Samo korištenje tj rezanje stabla je ekološki neprihvatljivo.
Greto turunberg pile stabla kraj tvoje urbane vile, a ni ti, ni sobovi ne reagirate!

Samo korištenje tj rezanje stabla je ekološki neprihvatljivo.
Greto turunberg pile stabla kraj tvoje urbane vile, a ni ti, ni sobovi ne reagirate!
Osim ako koriste samo umiruća drva (kaj čisto sumnjam).
Ne znam čemu taj strah od sječe drveta. Jednom stablu recimo topole, ako ima normalne uvjete, treba nekih 10-tak godina da naraste do možda 80% svoje pune visine i veličine. Doduše ona dosta brzo raste, kao i vrba ili bagrem. No hrast i orah će rasti malo sporije, ali opet za nekih 15-20 godina bit će to pravo stablo. Upotreba drveta kao materijala je odlična ideja, jer se s šumom može odlično gospodariti tako da se ne devastira. Ljudi su po selima oduvijek imali peći za grijanje, tako su se grijali stoljećima, gradili od drva kuće, pa nisu šume propale.
Da odgovore na optuzbe tipa da su posjekli 14 milijuna stabala zbog farme vjetrenjaca samo u Skotskoj:
https://www.heraldscotland.com/news/18270734.14m-trees-cut-scotland-make-way-wind-farms/
sjetili se da prikriju takav zlocin kako ce stabla iskoristiti za vjetrenjace.
Sve je to zbog ekologije zar ne?
Ovo je u rangu "ekoloških" pamučnih vrećica za špeceraj.
I onda, jak udar vjetra, pukne drveni nosač, ide ponovo sječa i novi drveni nosač
Ima li kraja "eko" glupostima?
Lamelirano drvo je nešto najjače što postoji. Eto ti sportske dvorane, masa ih sad za nosive grede polukružnog krova koristi upravo takve materijale. Jedan primjer kojeg se odmah mogu sjetiti je unutarnji bazen Toplica Sv. Martin na Muri. Viđao sam te grede još svugdje, i nisu arhitekti valjda bedaki da rade od tog (skupog) materijala. A budući da je lamelirano, vjerojatno se proizvodi puno 'ekološkije', iako jedna takva debela greda od 15 metara u biti izraste u prirodi puno brže nego si svi misle. Drvo raste brže nego se sječe, ali eto uvriježeno mišljenje je da ćemo svi ostati bez kisika ako netko napravi tamo neku vjetroturbinu od 100m drvenog lameliranog stupa.
Definitivno u svakom pogledu prihvatljivije nego gradit čitavu globalnu industrijsku infrastrukturu (i pritom iskrčivat i devastirat masu šumskih površina) za crpljenje, transport i preradu toksičnog goriva čije na kraju 2/3 energije odu u vjetar (da bar, to se samo tako kaže).
Ili bi možda trebali gradit drvene nuklearne reaktore?
I onda, jak udar vjetra, pukne drveni nosač, ide ponovo sječa i novi drveni nosač
Ima li kraja "eko" glupostima?
da, ako zamišljaš da će ti nosači biti kao stare bandere za rasvjetu po gradovima.
lamelirano drvo snažnije je od čelika pri istoj težini...
(eh, preteče me guslač)
..jedino što ne ide baš topola ili bilo koje drvo, već isključivo ...
Ovo je svjetski ekološki problem ako vas interesira eksploatacija drveta;
Krčenje šuma u brazilskoj amazonskoj prašumi doseglo je rekordan nivo u prvoj polovini 2022. s uništenim područjem pet puta većem od New Yorka, pokazali su objavljeni vladini podaci na koje se poziva Reuters.
Prema nacionalnoj agenciji za istraživanje svemira Inpe, od januara do juna ove godine u Amazoniji je očišćeno 3.988 kvadratnih kilometara, što je povećanje od 10,6 posto u odnosu na iste mjesece prošle godine i ujedno najviša razina za to razdoblje otkako je agencija sredinom 2015. počela sastavljati seriju podataka, prenosi Hina.
Osim ako koriste samo umiruća drva (kaj čisto sumnjam).
-naravno da ne.. jer takvo drvo je trulo, nema osnovna svojstva izdržljvost-elastičnost-nosivost.. zato se i sruši-umre..
Ne znam čemu taj strah od sječe drveta. Jednom stablu recimo..
nije stvar u drvetu, nego PR-pamfletu koji daje ton-zvuk-prizvuk čim je nešto od drveta tad je ekološki(je).. čak i kad nije..
-u ovom slučaju nije, jer se npr laminati rade prešanjem s ljepilima-lakovima tj više kemije nego drveta na kraju priče ili kemijski gore nego stup betona, čelika, nečeg trećeg.. pri čemu je drvo ekšli ok, zbog svojih svojstava kao lagano-elastično .. no može još više od recimo cavlara, sintetika-vlakna, isti princip kao šperploća no tad nema onaj eko-prizvuk tj zeleno drvo u reklami.. pa eko čistuncima to ne zvuči košer ..
Ovo je u rangu "ekoloških" pamučnih vrećica za špeceraj.
-da, ali su barem vrećice eko, ne plastika.. a ovo 'drvo' ima manje drveta nego pamučna vrećica u sebi ako gledamo odnos prirodnog materjala vs ostalih aditiva-ljepila..
-jedna od glupljih zamjena u doba mahnitog lova na plastiku (kao na vještice-lomače) .. je slamčica i sok u mcdonaldsu s kartonskom slamčicom.. ono, fuj.. ne znam, smisao? ali poklopac je i dalje plastičan, pri čemu je to veća količina plastike nego što je za slamčicu.. onak, od drveta ne vidiš šumu, u kontekstu teme primjeren opis. :) ...
-da, ali su barem vrećice eko, ne plastika.. a ovo 'drvo' ima manje drveta nego pamučna vrećica u sebi ako gledamo odnos prirodnog materjala vs ostalih aditiva-ljepila..
-jedna od glupljih zamjena u doba mahnitog lova na plastiku (kao na vještice-lomače) .. je slamčica i sok u mcdonaldsu s kartonskom slamčicom.. ono, fuj.. ne znam, smisao? ali poklopac je i dalje plastičan, pri čemu je to veća količina plastike nego što je za slamčicu.. onak, od drveta ne vidiš šumu, u kontekstu teme primjeren opis. :) ...
Te eko pamučne vrećice ti imaju više plastike u sebi nego što misliš. Od toga da ih 90% nije čisti pamuk nego sintetika, do boje, slika i natpisa koji su pvc. A da ne pričamo o tome da se za izradu jedne potroši više vode, pesticida, struje i goriva nego za tisuće plastičnih vrećica. Eko bi bile kad bi sve pamučne vrećice bile rađene od već korištenih tkanina, al ih onda niko nebi kupio jer je to fuj fuj a nebi ni izgledale ovak "fensi".
Osim ako koriste samo umiruća drva (kaj čisto sumnjam).
-naravno da ne.. jer takvo drvo je trulo, nema osnovna svojstva izdržljvost-elastičnost-nosivost.. zato se i sruši-umre..
To sam i ja mislio, ali nije to instant prelazak.
Drvo počinje gubiti lisnu masu dok je još trup potpuno zdrav, i ako ga srušiš u takvom stanju imaš drvo istih tehničkih svojstava.
Inače bi lugari trebali brinuti o tome, i označavati samo takva drva za rušenje (mislim ovima kaj ruše za tehničku obradu) ali koja stoja u džep...
To je zapravo održiv proces jer takvo drvo bez lista je zapravo beskorisno, i još samo spriječava mlade biljke da normalno rastu.
A onaj dio za lameliranje - da, to je još gore sranje nego kaj možemo zamislit, jer su valjda sve tvornice za proizvodnju veziva za tu upotrebu baš prigodno u državama koje ni ne pokušavaju spriječiti zagađenja iz tih tvornica.
Ali, jednog dana ako Indonezija i Indija uđu konačno u 19. ili 20. stoljeće, moglo bi to biti i ok...
Prije par dana bila je vijest o travi od koje se grade čvrste ploče pogodne za svašta. I sada pitanje - bi li se mogle ploče od trave oblikovati u stupove za vjetrenjače, kako ne bi morali rušiti drva za stupove. Tako bi jednim udarcem ubili dvije muhe - sačuvali drvo i smanjili CO2 otisak, dok bi drvo i sav ekosustav koji se oko njega stvara ostalo nedirnuto.
Meni ariš najljepši
nije stvar u drvetu, nego PR-pamfletu koji daje ton-zvuk-prizvuk čim je nešto od drveta tad je ekološki(je).. čak i kad nije..
-u ovom slučaju nije, jer se npr laminati rade prešanjem s ljepilima-lakovima tj više kemije nego drveta na kraju priče ili kemijski gore nego stup betona, čelika, nečeg trećeg.. pri čemu je drvo ekšli ok, zbog svojih svojstava kao lagano-elastično .. no može još više od recimo cavlara, sintetika-vlakna, isti princip kao šperploća no tad nema onaj eko-prizvuk tj zeleno drvo u reklami.. pa eko čistuncima to ne zvuči košer ..
Da, pa ti znaš koliko se troši "ljepila" u građevnim strukturama laminata... i koliko proizodnja takvih nosivih stupova troši co2.
https://eplf.com/en/environment-and-ecology
mrnjauuu..
https://pliteq.com/news/building-vs-carbon-footprint/
Cross Laminated Timber
Third on the list for most environmentally friendly building materials is the Cross Laminated Timber. It is a very common building material used in large scale buildings, as it offers high design flexibilities, very lightweight yet very strong, easy to install, and generates almost no waste on construction site. Cross Laminated Timber is also very effective in acoustic and thermal performance. It is created by stacking several layers of dried lumber boards in opposing directions, then bonded with structural adhesives to create a straight rectangular panel. Averaging about 219kg embodied carbon per m³ in emission, Cross Laminated Timber is one of the most used building material today for its low carbon footprint.
I po okviru onak lijepe lajsnice s valovima i srčekima...
Da, pa ti znaš koliko se troši "ljepila" u građevnim strukturama laminata... i koliko proizodnja takvih nosivih stupova troši co2.
https://eplf.com/en/environment-and-ecology
mrnjauuu..
https://pliteq.com/news/building-vs-carbon-footprint/
Cross Laminated Timber
Third on the list for most environmentally friendly building materials is the Cross Laminated Timber. It is a very common building material used in large scale buildings, as it offers high design flexibilities, very lightweight yet very strong, easy to install, and generates almost no waste on construction site. Cross Laminated Timber is also very effective in acoustic and thermal performance. It is created by stacking several layers of dried lumber boards in opposing directions, then bonded with structural adhesives to create a straight rectangular panel. Averaging about 219kg embodied carbon per m³ in emission, Cross Laminated Timber is one of the most used building material today for its low carbon footprint.
Nije problem CO2, nego kaj se radi s tehnološkim otpadom nakon proizvodnje veziva.
Dok je to u uređenim zemljama sve ok, ali pogledaj si na YT kak to Indijci rade.
Neki veliki baja napravi tvornicu na ušću rijeke i onda samo otpad ispire u nju, a sirotinja se onda truje iz te rijeke ili mu plaćaju da uđu unutar njegova posjeda i natoče si vode koja još nije zatrovana, jer kad vide da im već i krave crkavaju nemaju drugog izbora.
A njima to sasvim normalan način funkcioniranja...
Inače, najjači biznismeni su u Pakistanu, tam kad vulkanizer nema posla zabije par čavala kroz daske pa pobaca po cesti da malo pojača EBITDA-u
I još se onda pošoraju ak mu je konkurent hitil šiljke na dio ceste koji on svojata...
-misliš na tigar i neostik? .. ne znam, ti? :) .. a kakva su? prirodna, biorazgradiva ili imaju neke e-brojeve na sebi, odnosno što je kemija i kemijska industrija, što je plastika, što je zagađenje npr pilane i celuloze za rijeke..?
-nisu samo ljepila, zaštita, svi mogući premazi, npr protupožarni.. tj ista stvar je premažeš li beton, ciglu takvim sredstvom-lakom-izolacijom-bojom..
-ili .. mogu li okrenuti pitanje, npr ako je ovo drveni stup, pa je time 'nešto eko' jer je drvo.. a što bi bilo da je npr betonski stup? beton je što, loš? zagađuje? što ako je armirani beton? što ako je cigla? .. cigla je pečena zemlja, dakle eko materijal + nema sječe drva.. duplo ekološkije? :)
-ili kad se kazne proizvođači zbog deklaracija, tj postotka nečeg u nečemu, pa tako u soku od jabuka mora biti barem 50% ili koliko već jabuka, ne mrkva ili više mrkve od jabuke.. .. a što je u takvom stupu osnovni materijal? .. tj naravno da ćeš pomisliti kao svaki naivni laik da je to drvo.. ne ljepilo, no varaš se, obrnuto je, drvo je tad samo vezivo-vlakno, može biti vuna, tj ista uloga vlakana kao u armiranom betonu ili stakloplastici, dok snagu-otpornost daju slojevi takvih vlakana u raznim smjerovima (dok je drvo u jednom ok u drugom je slabo) pa šperploča ima bolja svojstva nego čisto drvo, no nije tad to drvo nositelj, nego je tad drvo samo vlakno koje apsorbira dok je glavno ljepilo, kao što je glavni beton ili plastika-staklo u armiranom staklu-plastici.. a sve se radi od slojeva koje spaja ljepilo ili kako god nazoveš vezivo, koje to vlaknasto nešto poveže-stegne-drži.
-tj pitanje je koliko u takvom stupu ima čistog drveta u masi-postotku a koliko veziva-ljepila.. što ako je to 50:50, što ako je 30:70 za jednu ili drugu stranu pa sok od jabuke postane sok od mrkve?
-što ako je ljepila 1% a ostalo je drvo... tad ok, to je drveni stup, no koliko je ekologije u njemu čisto? koliko kemije koju ko fol zabranjujemo čistim deklaracijama i pamfletima? Po čemu je to recimo ekološki prihvatljivije od izgradnje stupa od cigle (mada cigla nije primjeren materijal za takve potrebe, čisto karikiran primjer, može željezo, može plasitka, može staklo.. jel staklo ok kao ne-zagađivač?) ..
-može li se napraviti stakleni stup, ekološki prihvatljiv, dovoljne čvrstoće i sl?
-može li od plastike? tj što bi plastika u tom slučaju zagađivala osim što je plastika stigmatizirana kao zagađivač? koji problem je s plastikom, vrećice po jadranu ili guma koju ronioc izroni? to je problem bacanja otpada, ne plastičnog stupa za vjetrenjače-solare i sl. .. kao što možeš na cesti baciti plastičnu vrećicu ili bilo što drugo, jednako je bacanje smeća, pri čemu je plastika reciklibilna, čista, kao staklo, željezo, ostali materijali... tj problem plastike nije recikliranje nego to što je skupljanje-sortiranje smeća skuplje nego proizvodnja i tad se iz političko-zelenih razloga reklamira nešto u postotku kao 30% recikirana plastika ili papir.. a pri tome proizvođač još muze eu fondove za tu namjenu eko-zeleno..
-imaš smiješan paradox, pet ambalaža i stara otkupna cijena 50lipa.. znaš li što se radi ponekad? ... znaš li koliko košta boca u proizvodnji? 20 lipa.. ako proizvodnja ima koju paletu viška jedino im treba trgovac kod kojeg će unovčiti i imaju biz, duplo boji od normalnog i tad se recikliraju nove boce jer se isplati, zaradi pa će opet idući dan isti radnik u istoj smjeni samljeti prikupljene boce i opet od njih napraviti iste-nove koje će popodne odvesti na otkup po 50lipa.. no naravno to trgovac ne smije zaprimiti kao paletu, pa je dio kolača-troška podjeljen, tj nije zarada kako se na prvu vidi + trošak za gorivo, .. i to rade samo kad im ostane višak 'da se ne baci'.. :) a razlika je u bacanju to tko će za to dati novac, tj firma bi to opet samljela i reciklirala kao što radi sa škartnom plastikom za što je dovoljno da imaju mlin za plastiku koji će je sasjeći na granule odgovrajuće brizgalici stroja + moguć problem boje-obojanosti pa možda ne može za prozirne boce nego nešto zeleno-smeđe kao tegla i sl. jer su i čepovi gore koji nisu prozirni a neisplativo bi bilo platiti radnika i radni sati da skida čepove i sortira-reciklira.. kao i to da ti treba ipak veća količina par stotina-tisuća, ne desetak boca jer se tad ne isplati ni prijevoz. .. ok?
-u čemu je problem plastike, za ekologiju? zagađuje? kako? čime?
-radioaktivna? .. sve na svijetu je radioaktivno (u normalnim-prirodnim dozama, ne u smrtonosim) dok je recimo pečeno i sušeno meso time postalo kancerogeno, svaki pougljenjeni dio je čisti ugljik-c, ono što stvara kancerogenost.. pa ipak jedemo šunku i ćevape, prženi krupmpir i pogotovo ukus daju takvi zagoreni karbonizirani dijelovi.. dok kuhano meso nije takvog ukusa, šunka-pršut-krmić na naglo.. i ćevapi.. (ili je čudo što spadamo u debele nacije?) :))
-što misliš, jesmo li kao planeta zdraviji danas što se tiče hrane ili prije nešto godina, recimo 100-1000 god.. npr s pesticidima, umjetnim bojama, stabilizatorima, pojačivačima okusa i sl.? Svinja koja je jela 'zdravu' hranu ili ona koja je dobila vagon antibiotika i gmo dodataka? meso te svijnje je isto kao nekad, prirodno? A to jedemo.. plastiku ne jedemo, nego je u nju umotana hrana tj štiti je od zaraze i sl. .. pa ako nema plastike imat ćemo više streptokoka, zaraza, problema.. tj svjiet bez plastike i sutra možemo ugasiti svjetlo.. ne moramo jer ga neće ni biti, jer je plastika u svemu oko nas, no nije problem u plastici kao što nije problem staklo, željezo, ostali otpadi dok se ne dogodi štrajk smetlara i tad je problem svaki otpad-smeće tj kanta koja je opet od plastike.
-a čemu sva priča o eko-zelenom? zbog zagađenog zraka? .. to je krivica-uzrok platika? nije prdac krava ili kukuruzno polje uzrok co2 u atmosferi? Drveni stupovi za vjetrenjače će točno kako pridonjeti ekologiji, dok plastična vjetrenjača neće? .. vjetrenjača koja generira struju, kao obnovljiv izvor, kao nezagađivač (direktni, vs mazut-gorivo) je radi zelenu struju? Ili ako je stup od drveta, od čega je ostatak, nema plastike? .. i time ćemo spasiti zemlju od zagađenja, co2 u zraku i zatopljenja? .. ili nećemo? .. tj imamo li podatke za ljepilo koje je u takvim proizvodnjama obično tajno-patent-zaštićeno kao sastojci-recepti.. i neka e-oznaka kao i umjetne boje pa su kremenadli izrazito crveni, kao da smo ih progurali korz photoshop dok ne otvoriš ambalažu i tad počne sivljenje mesa.. jer to prodaje robu, dobra boja, čista kemija.. i to jedemo dok plastičnu ambalažu odbacimo-sortiramo i recikliramo a bez nje bi sve bilo teže-lošije-kvarljivije ili nemoguće.. no plastika je loša, drvo je dobro.. svijet je banalno jednostavna stvar i nema polu-dezinformacija ili interesa.. :)
Kako li si samo uspio nalupati toliko idiotarija u tako malo teksta?
Što se tiče podebljanog dijela, NASA-ini sateliti su izmjerili da Amazonija sada emitira više CO2 nego što ga apsorbira, jer ima sve više truleće biomase nego novih stabala... drugim riječima - tropske šume umiru, kao što umiru i oceani i tvoje moždane stanice.
Na, pročitaj nešto pametno za promjenu:
https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/14/amazon-rainforest-now-emitting-more-co2-than-it-absorbs
https://www.jpl.nasa.gov/news/nasa-study-finds-tropical-forests-ability-to-absorb-carbon-dioxide-is-waning
Što se tiče podebljanog dijela, NASA-ini sateliti su izmjerili da Amazonija sada emitira više CO2 nego što ga apsorbira, jer ima sve više truleće biomase nego novih stabala... drugim riječima - tropske šume umiru, kao što umiru i oceani i tvoje moždane stanice.
Čoveče, aaa što bree ne spavaššš ! (Stojan vs Balkan Boy...)
Što se tiče podebljanog dijela, NASA-ini sateliti su izmjerili da Amazonija sada emitira više CO2 nego što ga apsorbira, jer ima sve više truleće biomase nego novih stabala... drugim riječima - tropske šume umiru, kao što umiru i oceani i tvoje moždane stanice.
Čoveče, aaa što bree ne spavaššš ! (Stojan vs Balkan Boy...)
Bre nemogu da zaspem od tolikog lupetanja na ovom forumu.
Želite li odabranu poruku proglasiti točnim, funkcionalnim i najboljim rješenjem vašeg problema?
Da, prihvaćam rješenje Odustani
Adresa na koju želite proslijediti poruku**:
Komentar uz poruku:
Pošalji Odustani
*primatelj će vidjeti vašu e-mail adresu
**ukoliko želite poslati na više adresa, odvojite ih točka-zarezom
Ovdje nije moguće korištenje formatiranja teksta niti HTML tagova.
Potpis će, ukoliko ga imate, automatski biti dodan.
Pošalji Odustani
*da biste vidjeli svoju poruku na popisu, morat ćete ručno osvježiti stranicu (F5)