Dodavanje otpadnog taloga kave u beton može ga uči

Dobra "fora", samo da li ta količina taloga od kave u svijetu zadovoljava barem 1% potrošnje betona? Imam dojam da je potrošnja daleko veća, možda nađu još nešto što se da reciklirati na sličan ili bolji način, jer ipak je potrebno uložiti energiju za prikupljanje taloga i njegovo prženje.

-ako je čvršći 30% tad je sve isplativo.. jer to je izuzetno važno svojstvo za beton, najvažnije, .. za razliku od seljobera koji misli da je to šljunak-pijesak-cement odokativno.. profesionalci-proizvođači za svaku primjenu imaju odgovarajuću smjesu, odgovarajući granulat, omjer cementa itd.. a sve to je trošak i samo zato da bi bio čvrst.. tad je trošak prženja kave ili prikupljanja nevažan-prihvatljiv, ako daje +30%.. tj zato se neke zgrade-mostovi ruše-raspadnu a neki ne, osim armature koja je jednako važna naravno da je važan beton i svojstva koja ima, kao usporedba s 'rimskim' betonom koji i pod morem traje tisućama godina bez gubitka čvrstoće čak naprotiv, postaje jači.. usporedite to s ostalim građevinskim materijalima koji starenjem svi gube svojstva.. to je velika stvar, naravno ne nama koji nismo bauštelci, nego poslovođi i šefu koji to mixaju i naplaćuju ili snose odgovornost kad se uruši kao u italiji-turskoj i sl.

Ne vjerujem.

Danas je instant kava puno popularnija, i kod nas češće bude na akcijama u trgovinama (usudio bih se reći i da je izbor instant kava veći), pa sad pokušavaju dobiti kupce nazad. E, žao mi je. Niš' od toga.

eh, kad bi netko kompetentan (dr. Raos) napisao koju o tome ... 

ili djuro.. (kućne čarolike, đirlo i sl... ) :))

-za takve spojeve se već zna, istražuje pa i ćoravakoka metodom, od koje je poznatija 'japanska' gdje recimo slavljenički šampanjac zaliju po preparatu i provjere mjerenja, kao za supravodljivost (slučajnost koja nakon tog postane pravilo-rutina) .. uz nedavni članak o socu (nepečenom) koji je odličan za humus-smjesu.. dodatak.

-istražuju se takve stvari, npr otpad, npr rakova po norveškim ribarnicama koje imaju na tone oklopa-smeća.. tj sve što je na industrijskoj skali zamjetno, kemija se s time, istražuje, problem je samo pronaći par kao i dobiti jackpot na lotu jer previše različitih proizvoda bi bili u igri, kao sad beton, humus, .. recimo da sad isti soc kave dobije primjenu u izmišljenom filteru destilata nafte ili izdradi drške za kišobran, boje stakla autošajbe ili nešto deseto-stoto.. a svaki znanstvenik-inžinjer-izumitelj je unutar neke svoje grane-branše, tj netko tko radi s gumom neće istraživati beton, neće s ostalim materijalima, drvo-željezo.. a možda bi to bila odlična kava-temeljna boja za zaštitu od korozije, bolja od olovne-otrovne.. opet izmišljeno-fiktivno, kao možda-primjer.. i problem što tek kad se to otkrije-upari postane jasno dok se sve kombinacije jednostavno ne mogu proći-provjeriti, nitko nije stručnjak za sve (osim 'ja'..) :) ..

-moguće da postoji tisuću korisnih primjena, protuotrov, filter, qubitno-quantni pc ili eko prihvatljiva pet-ambalaža kojia se raspadne nakon par mjeseci dok kitovi umjesto davljenja dobiju kavu-napitak-okus.. a kako je netko došao do ideje isprobati s betonom.. to može možda kvalitetno objasniti spomenuti g.raos.. tj kemijsku logiku, molekulu i time očekivano djelovanje, kao enzim-katalizator ili nešto deseto, što će on znati pitko prenjeti nama (pijancima i propalicama) čitateljima.. :)

-osim soca kave, moguće je da stotine durgih otpadnih proizvoda imaju takvu mogućnost, .. 'samo je treba otkriti' :)) a to samo je teži nego jackpot pogodak odnosno u tome pomaže znanje kao kemije, no problem što nije dovoljan kemičar nego mora biti i ona druga branša, interes, jer kemičar nema razloga pomisliti na npr beton, možda istražuje lijek za rak, bolju tabletu, možda bolju boju za željezo.. tj kemičar bez inicijalne zainteresiranosti neće iz vedra neba otkriti novu beton-formulu.. tj slučajnost je ipak slučajnost-rijetka-izuzetak.. kao da očekujemo (kreacionistička fora) da bačeni 'atomi' slučajno padnu i stvore recimo uređaj kao sat, složen mehanizam koji mora biti upravo takav da bi bio funkcionalan, tj mada postoji random-šansa-teoretska, ne postoji za takav primjer, pa je tad istom logikom teže za očekivati da će neki kemičar slučajno otkriti novi beton ili bilo što tj mora biti u nekoj konkretnoj branši i nešto 'tražiti'.. tad će možda pronaći, spotaknuti se slučajno ili manje slučajno, znanjem.. jer je sve to 'samo formula' tj sve ispadne logično-lako pa i ''očigledno'' nakon što to netko otkrije-izumi, kao tesla sa strujom i sl. .. no do tad je 'nemoguće' i tesla nije slučajno otkrio generator i dao prednost izmjeničnoj itd itd..