Hm nadam se da nisam bunovan, ali da niste nešto okrenuli (nezasićene masne kiseline i masti životinjskog porijekla). Zar masti životinjskog porijekla nisu većinom zasićene, a biljnog nezasićene.
Kemičar u kući (#41): etilen-oksid – sveprisutni o
- poruka: 13
- |
- čitano: 10.902
- |
- moderatori: vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Imate pravo. Baš sam se zabunio! Ispravit ću to.
Ali to povlači i drugo pitanje, s kojim mastima nastaje EO nezasićenim ili zasićenim.
Reakcija peroksidacije događa se na dvosturkim vezama, dakle na nezasićenim kiselinama. No nije toliko važno kakvu hranu jedemo jer i u mastima (životinjskog porijekla) ima nezasićenih masnih kiselina, mada manje nego u biljnima. Lipida ima i u staničnim membranama, pa i to doprinosi djelovanju EO. Ne može se u članku sve reći, pa podatke treba shvatiti više kao ilustraciju komplelksnog metabolizma EO, a ne kao preciznu analizu njegovog djelovanja.
Kaze on, tesko da moze biti nesto od toga jer je vec dobrim dijelom zagadjena (ratna dejstva, pesticidi, divlje depnije...) do te mjere da se ne moze naci velika parcela dovoljno udaljena od zagadjenog dijela.

tekst čak 12 puta izrijekom (i unešto eufemizmima) navodi etilen-oksid, što je znatno iznad neškodljive doze (ako se čita odjednom). ipak, nadam se da ga neće "povući s polica", jer je standardno hranjiv i poučan.
Kaze on, tesko da moze biti nesto od toga jer je vec dobrim dijelom zagadjena (ratna dejstva, pesticidi, divlje depnije...) do te mjere da se ne moze naci velika parcela dovoljno udaljena od zagadjenog dijela.
Ja sam imao slicna razmisljanja u Slavoniji. Dugi niz godina sam se na posao vozio cestom koja vozi kroz poprilicno veliko minsko polje. To je bila crta razdvajanja i bilo je minirano sve. Beskrajna ravnica koja barem 15-20 godina nije vidjela nikakve pesticide. Ogroman potencijal za bio-uzgoj bilo cega. Medjutim, cim su razminirali odmah se to dobro natopilo uobicajenim otrovima
Ja sam imao slicna razmisljanja u Slavoniji. Dugi niz godina sam se na posao vozio cestom koja vozi kroz poprilicno veliko minsko polje. To je bila crta razdvajanja i bilo je minirano sve. Beskrajna ravnica koja barem 15-20 godina nije vidjela nikakve pesticide. Ogroman potencijal za bio-uzgoj bilo cega. Medjutim, cim su razminirali odmah se to dobro natopilo uobicajenim otrovima
malo je čupavo saditi dok se ne razminira. mislim, nije uljena repica toga* baš vrijedna ... ili?
(*susret s bezosom u svemiru, u najboljem slučaju, ili izravno s precima)
Čisto informativno pitanje jer sam naišao na kritike oko PCR testova - da li etilen-oksid kojim su tretirani štapići za uzimanje uzoraka mogu jednako naštetiti ljudskom organizmu, odnosno da li je poznata koncentracija etilen-oksida kojeg se na taj način unese u vrlo delikatni dio ljudskog organizma?
Kaze on, tesko da moze biti nesto od toga jer je vec dobrim dijelom zagadjena (ratna dejstva, pesticidi, divlje depnije...) do te mjere da se ne moze naci velika parcela dovoljno udaljena od zagadjenog dijela.
Meni nikako nije jasan taj pojam netaknuta priroda. Kad svi znamo što se zadnjih 200 godina ispušta u zrak (ja to zovem 'vulkan' na nivou cijele planete). Nije mi jasno kako se može smatrati da je išta ostalo pošteđeno. Pa onda ova tzv. organska proizvodnja hrane a nitko nije objasnio kako je spriječio utjecao ovakvog zraka i svega što u njega ispušteno unazad 200 godina (znamo da se to taloži u tlo s kišama i snijegom ali time još gore). Je li to njima samo znači da se koriste tzv. manje štetni pesticidi (je li itko napravio istraživanje od 20 ili 30 godina da se može potvrditi takav zaključak, vjerojatno nije jer su u upotrebi puno manje od tog perioda).
Čisto informativno pitanje jer sam naišao na kritike oko PCR testova - da li etilen-oksid kojim su tretirani štapići za uzimanje uzoraka mogu jednako naštetiti ljudskom organizmu, odnosno da li je poznata koncentracija etilen-oksida kojeg se na taj način unese u vrlo delikatni dio ljudskog organizma?
Etilen-oksid služi na štapićima očito za dezinfekciju, pa ga je malo na njima zaostalo. I onda koliko se etilen-oksida sa štapića može prenijeti na sluznicu nosa? I to bi se moglo, dakako, istražiti, no već je unaprijed više-manje jasno da to ne može biti opasno. Teoretski bi i jedna jedina molekula EO mogla izazvati rak, ali samo teoretski. Sve je rizično, samo je pitanje koliki smo rizik spremni prihvatiti. Zato i služe ekotoksikološka istraživanja, jer ona daju kvantitativnu procjenu rizika. Bez toga, kvantitativne procjene, može se sijati strah bez pravog razloga.
Na globalne ispuste, isto tako, ne možemo utjecati.