errm, tehnički gledano, vjetar i plin su jedna te ista stvar...
Solarne elektrane u SAD-u pojeftinjuju, ali i dalj
- poruka: 20
- |
- čitano: 4.899
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Tko zna kaj sve uzimaju u obzir kad su došli do tak bijesne cifre.
Ali ok, na industrijskoj razini je normalno da je sve znatno skuplje, kad postoji još milijun različitih troškova.
Uglavnom, nije ni čudo da svi idu na solare, i s ovim ciframa je ROI za solarku jako kratak u odnosu na plin, jedino vjetrovite šišaju solar po toj stavki, ali vjerovatno isto ne za puno.
Btw, gorstak, ako tak gledaš i voda i nafta su onda isto kao i to dvoje, sve su to fluidi....
errm, tehnički gledano, vjetar i plin su jedna te ista stvar...
Ok, moram pitati, na koji nacin to tocno mislis?
errm, tehnički gledano, vjetar i plin su jedna te ista stvar...
Ok, moram pitati, na koji nacin to tocno mislis?
pa kisik i dusik su takodjer plinovi...
Mda skoro za džabe se rade, a cijene el.struje konstantno idu gore.
Trebalo bi bit drugačije po vašim pričama, ali malo upućeniji znaju da su to samo bajke.
Pa recimo pogledaj npr. maloprodajne cijene kod nas, npr.:
http://solarno.hr/katalog/proizvod/300W-EXTRE/extreme-sole-300-60aa
To je 4,54 kn po W, tj. 4540 po kW.
A u SAD-u je već dugo standard 50 centi po wattu za prvu klasu, a 20 za drugu.
Tj. 500$/kW snage u maloprodaji za najbolju klasu.
Očito se netko igrao s brojkama jer cijelo postrojenje nema šanse da košta pet puta više od samih panela (inverteri itd. jesu skupi, ali ne baš toliko).
Cijena panela danas predstavlja tek mali dio ukupnih troškova instalacije, posebno u velikim instalacijama. U ukupnu cijenu ulaze i troškovi zemljišta (posebno izraženo kod velikih instalacija), troškovi rada, izgradnja potrebne infrastrukture, porezi, osiguranja itd. Ako te baš zanima imaš breakdown troškova prema velicini postrojenja na https://www.nrel.gov/docs/fy17osti/68925.pdf
To samo potvrđuje da su se ovi igrali brojkama, jer ova cifra koju su izbacilise odnosi na male kućne elektrane, a ne na velika postrojenja kao što pišu (osim ako tam imaju i kućne termoelektrane 😁).
Uglavnom, i po tom dokumentu ispadne da kad plinska potroši plina za 20 centi po wattu instalirane snage postane totalna pušiona u odnosu na solare, vjetar, i cijenovno slične.
Nebitno jer plinska elektrana može proizvoditi struje kada i koliko mreža treba, 24/365, neovisno o vremenskim uvjetima, dobu dana i godine. Solar proizvodi struje koliko i kada ti Bog da, ako je sunčano onda previše, ako je oblačno onda premalo, ako je noć onda ništa. Bez masivnih kapaciteta distribuciju i pohranu viškova struje proizvedene u solarnim elektranama (a takvih nema, niti će ih zbog cijene još jako dugo biti, ako uopće), za svaki kWh instalirane solarne snage treba sagraditi barem 0,5 ili više kWh plinskih elektrana kao backup kad solar ne daje koliko treba. I onda te plinske elektrane naravno rade u warm standby modu, dakle troše plin i generiraju CO2 bez da išta proizvode, čekajući da se ubace u mrežu kad solar posustane. Apsurd forsiranja tzv. “ekoloških” izvora energije i ako ćemo pravo, onda bi troškove izgradnje svih tih plinskih elektrana koje služe kao backup kad posustanu sunce i vjetar trebalo pribrojiti troškovima izgradnje solara i vjetroelektrana. Takvim numberfuckingom svatko može dokazati onu teoriju koja mu odgovara.
Nebitno jer plinska elektrana može proizvoditi struje kada i koliko mreža treba, 24/365, neovisno o vremenskim uvjetima, dobu dana i godine. Solar proizvodi struje koliko i kada ti Bog da, ako je sunčano onda previše, ako je oblačno onda premalo, ako je noć onda ništa. Bez masivnih kapaciteta distribuciju i pohranu viškova struje proizvedene u solarnim elektranama (a takvih nema, niti će ih zbog cijene još jako dugo biti, ako uopće), za svaki kWh instalirane solarne snage treba sagraditi barem 0,5 ili više kWh plinskih elektrana kao backup kad solar ne daje koliko treba. I onda te plinske elektrane naravno rade u warm standby modu, dakle troše plin i generiraju CO2 bez da išta proizvode, čekajući da se ubace u mrežu kad solar posustane. Apsurd forsiranja tzv. “ekoloških” izvora energije i ako ćemo pravo, onda bi troškove izgradnje svih tih plinskih elektrana koje služe kao backup kad posustanu sunce i vjetar trebalo pribrojiti troškovima izgradnje solara i vjetroelektrana. Takvim numberfuckingom svatko može dokazati onu teoriju koja mu odgovara.
U istu svrhu se mogu koristiti i hidroelektrane umjesto plinskih termoelektrana, a imas 100% cistu struju.
U istu svrhu se mogu koristiti i hidroelektrane umjesto plinskih termoelektrana, a imas 100% cistu struju.
Točno to, npr. najbolja kombinacija je reverzibilna hidroelektrana i solarna na istom zemljištu.
E da, i concetrated solar, koji može akumulirati energiju za noćne sate.
Nebitno jer plinska elektrana može proizvoditi struje kada i koliko mreža treba, 24/365, neovisno o vremenskim uvjetima, dobu dana i godine. Solar proizvodi struje koliko i kada ti Bog da, ako je sunčano onda previše, ako je oblačno onda premalo, ako je noć onda ništa. Bez masivnih kapaciteta distribuciju i pohranu viškova struje proizvedene u solarnim elektranama (a takvih nema, niti će ih zbog cijene još jako dugo biti, ako uopće), za svaki kWh instalirane solarne snage treba sagraditi barem 0,5 ili više kWh plinskih elektrana kao backup kad solar ne daje koliko treba. I onda te plinske elektrane naravno rade u warm standby modu, dakle troše plin i generiraju CO2 bez da išta proizvode, čekajući da se ubace u mrežu kad solar posustane. Apsurd forsiranja tzv. “ekoloških” izvora energije i ako ćemo pravo, onda bi troškove izgradnje svih tih plinskih elektrana koje služe kao backup kad posustanu sunce i vjetar trebalo pribrojiti troškovima izgradnje solara i vjetroelektrana. Takvim numberfuckingom svatko može dokazati onu teoriju koja mu odgovara.
U istu svrhu se mogu koristiti i hidroelektrane umjesto plinskih termoelektrana, a imas 100% cistu struju.
Jer kao što znamo, hidropotencijal i raspoloživost lokacija za izgradnju hidroelektrana je neograničen, pa novu hidroelektranu možeš jednostavno sagraditi bilo gdje i bilo kojeg kapaciteta kad ti se svidi
Baš zato reverzibilna, napraviš dva bazena, jedan u podnožju i jedan na vrhu brda i lijepo pretačeš...
A ne ovak kao kod normalne uništavati ekosustav rijeke i ovisiti o njenom vodostaju.
U istu svrhu se mogu koristiti i hidroelektrane umjesto plinskih termoelektrana, a imas 100% cistu struju.
Točno to, npr. najbolja kombinacija je reverzibilna hidroelektrana i solarna na istom zemljištu.
E da, i concetrated solar, koji može akumulirati energiju za noćne sate.
Jer kao što znamo, raspoloživost lokacija na kojima je moguća izgradnja reverzibilnih hidroelektrana - sa ili bez solarnih u susjedstvu - je neograničen i iste su vrlo jeftine, pa reverzibilnu hidroelektranu proizvoljnog kapaciteta možeš bez problema i jeftino izgraditi gdje i kad te volja Isto vrijedi naravno i za CSPove koji doduše nemaju veze sa PV panelima i rade na drugom principu, nego su isto prilično jeftini i isto ih možeš postaviti praktički svugdje zbog čega danas čine gigantskih 2% ukupno instalirane solarne snage na svijetu
Baš zato reverzibilna, napraviš dva bazena, jedan u podnožju i jedan na vrhu brda i lijepo pretačeš...
A ne ovak kao kod normalne uništavati ekosustav rijeke i ovisiti o njenom vodostaju.
A slobodnih i ekološki nebitnih brda pogodnih za izradu reverzibilnih elektrana kao u priči. Btw, koliko onda ukupno košta solarna energija, ako se probroje troškovi izgradnje te znanstvene fantastike koju predlažeš? Imaš li neki detaljni izračun troškova ili lupaš bez veze? Znam odgovor, ne trudi se.
Nisam to već dugo proučavao, ali dok sam studirao tad je bila jedna aktualna reverzibilna koja je bila kao primjer najbolje realizirane (u rangu gigawattne snage), i cijena energije iz njenog storagea je bila 7-8 eurocenti po kWh uz ROI od 16 godina.
Uopće ne sumnjam da danas postoje i bolji projekti, i to je sasvim održivi sustav onda, jer kad pogledaš da neki već počinju prodavat energiju iz solara za ispod 3 centa po kWh, tak da bi i reverzibilna uz to imala ROI u razumnom roku.
Za csp se slažem, skup sustav i ne nazire se baš pojeftinjenje u bližoj budućnosti, ali uipće ne sumnjam da i na tom području budemo vidjeli neke isplativije solucije s tim sustavom, jer je tehnički odličan balans svega.
Nisam to već dugo proučavao, ali dok sam studirao tad je bila jedna aktualna reverzibilna koja je bila kao primjer najbolje realizirane (u rangu gigawattne snage), i cijena energije iz njenog storagea je bila 7-8 eurocenti po kWh uz ROI od 16 godina.
Uopće ne sumnjam da danas postoje i bolji projekti, i to je sasvim održivi sustav onda, jer kad pogledaš da neki već počinju prodavat energiju iz solara za ispod 3 centa po kWh, tak da bi i reverzibilna uz to imala ROI u razumnom roku.
Za csp se slažem, skup sustav i ne nazire se baš pojeftinjenje u bližoj budućnosti, ali uipće ne sumnjam da i na tom području budemo vidjeli neke isplativije solucije s tim sustavom, jer je tehnički odličan balans svega.
Dakle zanemarimo da te reverzibilne elektrane u USA ne postoje i nikad neće postojati jer zahtjevaju vrlo specifične geološke preduvjete kakvi su zadovoljeni na vrlo malom broju mjesta poput švicarskih Alpi, zanemarimo i to da čak i ako nađeš lokaciju ista će vjerojatno biti na nekom brdu tisućama kilometara udaljena od solarne elektrane koja je u nekoj dolini ili pustinji, dozvolu za izgradnju nećeš dobiti nikad jer ti nitko neće dozvoliti da napraviš dva ogromna akumulacijska jezera po lokaciji i pri tome uništiš desetke ili stotine kvadratnih kilometara prirode i da će te pri samoj pomisli da takvo što napraviš isti tren tužiti deseci organizacija za zaštitu okoliša nakon čega ćeš se povlačiti po sudovima godinama, zanemarimo i to da su takve elektrane skupe i da ćeš teško naći investitora i zanemarimo da tako proizvedena struja cijenom uopće nije konkurentna.
Ostaje pitanje što ćemo po zimi, kad je potrošnja struje na maksimumu, dani kratki i tmurni pa solar ne daje dovoljno niti za mrežu, a kamoli da još ostane za pumpanje milijuna tona vode uz brdo? Imamo tri opcije: prvo, uvesti redukcije struje dok ne dođe proljeće; drugo, uvoz, što pretpostavlja da netko od susjeda ima višak struje baš kad tebi treba i da imaš novaca da tu struju platiš i treće, sagraditi plinske ili druge konvencionalne elektrane kao back-up. Opće poznata činjenica je da se uvođenjem solara i vjetroelektrana u sustav zbog njihove nepredvidljivosti NE ŠTEDI na instaliranim kapacitetima klasičnih elektrana, naprotiv. Jedino možeš uštedjeti na gorivu, ali na elektranama ne, one moraju biti tu sve dok netko ne pronađe realno primjenjiv i plativ način za pohranu velikih količina struje proizvedenih u solarnim i vjetroelektranama u trenucima kada tu struju nitko ne treba.
Da, ja sam inače samo za nuklearke, ali države koje imaju uvjete za HE jako puno energije proizvode na taj način, tak da im je to dobra opcija.
Naravno, postoji i još sto drugih načina proizvodnje, i slažem se da je najteže i najviše otpora izgradnji doživljavaju elektrane na obnovljive izvore energije, ali nekako mi se čini da se cijeli svijet kreće prema tome, i kad vidim da kinezi rade jako puno he (i reverzibilnih) odmah mi je jasno da tu keša sigurno ima.
Tak da je očito sve kaj je potrebno zapravo tržišno orijentirano gospodarstvo, i nezatucani narod.
A fosile da se zamijeni i po par posto godišnje to je već super pothvat, a metoda za storage i izbjegavanje velikih troškova peak shavinga ima sve više.
Uglavnom, raspravljamo o glupostima, poanta je da i donedavno nezamislivi sustavi poput HE danas već imaju i ekonomsku prođu, tak da toga bude sve više.
Nisam to već dugo proučavao, ali dok sam studirao tad je bila jedna aktualna reverzibilna koja je bila kao primjer najbolje realizirane (u rangu gigawattne snage), i cijena energije iz njenog storagea je bila 7-8 eurocenti po kWh uz ROI od 16 godina.
Uopće ne sumnjam da danas postoje i bolji projekti, i to je sasvim održivi sustav onda, jer kad pogledaš da neki već počinju prodavat energiju iz solara za ispod 3 centa po kWh, tak da bi i reverzibilna uz to imala ROI u razumnom roku.
Za csp se slažem, skup sustav i ne nazire se baš pojeftinjenje u bližoj budućnosti, ali uipće ne sumnjam da i na tom području budemo vidjeli neke isplativije solucije s tim sustavom, jer je tehnički odličan balans svega.
Dakle zanemarimo da te reverzibilne elektrane u USA ne postoje i nikad neće postojati jer zahtjevaju vrlo specifične geološke preduvjete kakvi su zadovoljeni na vrlo malom broju mjesta poput švicarskih Alpi, zanemarimo i to da čak i ako nađeš lokaciju ista će vjerojatno biti na nekom brdu tisućama kilometara udaljena od solarne elektrane koja je u nekoj dolini ili pustinji, dozvolu za izgradnju nećeš dobiti nikad jer ti nitko neće dozvoliti da napraviš dva ogromna akumulacijska jezera po lokaciji i pri tome uništiš desetke ili stotine kvadratnih kilometara prirode i da će te pri samoj pomisli da takvo što napraviš isti tren tužiti deseci organizacija za zaštitu okoliša nakon čega ćeš se povlačiti po sudovima godinama, zanemarimo i to da su takve elektrane skupe i da ćeš teško naći investitora i zanemarimo da tako proizvedena struja cijenom uopće nije konkurentna.
Ostaje pitanje što ćemo po zimi, kad je potrošnja struje na maksimumu, dani kratki i tmurni pa solar ne daje dovoljno niti za mrežu, a kamoli da još ostane za pumpanje milijuna tona vode uz brdo? Imamo tri opcije: prvo, uvesti redukcije struje dok ne dođe proljeće; drugo, uvoz, što pretpostavlja da netko od susjeda ima višak struje baš kad tebi treba i da imaš novaca da tu struju platiš i treće, sagraditi plinske ili druge konvencionalne elektrane kao back-up. Opće poznata činjenica je da se uvođenjem solara i vjetroelektrana u sustav zbog njihove nepredvidljivosti NE ŠTEDI na instaliranim kapacitetima klasičnih elektrana, naprotiv. Jedino možeš uštedjeti na gorivu, ali na elektranama ne, one moraju biti tu sve dok netko ne pronađe realno primjenjiv i plativ način za pohranu velikih količina struje proizvedenih u solarnim i vjetroelektranama u trenucima kada tu struju nitko ne treba.
USA ima najviše na svijetu reverzibilnih hidroelektrana. Hr ima 3 s tim da je Velebit najjača po snazi. Podaci koje znam i koji su točni da Hrvatska jako puno uvozi el. en jer je jeftinija od njihove koju bi proizveli (zapadne zemlje imaju dosta viškova). Obnovljivi izvori el. en imaju prednost nad svim elektranama (znači ako zapuše bura pa se na Pagu vrti nenormalno moraju se gasiti/smanjiti proizvodnja ne nekoj elektrani). El. en iz obnovljivih je skuplja koju "mi svi" sufinanciramo. Hep također nema "dobar" algoritam vezan za paljenje i gašenje elektrana i tu imaju dosta novčanih gubitka. Ono kaj bi vrijedilo napraviti dok se ne otkrije nešto za pohranu je reverzibilna hidro i baterijski sustav kao npr. u Australiji i Belgiji. Ovo sve kaj sam napisao je bazirano na doktorskom radu profesorice koja nam ga je "pokazala" prije obrane.
errm, tehnički gledano, vjetar i plin su jedna te ista stvar...
Jao. Plin,plinsko stanje,vjetar mindblow. Pff.