Trajanje usb sticka koji se ne koristi

Pozdrav

Koliko traje, ako ima negdje neki info usb stick koji bi se recimo napunio sa određenim datotekama i stavio u ladicu, da li ima rok ili ne?

Probao sam danas 4 sticka, koji nisu 11 godina bili korišteni, a korišteni su prije 11 god i tamo samo format i zatim je na njih prebačen podatak neki, rijec je u usb 2.0 stickovima

Od njih 4, 2 ne rade, ne otvaraju se niti na laptopu, desktopu, niti tv-u

Isto pitanje vrijedi onda i za usb 3.0. 3.1 ili 3.2 da li je rok isti ili?

Siguran sam da nikad nisu uštekani nigdje nakon što su jednom korišteni na windows 7 i tamo su prebačeni podaci na njih.

Probao sam na windows 7 i windows 11, 2 od 4 se ne otvaraju

zadržavanje podataka (na USB sticku koji se ne koristi) bi trebalo biti 5-10 godina. Uređaj bi trebao biti funkcionalan i nakon 30-50 godina. Problem su uvjeti u kojima ga držite. Ako je direktno izložen ljetnom suncu možete očekivati gubitak podataka već nakon 2-4 tjedna, a s time ide i degradacija flash memorije, pa mu se smanjuje kapacitet, usporava vrijeme čitanja, pomalo dok sasvim ne crkne. Sunce ga vjerojatno može uništit za manje od godinu.
Imam jedan USB stick od 2GB, mislim da je star 15 godina, sad sam ga potražio u stolu, utaknuo nakon x godina i uredno radi, ali ionako nema ništa vrijedno na njemu.

Google veli oko 10godina za najkvalitetnije modele a ne ove škart po 12kn, naravno nije preporucljivo drzati kao backup jer su iznimno nepouzdani!

Zašto niko ne kaže ono što je očito. USB stick nije backup... Svako uštekavanje može biti zadnje....

 -stručan odgovor više spada pod 'TiPSS' .. :)

-iskustveni su svakakvi.. tj nije problem da uređaj-stikić radi duže od 10g tj odvojeno je koliko dugo može čuvati podatke (ne samo podatke, kompletan FS koji 'nestane' ovisno koliko dugo je elektrnomagnetski memorijski efekt trajan ili pod utjecajem vanjskih em. sila..) dok je drugi problem fizičko propadanje, platika trune postane krhka, metal oksidira-korodira, lemovi popuste ovisno o izloženosti i recimo vlagi u zraku..

-tj jedno je ispravan, koji radi, drugo je da duže vrijeme može 'pamtiti' podatke.. kao u početnom postu, možda stikići rade nakon formatiranja ali su podatci izgubljeni.. ili obrnuto, crkne čip-kontroler i nije dostupno ali na memoriskom čipu su podatci ok.. samo ne možemo do njih pa je korisniku ekšli svejedno koji je razlog.

-prosjek-statitsika ne pomažu za pojedini slučaj, tj ne znači 'ništa' osim šanse da će x-godina biti ispravno dok je svaki komad priča za sebe, loto-sreća + stotine ostalih faktora kao mjesto gdje ga se čuva.

-recimo da je to oko 10tak godina, više od 5 dok gornja granica nije jasno definirana ili važno da je iznad jamstevnih i support rokova (koji idu do 6-7god od prodaje.. nakon čega više nema obveze proizvođača za supportom npr driveri za os i sl.).

Nije niti rekao da će koristiti jednu kopiju, pitanje je:  "koliko dugo podaci ostaju na uređaju sa flash memorijom koja nema napajanje npr 5-10-15 godina."

Pa odgovorio sam ti gore računaj da podaci ostaju 10 godina, nitko ne govori o crkavanju diskova "čitaj kvarovima" govorimo o trajanju podataka na istima nakon što se podaci gore stave i više ne koriste tj uređaj nema doticaja sa napajanjem.

Sandisk ima generalnih problema o tome se naveliko pisalo i pun je youtube bjesnih ljudi kojiima su podaci nestali sa SSD-ova tako da to što navodiš samo ide u prilog onome što je već poznato.

 Podaci su na chipu i mogu se procitati ili su na chipu ali je pitanje da se mogu procitati? 10 godina je cifra odakle tacno? postoji neka studija?

 I odgovorio sam da može trajati 10+ godina ili 5 minuta. 

Po meni na ovo je nemoguće dati točan odgovor, može se pokvariti sutra, može trajati i ne znam 15 godina.

Treba raditi pravovremene kopije podataka i to je to. Neki cloud isto nije loše riješenje za drugu kopiju podataka.

 -točno? kao jamstvo da će točno trajati x-godina i dan kasnije ckrnuti? .. ne kaki :)

.. ovako, to je stvar 'statistike', prosjeka-mase.. i elektromagnetizma, koliko dugo bilo koji zapis može trajati, npr egipatski hijeroglifi traju par tisuća godina i neki su čitljivi, neki ne, dok nam osnovni zakoni termodinamike kažu da će se sve kad-tad raspasti-dezintegrirati, svaki atom, entropija.

-jedno je klasičan kvar, lom, oksidacija, pregoren čip.. drugo je trajnost zapisa-stanja medija i njegova čitljivost kao npr ogreben cd medij ili korodiran sloj koji tad kvari zapis, gubi se.. dok sve memorije na računalu imaju određeni dio crc-a, ispravaka grešaka tj toleranciju kao svaki FS.. tad dio recimo 9% može biti oštećen-izgubljen i opet točno rekonstruiran kao što radi parity u raid-5.. tj takvom redundancijom i šansom da se recimo dva medija kao u radi-0 istovremeno pokvare na istom mjestu je statistički mala, loto-jackpot.. kao i šansa da dvije osobe imaju identičan otisak prsta.. no šansa postoji, dok se takvom recimo duplom redundancijom gubi 50% iskoristivog kapaciteta u korist pouzdanosti (ne nekvarenja jer se i dalje jednako kvari nego posljedica, rezervna guma..).

-no za sam el.mag.zapis imaš jednostavno problem trajnosti, tj čitljivosti s tolerancijom medija, npr audiokaseta-traka, gramofonska ploča, cd, hdd.. bilo što do kamenih hijeroglifa jer sve s vremenom erodira, nestaje dok se u odnosu na ljudski vijek za kamen može reći da je vječan no to ne znači da ga npr brusilicom nećeš izbrisati do nečitljivosti no to je tad dodatno-vanjsko-fizičko oštećenje što bi bio pandan kvaru-crkavanju.

-da, dva su odvojena pitanja-činjenice, podatak u čipu je izgubljen ili je podatak u čipu i dalje čitljiv no bez ostatka elektronike (interni kontroler koji pristupa mediju interno, ne os, ne driver, ne kontroler na mbo..).. je beskorisno tj rezultat ja korisnika tj čitanje podataka je isti, bilo da ne možeš do čipa jer nema elektronike-kvar ili da je čip-medij nečitljiv.. isti rezultat s razlikom, teoretski, kao da se pokvari player za vhs-cd.. medij-čip se može očitati drugim playerom-elektronikom (pa i hdd jer postoje odgovarajući strojevi koji to rade slično kao cd..).. no to bi mogao samo proizvođač sa svojim internim znanjem konstrukcije čipa i zaštite, jer svi podatci moraju biti zaštićeni od neovlaštenog čitanja tj čita ih samo taj čip-elektronika koji ima svoj id-key.. tj kao da ukradeš računalo-disk i ubaciš ga u drugo računalo, ako je disk kriptiran tad je nečitljiv uz razliku da je to na nivou komponente-računala dok je ovo intereno uređaj-kontroler-medij. .. tad ispravan disk možeš formatirati-koristiti, no ne možeš do podataka-koristiti tj to je smisao zaštite, odnosno istovremeno problem u slučaju kvara a služi da se ne može zaobići zaštita seljenjem u drugo računalo .. interna geometrija itd.. kao da dva identična diska-seriju rastaviš i zamijeniš internu elektrniku.. nečitljivo mada je ispravno, rezultat kao raw medij tj moraš kreirati fs-particiju-formatirati da bi ga koristio.. zato je kao rezultat apsolutno nevažno znati postoji li podatak u čipu, kao što je to s šrodingerovom mačkom koja može biti mrtva-živa ili bilo koje boje.. nevažno jer ne možemo do mačke u kutiju i to provjeriti-znati, samo nagađati.. tj rezultat je isti za korisnika, nema podataka uz razliku da kad je 'samo' zbrljavljen fs tad je uređaj ispravan, radi, može se formatirati i normalno koristiti dok pokvaren ne možeš osim ako otkloniš kvar što se s tim uređajima ne radi... što zbog cijene, što zbog 'zaštite' jer bi tad oem-proizvođač javno dao key-pristup i sl. .. (npr kao disketa za popravak biosa i sl. koje su prije bile dostupne od npr ibm-a .. odavno to proizvođači ne daju, 'nema'.. mada oni i dalje imaju sve alate i znanje o zaštiti pa su prvi logični kao oni koji to mogu, no nitko od proizvođača medija to ne radi kao npr spašavanje diska-hdd.. dok to rade treće firme koje se bave spašavanjem podataka i to naplate masno pri čemu ne jamče da će išta spasiti-pročitati.. ali će naplatiti, -go figure why :) ..

+najmanje je u spašavanju podataka važno spasiti medij-disk.. tj hdd-stikić i sl. su sporedni, prejeftini da bi to bilo isplativo u odnosu na trošak + 'zaštita' kao enkripcija i interni kontroler-pristup koji to ne dozvoljava..

-postoji li čitljiv podatak u čipu? možda.. kao šrodingerova maca, možda je živa, možda je crna..

-zato za arhiviranje (ne samo backup, arhiva znači i čuvanje-trajno...) imaš pravilo-rutinu da se svaki period-x npr 5god kompletno kopiraju svi mediji, čime se recimo eliminira problem gubljenja zapisa čisto slabljenjem em-a ... dok za usporedbu i RAM radi u osnovi na isti način, tj ima nekoliko ms napona koji održava stanje memorije, duže od tog = brisanje-gubitak.. mada brisanja ekšli nema.. (i zato se korisit prebrisavanje-prepisivanje-rw-višestruko..) i razlika je 'samo' u milisekundama ili duže, mjesec-godina-stoljeće.. dok će svaki em.zapis recimo slabiti recimo 5% godišnje kao 'erozija' sortofspik.. + a pošto se to ne može klasičnom metodom provjeriti (jer nemamo vremeplov) tad je to samo izračun-mogućnost-statistička šansa.. npr na sobnoj temp je jedna degradacija dok su izračunali da na recimo 70c jedan dan odgovara recimo 100god na sobnoj.. i tad 'sigurnije' tvrde da je trajnost recimo 20god ili 100 ili 1000.. no i dalje je to samo šansa, kao ona maca koja je možda živa mada znamo da nakon x-dana ne može biti jer npr nema miša-hrane, vode itd.. i mada je filozofski moguće tvrditi da je maca živa dok ne otvorimo kutiju i uvjerimo se činjenično u suprotno, realno znamo što je život i koliko može trajati.. pa uključujući i manolića (ili njega ne..) :) .. tako i za podatke, možemo relativno sigurnije reći da su izgubljeni.. mada razvojem tehnologije možemo pročitati nešto što danas ne možemo pa tad opet doči do podatka kojeg smo danas proglasili izgubljenim, recimo novim laserom-rezolucijom-metodom.. kao dna-arheologija i sl. ..

 Komoda u radnoj sobi, klimatizirano, nema vlage, radna soba ima prociscivac zraka, ovlaživać zraka zimi dok radi grijanje na klimu.

 Po meni uvjeti su baš top, ali eto, dogodilo se. Pitao sam prvo pitanje koliko traje jer imam jedno 50 usb-a sa podacima starim 5-6 god, koje sam isto bio koristio za brzi backup, a koje sam evo ovih dana uredno prebacio na cloud + eksterni hdd, reda-radi.

Hvala svima za odgovore.

 Ma ok, imao sam još backupova. To je trebalo nešto na brzinu, a nije mi sve ove godine niti bilo potrebno pa sam zaboravio.