisnike. Ovdje ne govorim samo o opensource-u kao OS, nego o svemu, od IoT-a, AI-a, potrošačke elektronike do web-a i svih ostalih vrsta developera. Kratkoročno izgleda kao da linux i nije baš neka alternativa zbog nedostatka software-a za neke specifične radnje, ili nedostatak funkcionalnosti ako alternativa postoji. Na duge staze će se to itekako promjeniti i vaga će (ako već i nije) prevagnuti na stranu opensource-a (ne mora značiti da će biti free).
Prelazak velikih sustava na sasvim drugaćiju filozofiju i eko sustav je iznimno kompleksan proces i odluke o tome su teške. Ne ide to tako da netko uđe u upravu jedan dan i kaže: prelazimo na linux jer ćemo uštedjeti XY novaca. Ne ide to tako, za to su potrebne vrlo detaljne studije. Pa čak ni mi koji smo linuksaši nismo prešli na linux zato jer je filozofija kakva je, svi smo mi prvo odvagnuli da li će nam taj sustav pokriti sve potrebe ili barem većinu njih (OS sposobnosti, softverska podrška proizvođača itd), i tek smo onda razmišljali o filozofiji. Za developere to je malo jednostavniji proces, nema se baš tu puno razmišljati, ali sve ide tom nekom linijom.
Ono što želim reći nakon ove kobasice je, da nema smisla pljuvanje jednog ili drugog "tabora" jer to u realnosti nema smisla. Sve je podređeno potrebama korisnika i koliko kvalitetno on može raditi na svojem računalu/sustavu/alatu. Osim ako nista ludi Stallman. Onda vam nema pomoći :D
Ne ide to tako lako (tranzicija na Linux / open source).
Evo zadnji primjer, gdje je par Linux entuzijasta sad trebalo napraviti alternativu za smart cards, za britansko zdravstveno ministarstvo (DoH).
Ovima je to politički odgovaralo, nakon što im je WannaCry / NotPetya ransomware virus prošlo ljeto blokirao gotovo čitav sustav (baziran na Windowsima).
https://www.theregister.co.uk/2017/06/29/nhs_wannacry_report/
Plus, javnost se nabrijala protiv vendor lock-in koncepta, kao i dokaza da NHS ne može kontrolirati hoće li i može li Windows 10 posrkati sve britanske korisničke, privatne zdravstvene kartone u USA.
Što se u praksi desilo?
U cilju smirivanja javnosti su u DoH dopustili grupici Linuksaša da im volontiraju (!), od milijardi kojima sustav raspolaže nisu dobili ni funte. Ali su im sad zabranili da koriste njihov logo (NHS Wiki), pa čak i sličan njihovom, u bilo kojem obliku.
Jer ipak je logotip ustanove ministarstva bitniji od sigurnosnih propusta :-)
NHS: Thanks for the free work, Linux nerds, now face our trademark cops
... I onda im je Linux ekipica pokazala srednji prst, naravno.
Francuzi to rade pametnije: Njihova žandarmerija je prošle godine završila kompletni prijelaz na Linux (GendBuntu), imaju službena tijela za koordinaciju prelaska službi na open source (MIMO, SILL).
Francuska izdaje službeni godišnji vodič preporučenih besplatnih i otvorenih soft alternativa za građane i administraciju:
SILL 2017 (pdf)
S druge strane, za one koji i dalje tvrde da "Android nije Linux":
Wine 3.0 now handles Windows apps on Android
iz službenog Wine priopćenja:
Wine can be built as an APK package and behaves like a proper Android application.
Treba li ovdje (opet) napomenuti da je Android najveći novi soft ekosustav uopće? (S današnjim danom, 3,605,073 apps)
Nemojmo zaboraviti da je već 2 godine Microsoft platinum member of Linux Foundation, isti MS koji je ranije tvrdio da je "Linux karcinom".
I da MS i dalje aktivno razvija Windows Subsystem for Linux :
Microsoft docs: Install the Linux Subsystem on Windows 10
Samo treba biti informiran, a ne kao ovdašnji forumaši, npr navijati za Windows phone dok ga sam Microsoft odbacuje.
Pa to sam napisao 14.1.: "Ako ti se toliko ne sviđa ništa što MS nudi, ne koristi njegove proizvode. Meni su iznadprosječno dobri za sve što radim. Da nije tako, ne bih koristio njihove proizvode."
S druge strane, za one koji i dalje tvrde da "Android nije Linux":
Većina statistika zastupljenosti OS-a koje sam ovdje daj gleda uglavnom desktop OS-ove. A Android to nije. Dao sam i link na kojem je vidljivo da su neki pokušali pretvoriti Android u desktop OS, pa su i odustali. Budimo razumni, čitajmo s razumijevanjem.
S druge strane, za one koji i dalje tvrde da "Android nije Linux":
Većina statistika zastupljenosti OS-a koje sam ovdje daj gleda uglavnom desktop OS-ove. A Android to nije. Dao sam i link na kojem je vidljivo da su neki pokušali pretvoriti Android u desktop OS, pa su i odustali. Budimo razumni, čitajmo s razumijevanjem.
Mislio sam da smo to oko "desktop OS"-a riješili.
Android / Linux nisu i neće biti bitan dio "klasičan" desktop OS.
S druge strane, statični desktop OS je zastarjeli koncept gledanja na stvarnost.
Trend je da aplikacije ne ovise o OSu, a sama infrastruktura korisnika sve manje treba brinuti (i svejedno je da li je to Linux i je li uključeno u zastarjelu statistiku).
I inače, mjerenje svega po desktop OS kantama (od sve moguće inteligentne elektronike kojom smo okruženi) je statistika zatupljenosti a ne zastupljenosti.
Ovo "Android nije Linux" je išlo kolege Bunkera sa
Vidim i ceste pokusaje guranja androida pod linux cime se nastoji navući vodu u statisticki mlin.
Ovo što sam naveo gore, Windows aplikacije pod Wine na Androidu (Wine je Linux / POSIX app), analogno je sa "Office 365 na desktopu" (a u pozadini npr Citrix riješenje). To je riješenje budućnosti, a ako korisnik ima neovisni izbor koju aplikaciju koristiti, sve manje ljudi će se zakopavati u zatvoreni vendor-centristički "ekosustav" (kojeg god okusa ili marke bio).
Zašto bi itko (osim inercijom) koristio specifičan zatvoreni format za bilo što, da radi isključivo pod nekom verzijom softver alata, isključivo pod nekom verzijom OSa? Samo ako nema (ili ne može imati) alternativu. I ako to staro riješenje doista toliko bolje radi od ostalog. Nažalost:
Inercija, navika, glupost - su realni, bazični temelji naše civilizacije, tako da ne vjerujem da su Windowsi ovdje da nestanu. U stvari, prije bih se kladio da će i za 20 godina, kad će se sva tehnologija tko zna kako promijeniti, biti gro korisnika sa "desktop" kantama i "nezamjenjivim" Windows 10. Kao što danas gro ljudi i dalje inzistira na Win XP, koji su stari 17 godina (wiki).
I inače, mjerenje svega po desktop OS kantama (od sve moguće inteligentne elektronike kojom smo okruženi) je statistika zatupljenosti a ne zastupljenosti.
Zašto bi itko (osim inercijom) koristio specifičan zatvoreni format za bilo što, da radi isključivo pod nekom verzijom softver alata, isključivo pod nekom verzijom OSa? Samo ako nema (ili ne može imati) alternativu.
Gadno je kad netko ima mišljenje suprotno tvojem, jel'da?
Iz jednog linka koji sam dao, najava za 2017. bila je da će linux doći do 5% zastupljenosti. Nije ni blizu toga. Toliko o nezaustavljivom usponu.
Zašto bi netko korisito specifičan format? Zato jer je takav format de facto standard u uredima širom svijeta (kao što je to bio i PDF prije nego je postao "otvoreni" standard) i zato jer za njega postoji podrška firme koja gura specifičan format. I tako je već dugo.
"da radi isključivo pod nekom verzijom softver alata, isključivo pod nekom verzijom OSa? Samo ako nema (ili ne može imati) alternativu. " - Smislim alat i definiram format. I prodajem alat i format u paketu. Uzmi il ostavi.
I inače, mjerenje svega po desktop OS kantama (od sve moguće inteligentne elektronike kojom smo okruženi) je statistika zatupljenosti a ne zastupljenosti.
Gadno je kad netko ima mišljenje suprotno tvojem, jel'da?
Iz jednog linka koji sam dao, najava za 2017. bila je da će linux doći do 5% zastupljenosti. Nije ni blizu toga. Toliko o nezaustavljivom usponu.
Pomiri se s time da ti ne vidiš dalje od desktop OSa. Ograničen si.
Za tebe ne postoje OS nezavisne web / cloud aplikacije, HTML 5, kontejneri; kamo li virtualizacija desktopa, remote desktop. A gdje su pametni telefoni, tableti, web prijenosnici (ultrabook/ chromebook...), Smart TV, Smart Watch, Home assistants; clusteri, super kompjuteri, znanstvena računala, konzole, hobby / education computers (Raspberry Pi, Croduino)...
U biti, zastario si čak i za Microsoft standarde.
> Gadno je kad netko ima mišljenje suprotno tvojem, jel'da?
Ein volk, ein reich, ein software?
Hvala Perunu da postoje različita mišljenja i mogućnost izbora. Kad postoji. Ako je to tebi gadno, imaš problem.
Ja ne vidim "suprotno" mišljenje - zašto ne citiraš dio gdje opetovano velim da Linux odn. Android nikad neće biti (tržišno) bitan faktor na "desktop OS"? Što je tu "suprotno"?
Trpaš različitost mišljenja pod isključivost. Sad ti je bio odličan film "Ustav RH" na HTV, preporučam da reprizu zorno pogledaš.
I inače, mjerenje svega po desktop OS kantama (od sve moguće inteligentne elektronike kojom smo okruženi) je statistika zatupljenosti a ne zastupljenosti.
Zašto bi itko (osim inercijom) koristio specifičan zatvoreni format za bilo što, da radi isključivo pod nekom verzijom softver alata, isključivo pod nekom verzijom OSa? Samo ako nema (ili ne može imati) alternativu.
Zašto bi netko korisito specifičan format? Zato jer je takav format de facto standard u uredima širom svijeta (kao što je to bio i PDF prije nego je postao "otvoreni" standard) i zato jer za njega postoji podrška firme koja gura specifičan format. I tako je već dugo.
Standard i zatvorenost su oprečne stvari, jednog dana ćeš to možda razumjeti.
> Zato jer je takav format de facto standard ... I tako je već dugo. 
OD STOLJEĆA SEDMOG, zaboravio si napisati. Jbt argumentacije, ako je WordPerfect bio prije 30 godina standard, onda mora biti i danas?
Ako su žene nekad palili jer su mislili da su vještice, danas bi trebali bar opstruirati Istanbulsku konvenciju?
Standardi su tu da se mijenjaju, evoluiraju. Ili ti još uvijek koristiš Adobe Flash, Microsoft Silverlight, MSN search, WMF, RTF itd?
Shvati da PDF ne bi opstao kao standard da se nije otvorio. I nije bilo dobrovoljno, već Adobe nije mogao zaustaviti GhostScript (umjesto vlastitog zatvorenog PostScripta), a tu su već bile alternative poput DjVu (hr wiki)
Imaš novi primjer: globalno profesionalci odbacuju Adobe Illustrator i kupuju Affinity Designer (nikakav open source ili freeware). Zato jer je vendor locked-in, zatvoreni format i još sad pokušavaju s pretplatom kamatariti.
Da, u tvojoj balkanskoj špilji ti to možda još uvijek prolazi. Dobrodošao u 21. globalno stoljeće.
Sve to lijepo stoji s jednim bitnim preduvjetom kojeg si zaboravio napisati: samo ako gledaš kroz prizmu tradicionalnog "desktop OS". Danas tako svijet ne funkcionira.
Za ostalo imaš prethodni post, da se ne ponavljam.
> onda ne mozes isto pravo oduzeti korisnicima win10mobilea koji će svoj mizeran postotak u toj analogiji pridodati dominantnoj win desktop statistici.
Tako da, ali ne i obrnuto - kako si ranije napisao. Win mobile platforma de facto ne postoji; za razliku od toga Android mobile platforma dominira i ujedinjuje se i za mobile pametnofone / tabletna računala / ultrabook / tv / ...što god home/mobile.
> izmedju androida i linuxa ne vidim nikakvu svakodnevnu korisnu integraciju ili povezanost
Gmail (kontakti!), Gdrive, Youtube (playliste, nažalost krepao mi je smart-tv ad-on), Office365 / Google docs (oboje na Androidu, standardno nekima na Chromebooku), WPS Office (koristim ga i na Androidu i Linuxu, ima ga i za Windows i iOS); Facebook / Messenger, Twitter... ?
Viber i Skype prvenstveno koristim na Linux desktopu, a ne Androidu.
zastario si čak i za Microsoft standarde.
Ein volk, ein reich, ein software?
Ako je to tebi gadno, imaš problem.
Jbt argumentacije
Da, u tvojoj balkanskoj špilji ti to možda još uvijek prolazi.
Nevjerojatno što ti sve uspiješ utrpati u jednu poruku. Da je barem nešto od toga zanimljivo za čitanje.
Zato jer mu UI izgleda kao MS Office (2007). Ne moraš se sramiti.
