Neznam od kud nam materijali za sve te silne auto baterije koje planiraju a sad još i powerbank za njih? A gdje su još gubici energije? Sve u svemu vrlo "efikasno".
Volkswagen počinje proizvoditi "powerbankove" za a
- poruka: 31
- |
- čitano: 6.550
- |
- moderatori:
vincimus
Brzo punjenje je neefikasnije od sporog, a isto vrijedi i pri brzom pražnjenju. Brzo punjenje baterije iz druge baterije znači duple gubitke.
Dok s jedne strane baterija koja će pohraniti višak energije kad je ima i dati energiju kad je nedostaje ima smisla, iako je ekonomska isplativost upitna, pa se koristi samo tamo gdje drugog rješenja nema ili je još neisplativije, punjenje automobila iz ovakve baterije može imati smisla jedino kao privremena mjera tamo gdje infrastruktura ne omogućuje brzo punjenje, međutim, opet se vraćamo na pitanje ekonomske isplativosti.
Neznam od kud nam materijali za sve te silne auto baterije koje planiraju a sad još i powerbank za njih? A gdje su još gubici energije? Sve u svemu vrlo "efikasno".
Potpuno se slažem, naročito u vezi gubitaka i materijala za powerbankove. Ali ideja da se višak energije skladišti i koristi kada je to potrebnije nije za baciti. To bi omogućilo znatno bolje iskorištenje energije iz obnovljivih izvora i stabilizaciju električne mreže. Sada je tu naravno pitanje svih pitanja a to je isplativost takvih sustava.A ako bi se jedan takav veliki powerbank imalo kod kuće, onda bi se i automobil mogao puniti manjim strujama, pa bi tako bilo manje opterećenje baterija i bolja iskoristivost. Znači, kada je hića, piči punom snagom, a kada nije puniti laganini tempom 8 - 10 sati.
Brzo punjenje je neefikasnije od sporog, a isto vrijedi i pri brzom pražnjenju. Brzo punjenje baterije iz druge baterije znači duple gubitke.
Dok s jedne strane baterija koja će pohraniti višak energije kad je ima i dati energiju kad je nedostaje ima smisla, iako je ekonomska isplativost upitna, pa se koristi samo tamo gdje drugog rješenja nema ili je još neisplativije, punjenje automobila iz ovakve baterije može imati smisla jedino kao privremena mjera tamo gdje infrastruktura ne omogućuje brzo punjenje, međutim, opet se vraćamo na pitanje ekonomske isplativosti.
Ekonomska isplativost eko-buržoaziju koja kupuje ovakva sr*nja ne zanima, oni imaju para i još će pokupiti sve moguće subvencije, poticaje, dodatke i ostale povlastice. Naj*ebat će prekarijat koji u međuvremenu čini više od 80% društva i koji će te eko-orgije financirati kroz poreze, prireze, trošarine i druge namete i koji jedva ima za neku kantu staru 10-15 godina, a o vlastitoj kući sa solarnim panelima, elektro autu i powerbanku u svom dvorištu niti ne sanja.
jedva cekam da ove danasnje kante traktori nestanu s planeta zemlje..
pricati ce se o njima kao danas o petrolejskim lampama
Ako se sjećate nedavno je Tesla u Australiji instalirala powerbank od 129 MWh. Zašto bi takva powerbank bila na jednom mjestu, a ne razbacana po cjelom gradu u malim jedinicama, kao što su ove VW-ove? A usput i građani iz njih mogu punit svoje ljubimce. Bilo polako, bilo brzo - kako kome odgovara.
Provlaciti jednu ovakvu ideju kroz prizmu iskljucivo ekonomske isplatljivosti je glupo.
U buducnosti ce automobili biti potencijalni "prenosioci" struje, dalje je samo mašta granica.
Ako se sjećate nedavno je Tesla u Australiji instalirala powerbank od 129 MWh. Zašto bi takva powerbank bila na jednom mjestu, a ne razbacana po cjelom gradu u malim jedinicama, kao što su ove VW-ove? A usput i građani iz njih mogu punit svoje ljubimce. Bilo polako, bilo brzo - kako kome odgovara.
Zato što je lakše upravljati mrežom centralizirano. Zato što je to onda postrojenje koje ima svoje sustave zaštite i kontrole, posebno vatrozaštite. Zamisli koliki rizik ovakav powerbank predstavlja u slučaju požara.
Provlaciti jednu ovakvu ideju kroz prizmu iskljucivo ekonomske isplatljivosti je glupo.
U buducnosti ce automobili biti potencijalni "prenosioci" struje, dalje je samo mašta granica.
Powerbank za mobitel nosi dodatnu vrijednost kroz mobilnost i čovjeku koji ima potrebu puniti mobitel gdje nema utičnice je ekonomski isplativo imati powerbank jer je alternativa skuplja i nepraktičnija.
Nešto što je skupo, donosi dodatne gubitke, a rješava probleme koji se mogu drugačije riješiti ću gledati kako, ako neću kroz isplativost!?
Neznam od kud nam materijali za sve te silne auto baterije koje planiraju a sad još i powerbank za njih? A gdje su još gubici energije? Sve u svemu vrlo "efikasno".
Američke procjene iz 2017. govore da u svijetu ima oko 40 milijuna tona potvrđenih rezervi litija. Obzirom da moderna 811 baterija treba oko 100 grama karbonata po kwh ili 20-tak grama čistog litija, litija ima dovoljno za sve automobile na svijetu plus još nekoliko puta toliko plus još nekoliko puta za stacionarne baterije. Kobalta, na stranu Kongo, isto ima preko nekoliko puta dovoljno. Tri puta veća ili manja cijena na gotovu bateriju utječe sa svega nekoliko dolara po kwh.
Ako se sjećate nedavno je Tesla u Australiji instalirala powerbank od 129 MWh. Zašto bi takva powerbank bila na jednom mjestu, a ne razbacana po cjelom gradu u malim jedinicama, kao što su ove VW-ove? A usput i građani iz njih mogu punit svoje ljubimce. Bilo polako, bilo brzo - kako kome odgovara.
Zato što je lakše upravljati mrežom centralizirano. Zato što je to onda postrojenje koje ima svoje sustave zaštite i kontrole, posebno vatrozaštite. Zamisli koliki rizik ovakav powerbank predstavlja u slučaju požara.
Tesla je u Australiji krenuo s virtualnom centralom koja će kompletno dovršena imati 50 000 powerwallova instaliranih po kućama, a njima se upravlja s jednog mjesta - dakle, nema razlike. To je i još bolje jer ispad nekoliko jedinica ne znači ništa dok ispad jedne centrale od četvrt gigavata itekako utječe na stabilnost mreže. Drugo, baterija je hermetički zatvorena i hlađena tekućinom, nije izložena sudarima, vibracijama i ekstremnim promjenama temperature kao u automobilu pa je rizik od požara zanemarivo zanemariv.
Zato što je lakše upravljati mrežom centralizirano.
Zašto se ovime ne bi moglo upravljati centralizirano?
Nešto što je skupo, donosi dodatne gubitke, a rješava probleme koji se mogu drugačije riješiti ću gledati kako, ako neću kroz isplativost!?
Kako se drugačije mogu riješiti? Cijelo vrijeme se govori o velikom problemu što mreža ne može podnijeti velike struje punjenja, a kada se ponudi rješenje ti ga odbacuješ kao nepotrebno?!?
Što se tiće punjenja, tu imamo duple gubitke, duplo ulaganje, a rješava se samo problem kućnog punjenja, dok problem brzog punjenja van kuće i dalje ostaje.
Što se tiće punjenja, tu imamo duple gubitke, duplo ulaganje, a rješava se samo problem kućnog punjenja, dok problem brzog punjenja van kuće i dalje ostaje.
Složenije je, ali efikasnije.
Zašto samo kućnog, to se može postaviti bilo gdje. U članku piše da će ih postavljati po ulicama.
Ako imaš solar i višak struje pumpaš u mrežu, ta mreža isto ima gubitke, koje ovime izbjegavaš. Balansiranje mreže također donosi mjerljivu korist.
Zašto bi bilo složenije, kome? Otkad je problem daljinski upravljati s više od jednog računala?
Složenije je, ali efikasnije.
Složenije jest, međutim, da li je efikasnije ili ne značajno ovisi o načinu korištenja.
Zašto samo kućnog, to se može postaviti bilo gdje. U članku piše da će ih postavljati po ulicama.
Zato što ovakav uređaj gubi bilo kakav benefit nad dva odvojena uređaja (baterija za stabilnost mreže i punjač) kod veće angažiranosti punjača kakav se očekuje kod javnih punjača.
Ako imaš solar i višak struje pumpaš u mrežu, ta mreža isto ima gubitke, koje ovime izbjegavaš. Balansiranje mreže također donosi mjerljivu korist.
To je dio oko kojeg nitko ne spori, međutim, pitanje je da li je ekološki i ekonomski isplativo. Korištenje starih baterija iz automobila vjerojatno jest, međutim, korištenje novih baterija u ovu svrhu vjerojatno nije ni ekološki opravdano.
P.S. Kod ovakvih sustava se zagovornici pozivaju na mogućnost korištenja starih baterija, a s druge strane, prema tvrdnjama zagovornika EV-a, ispada da baš i nemamo starih baterija jer ipak one dugo traju.
Zašto bi bilo složenije, kome? Otkad je problem daljinski upravljati s više od jednog računala?
Nije problem daljinsko upravljanje, već je problem u upravljanju s više izvora jer zbog karakteristika mreže može doći do pozitivne povratne veze u sustavu koja uzrokuje oscilacije i ruši stabilnost mreže.
zar ne bi bila bolja ideja standardizirati baterije za automobile, i onda tipa odeš na "benzinsku" koju ćemo zvati u budućnosti "baterijska" i tamo ti zamjene praznu bateriju punom... platiš i ideš dalje...
ovo bi riješilo hrpu problema s baterijama, autonomijom el. automobila itd.
Zamjena baterija je zanimljiv koncept koji rješava problem čekanja dok se baterija puni. Međutim, kao i svako drugo rješenje, donosi probleme. S današnjom težinom od preko pola tone (koja se neće bitno promijeniti u idućih desetak godina), baterije drastično utječu na strukturalnu stabilnost automobila. Tu je i problem hlađenja tekućinom koja sadrži antifriz i kojeg ne bi smjelo iscuriti ni kapi dok se vodovi prespajaju. Punionice bi umjesto komada parkinga s ormarićem od 40x20cm morale imati skladište koje je robotizirano, vatrosigurno. Cijena svega toga nije vrijedna par minuta duljeg čekanja. Ja kad odem na benzinsku potrošim tri-četiri minute na tankanje i još pet minuta dok obavim plaćanje. Još pet minuta i novi porsche je dobio 80% baterije za idućih 300 km..
1.) Brzina punjenja (da, imamo brzo punjenje, ali ono nije zdravo za bateriju i uzrokuje veliki peak snage)
2.) Baterije se mogu puniti onda kad ima viška struje, a ne isključivo kad je vozaču praktično
3.) Kratkotrajni peakovi potražnje se mogu razvući na dulji period (primjerice, baterije za vikend u sezoni se mogu pripremati tijekom tjedna kad je manji promet).
Međutim, sve skupa ne opravdava komplikacije koje je Feudalac naveo. Dodatno, tu se postavlja pitanje standardizacije i ograničenja dizajna (baterija mora biti dostupna, standardnih dimenzija i standardnih kapaciteta) što bi postavilo dodatna ograničenja pri projektiranju vozila. Nije zanemariv ni problem amortizacije baterije.
Očito su baterije... težak zalogaj za mentalni sklop....sve raste...CPU... GPU...rezolucije... RAM...hebote...prije 15 godina MMC od 256 MB...platio 200kn...a sad za tu lovu kupim SD od 64GB....250 puta više za "samo" 15 godina...kod kapacitet baterija dobili smo duplo...s tim da su mobiteli od prije 15 godine površinski bili manji...tako kad bi gledali dimenzije sadašnjih mobitela u odnosu na kapacitet...nismo dobili ništa:(
Očito put do " čarobnih" baterija je vrlo trnovit...
1.) Brzina punjenja (da, imamo brzo punjenje, ali ono nije zdravo za bateriju i uzrokuje veliki peak snage)
2.) Baterije se mogu puniti onda kad ima viška struje, a ne isključivo kad je vozaču praktično
3.) Kratkotrajni peakovi potražnje se mogu razvući na dulji period (primjerice, baterije za vikend u sezoni se mogu pripremati tijekom tjedna kad je manji promet).
Međutim, sve skupa ne opravdava komplikacije koje je Feudalac naveo. Dodatno, tu se postavlja pitanje standardizacije i ograničenja dizajna (baterija mora biti dostupna, standardnih dimenzija i standardnih kapaciteta) što bi postavilo dodatna ograničenja pri projektiranju vozila. Nije zanemariv ni problem amortizacije baterije.
Dobar post, nešto od toga sam imao na pameti kada sam pisao prethodnu poruku, ali htjedoh biti kratak i jasan :)
tvoje točke 2 i 3 su također komplikacija - to znači da bi punionica trebala na lageru imati višak baterija što nije zanemariv kapital koji je potrebno amortizirati - to su stotine tisuća ili milijuni dolara po punionici. Ne treba ni spominjati potrebu za alarmima, čuvarskom službom i slično.
Na kraju krajeva, ako električni automobili i javne punionice uzmu maha, oni će riješiti postojeći problem viška struje iz solara koji se događa onda kada ljudi najviše i putuju - po danu.
Na kraju krajeva, ako električni automobili i javne punionice uzmu maha, oni će riješiti postojeći problem viška struje iz solara koji se događa onda kada ljudi najviše i putuju - po danu.
O ovome smo razglabali nadugo i naširoko - kad ljudi najviše putuju, onda im je sporo punjenje nepraktično, a brzo je nespojivo sa solarima jer ipak brzi punjači trebaju biti u blizini frekventnijih prometnica i opremljeni nekim sadržajima da vozač ima gdje izgubiti 20 - 40 minuta. Zbog toga je zgodno brze punjače grupirati, a onda takva lokacija traži par stotina kW do par MW priključne snage, za što bi trebala monstruozna površina solara.
Očito su baterije... težak zalogaj za mentalni sklop....sve raste...CPU... GPU...rezolucije... RAM...hebote...prije 15 godina MMC od 256 MB...platio 200kn...a sad za tu lovu kupim SD od 64GB....250 puta više za "samo" 15 godina...kod kapacitet baterija dobili smo duplo...s tim da su mobiteli od prije 15 godine površinski bili manji...tako kad bi gledali dimenzije sadašnjih mobitela u odnosu na kapacitet...nismo dobili ništa:(
Očito put do " čarobnih" baterija je vrlo trnovit...
Pa ja se ne bih baš složio s ovom porukom. Ako pogledaš specifične performanse - desktop i server kategorija je u zadnjih 15 godina vidjela daaaleko manji napredak nego što su ga vidjele baterije, a baterije su napredovale po svim zamislivim parametrima. Memorije su došle do plafona ima već deset godina i sada se samo kelji više čipova u slojevima da bi dobili veći kapacitet u istom kućištu. Cijene to pokazuju jer su memorije poprilično skupe. Rasli su mobilni SOCovi i flash memorije, ovi potonji samo izradom u više slojeva, dok je veličina pojedinačnih ćelija čak i porasla jer su već udarili u fizikalne granice mogućeg.
Na kraju krajeva, ako električni automobili i javne punionice uzmu maha, oni će riješiti postojeći problem viška struje iz solara koji se događa onda kada ljudi najviše i putuju - po danu.
O ovome smo razglabali nadugo i naširoko - kad ljudi najviše putuju, onda im je sporo punjenje nepraktično, a brzo je nespojivo sa solarima jer ipak brzi punjači trebaju biti u blizini frekventnijih prometnica i opremljeni nekim sadržajima da vozač ima gdje izgubiti 20 - 40 minuta. Zbog toga je zgodno brze punjače grupirati, a onda takva lokacija traži par stotina kW do par MW priključne snage, za što bi trebala monstruozna površina solara.
Pa u osnovi se slažem, ovo su fizikalni detalji koje se ne može zaobići. Međutim, treba gledati širu sliku, a onda detalje. Brze punionice imaju smisla na izvangradskim prometnicama, autoceste recimo, gdje je prateća infrastruktura već postavljena, tamo će i cijena biti viša pa uz to ide odgovarajuća matematika (trošak angažirane snage i svega što ide uz to). S druge strane, za očekivati je da će se većina punjenja događati na prakingu firme, zgrade, kuće, ispred konzuma ili kauflanda. Za sat vremena tipične kupnje sa sadašnjim punjačima natočiš za idućih 200-300 km što je tipičnom građaninu dovoljno za par dana vožnje. U takovoj situaciji prilično je svejedno da li je panel na krovu trgovine ili susjedne kuće, sve se događa u lokalnoj petlji.
Brze punionice imaju smisla na izvangradskim prometnicama, autoceste recimo, gdje je prateća infrastruktura već postavljena
Tolike snage infrastruktura uz autocestu ne može podnijeti, a čak i ako je dalekovod u blizini, ne možeš se samo zakačiti na dalekovod, opet trebaš imati postrojenje koje će ti omogućiti iskapčanje bez ugrožavanja ostatka mreže, transformaciju u dva ili više koraka. Izgledna konfiguracija bi bila dva izlaza 110 kV, svaki napaja po dva udaljenija para postaja i jedan izlaz 33 kV koji napaja bližu postaju, pa onda opet po dvije 110 kV na 33 kV trafostanice i na svakoj postaji krajnja trafostanica koja daje 220/380 V.
Za sat vremena tipične kupnje sa sadašnjim punjačima natočiš za idućih 200-300 km što je tipičnom građaninu dovoljno za par dana vožnje.
To bi bio 40 kW punjač, što svakako spada u brze punjače (iako ne ultrabrze, poput onih od 120 kW kakvi su preferirani za autocestu) i postavljanje veće količine takvih punjača već predstavlja izazov, pogotovo ako već unaprijed nije planirano pri gradnji objekta. Tu pričamo o strujama od 180 A...
S druge strane, za očekivati je da će se većina punjenja događati na prakingu firme, zgrade, kuće, ispred konzuma ili kauflanda. U takovoj situaciji prilično je svejedno da li je panel na krovu trgovine ili susjedne kuće, sve se događa u lokalnoj petlji.
Možda, ali u takvoj situaciji EV ne rješava problem pohrane struje iz panela, već upravo obrnuto - paneli ublažavaju problem punjenja EV-ova. Struja se u pravilu troši tamo gdje ljudi borave, a tamo teško možeš imati suficit od panela, znači da paneli tek djelomično ublažavaju dodatnu snagu potrebnu za punjenje EV-a.
Ono što ljudima ne ide u glavu je da će se vremenom razviti nove navike i nitko neće dramatizirati oko onog što je 'normalno', kada to postane normalno. I smeće je jednostavnije bacati u jednu kantu, pa ćemo si ipak zakomplicirati život recikliranjem. A klinci će kolutati očima kad im po stoti put budemo pričali kako su se u našoj mladosti vozili auti koji smrde.
1. Tolike snage infrastruktura uz autocestu ne može podnijeti, a čak i ako je dalekovod u blizini, ne možeš se samo zakačiti na dalekovod, opet trebaš imati postrojenje koje će ti omogućiti iskapčanje bez ugrožavanja ostatka mreže, transformaciju u dva ili više koraka. Izgledna konfiguracija bi bila dva izlaza 110 kV, svaki napaja po dva udaljenija para postaja i jedan izlaz 33 kV koji napaja bližu postaju, pa onda opet po dvije 110 kV na 33 kV trafostanice i na svakoj postaji krajnja trafostanica koja daje 220/380 V.
2. Možda, ali u takvoj situaciji EV ne rješava problem pohrane struje iz panela, već upravo obrnuto - paneli ublažavaju problem punjenja EV-ova. Struja se u pravilu troši tamo gdje ljudi borave, a tamo teško možeš imati suficit od panela, znači da paneli tek djelomično ublažavaju dodatnu snagu potrebnu za punjenje EV-a.
1. Novi standard i je izravna transformacija 110/10(20). 33 polako odumire.
2. Paneli već postoje i stvaraju svoju vrstu problema - baterije su idealno rješenje za preuzimanje te energije i spremanje za kasniju upotrebu. Koliko daleko će ta struja putovati, pitanje je koncentracije jednog i drugog, planiranja, tržišta, i tko zna još čega. I jedno i drugo se razvija na skali koja se mjeri desetljećima tako da tu ima jako puno vremena... U teoriji, taj generator i ovaj spremnik se idealno nadopunjavaju.
2.) Paneli su zapravo manji problem jer su koliko toliko predvidivi i kad ima sunca možeš smanjiti proizvodnju iz TE. Vjetroelektrane su te koje su nepredvidive, a one su dalje od gradova.
@visak - napisao sam barem 15 puta - to nitko ne spori. Sporno je kad i kako, a ne da li će.
Sad cekamo sintezu.