Jer je do prekjucer bila Kuna a RH je turisticko odrediste za milijune stranih gostiju.
Nikad nemam gotovinu i nejdem nigdi gdi trebaju kes osim kod frizera.
cash is freedom
Hm, cim smo u necemu pri vrhu taj vrh nije dobar, ali ne kuzim zasto... Mozda ima jako puno onih turistickih bankomata koji lesinare na provizijama?
C.R.E.A.M.
banka je čovjekov prirodan neprijatelj. rvacke ispostave stranih banaka (praktički sve osim, možda, poštanske) služe samo guljenju i pokrivanju domicilnih gubitaka/promašaja. bankomlati/serekeši ("mujo igra dok mujo dobiva") su samo malen dio toga (jasno je kako korisnik nema veze, jer je broj uplatnih zanemariv; valja prinositi žrtve šalterskim kokošima). u normalnim državama narod pljačka banke; u nas je - narafski - obratno. uz blagoslov hnb-a (koji je, pak, ispostava vladajućih). i tak ... 
Igram lutriju, jednom mjesečno. Kod dizanja kredita, to je rizično ponašanje. Stambeni možeš dobit kao mlada obitelj. Oženjen sa mladom ženom, dijete u planu. Svejedno se sve gleda. Da ne govorim o kladionici. Samo primjer, ne kladim se. To su legalne stvari. Što je sa ilegalnim, od bezazlenih, kupovina litre domaće šljive? Da, mogu to uplatit čovjeku, mogu i dami noći uplatit za njezine ilegalne usluge, nitko mi neće ništa, ne navedem razlog, ali meni u internet bankarstvu svejedno stoji naknada za kreditni transfer... koje nemam prilikom plaćanja u gotovini. Također, ne može se uć istoj u trag. Vrlo teško. Mogu zanjekat umješanost, bez konkretnih dokaza poput fotografije i video sadržaja koje je sudski vještak za to područje pregledao i potvrdio autentičnost, nema nikakvog pisanog traga da sam kupio šljivu. Nema traga da sam skinuo DPF filter i čipirao dizel automobil. To se kod nekih proizvođača lakše ili teže saznaje iz ECU, ali nema pisanog traga da sam to ja napravio. Ne, žao mi je, nikada neće nestat gotovina. Može je zamjenit kripto ili nešto slično, a to je meni osobno isto. Žalim slučaj, morat ćeš plaćat porez, a fušeri će i dalje radit kao što su radili. Dileri će i dalje dilat. 
Ovo izvješće je tipično opravdavanje vlastitog postojanja.
Sve je u provizijama. Zašto bankovna transkcija košta neku proviziju? Ajde, ako kešom na šalteru pošte želim uplatiti na račun, onda mi pošta još smije naplatiti rad tete na šalteru.
Ali ako ja plaćam digitalno, dakle s računa na račun - to treba biti besplatno, odnosno uključeno u osnovnu cijenu imanja bankovnog računa.
Broj bankomata je isto bezvezni pokazatelj. Uspordba s drugima nije na mjestu, npr. ne mogu na blagajni u Lidlu dignuti keš, dok u drugim sistemima to ide. To je opet pitanje provizija... Lidlu se to treba isplatiti, kao što se nekako Konzumu isplati da na blagajni plaćam račune, ali ne da i dižem keš.
I ti silni bankovni terminali na kasi, svaki uzima proviziju za svoju banku.
I to "izvješće" o socioekonomskim pokazateljima i "doprinos banaka rastu i razvoju u Hrvatskoj", je zapravo skretanje pažnje s vlastite komocije života u slabo reguliranom bankarskom sustavu. Mislim, otkuda dolazi ta "dodatna vrijednost" u bankama u Hrvatskoj koju prosječni zaposlenik godišnje ostvaruje (88.132 eura brut)? Iz provizija. Sumnjam da banke tako uspješno investiraju novac koji im je na raspolaganu.
Ovo izvješće je tipično opravdavanje vlastitog postojanja.
Sve je u provizijama. Zašto bankovna transkcija košta neku proviziju? Ajde, ako kešom na šalteru pošte želim uplatiti na račun, onda mi pošta još smije naplatiti rad tete na šalteru.
Ali ako ja plaćam digitalno, dakle s računa na račun - to treba biti besplatno, odnosno uključeno u osnovnu cijenu imanja bankovnog računa.
Broj bankomata je isto bezvezni pokazatelj. Uspordba s drugima nije na mjestu, npr. ne mogu na blagajni u Lidlu dignuti keš, dok u drugim sistemima to ide. To je opet pitanje provizija... Lidlu se to treba isplatiti, kao što se nekako Konzumu isplati da na blagajni plaćam račune, ali ne da i dižem keš.
I ti silni bankovni terminali na kasi, svaki uzima proviziju za svoju banku.
I to "izvješće" o socioekonomskim pokazateljima i "doprinos banaka rastu i razvoju u Hrvatskoj", je zapravo skretanje pažnje s vlastite komocije života u slabo reguliranom bankarskom sustavu. Mislim, otkuda dolazi ta "dodatna vrijednost" u bankama u Hrvatskoj koju prosječni zaposlenik godišnje ostvaruje (88.132 eura brut)? Iz provizija. Sumnjam da banke tako uspješno investiraju novac koji im je na raspolaganu.
Zato sto mrezu za slanje nije stvorila banka nego third party koji pruza usluge te banka placa za te usluge i naravno prebaci na nas. Al banke vise zarade na gotovinskim kreditima za auto od 25k eura nego na tim provizijama i vodenju racuna.
