Onečišćuju li spalionice otpada zrak?

1) objektivnost ne postoji, jer taman i da postoji to ne možemo znati.

Mjernih instituta imaš milijun, i posjeduju certifikate koji bi trebali garantirati da znaju kaj rade, bolje od toga ne postoji.

2) nije bolje, jer ta strana ima puno više prikrivenih interesa.

3) opet stvarnost: pacijenti u tom slučaju tek ne bi platili jer znaju da lažu s ciljem stjecanja koristi (više od 90% slučajeva kod tužbi oko lijekova i zdravstvenog sustava), ako oni kažu da je ok, znači da su se zajebali i gurali predaleko, nitko se nije upecao na udicu, više nemaju izbora nego se pokrit ušima i nadat da ne budu popili tužbu.

4) nope. Plaćanje nečega u privatnom interesu iz državnog proračuna nije u redu. To samo kad se radi o stvarima od javnog interesa. 

5) točno, samo je problem kaj se radi samo o novcu s obje strane, i kod tužitelja i kod tuženika. 1% slučajeva je zapravo na realnim nogama, ostalo je sve pokušaj traženja rupa i mužnje love na pogreškama u nekom sustavu.

BTW, kad smo već kod neovisnosti i objektivnosti - znaš da to može biti samo netko tko nije iz Sunčeva sustava (idealno ni iz iste galaksije), ali opet nema metode da dokaže to, jer lako moguće da ima neki prikriveni interes.

Ukratko: svi lažu, ne vjeruj nikome, ne treba filozofirat oko toga.

U 40 godina rada u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, čija je osnovna djelatnost ekotoksikologija, dakle mjerenja zagađivanja okoliša, nisam čuo ni izravno ni u kuloarima da je netko falcificirao rezultate niti da je netko na bilo koji način nekoga poticao da to čini. Rezulatati u studiji talijanskih znanstvenika podudaraju se s rezultatima drugih istraživača, vidi  DOI: 10.2478/aiht-2023-74-3733.  

 Zagreb je redovito na popisu gradova s najzagađenijim zrakom u svijetu, da nije bilo privatne inicijative i regulacija evropske unije nikad ne bi postavili mjerne stanice a njihove rezultate u stvarnom vremenu na internet. Incidencija raka i preživljavanje nakon dijagnoze je jedna od najgorih u evropi a nismo visoko ni u svijetu. Jedino nam dobro ide transplatacijska medicina jer hvala bogu na katastrofalnoj smrtnosti na cestama, imamo više nego dovoljno organa. Ružno zvuči, ali odgovara tmurnoj stvarnosti

 Ni glazbenici nisu ni korumpirani ni poticani da proizvode lošu glazbu pa vidimo da je najslušanija glazba zapravo - smeće. Uzrok u navedenom primjeru je jednostavan - postupno smanjivana obveza učenja glazbene teorije i prakse u populaciji što je dovelo do toga da glazbenik, da bi preživio mora nalikovati na Taylor Swift, a ne recimo na Mike Oldfielda. Dakle negativna selekcija.

Znanstvena zajednica ima isti izazov negativne selekcije koji proizlazi iz tri problema. Prvi je problem broja publikacija znanstvenika, drugi - pristranost* kod objavljivanja publikacija i zadnje - elitizam medija. Sva tri služe kao mrkva (i batina) na koju ni jedan čovjek od krvi i mesa ne može biti imun pa ni znanstvenik taman da je tristo puta objektivan. *Pod pristranost ne mislim na političku pristranost već na činjenicu da jedna objavljena publikacija nužno utječe na buduće radove, teme i rezultate te tako stvara "pristranost".

Ne radi se o falsificiranju niti korupciji (toga ima ali nije tema ovog posta jer je kao problem relativno zanemariv, uočljiv i rješiv) već dakle o selekciji. Sve navedeno drastično utječe na realno, "činjenično" stanje i naravno da je potpuno očekivano i zapravo potrebno ulaziti u diskusiju oko povjerenja u znanstvene publikacije. Tko sudi sudovima, otprilike.

Zadnji problem su mediji. Kažem "elitizam" jer samo površnim pregledom preko članova redakcija mainstream medija i usporedbom stanja sa situacijom prije 30, 40 ili 50 godina lako se može zaključiti kamo priča vodi. Problem u recimo SADu (koji vodi statistike o svemu i svačemu pa su lako dohvatljive) je toliki da je po nekim redakcijama (koje kreiraju javno mijenje) već preko 50% "novinara" sa elitnih fakulteta, a kod "novaka", "cipelića", "stažista", broj oko 70%. Nota bene, udio u populaciji SAD je 0.4%. Tunnel vision?

Danas su prilično vidljive posljedice svega navedenog pa zato i imamo situaciju gdje jedan dio populacije naprosto ne vjeruje najboljim znanstvenicima u državi. Mi ih nazivamo budalama, antivakserima itd (što sve stoji), a potpuno ignoriramo sve ove prethodno navedene probleme - zašto ljudi slušaju glazbu koja je smeće i ne vjeruju u cjepiva, klimatske promjene itd. Jednu nepoznanicu znamo riješiti - educirajmo ljude, ali ovaj drugi dio ne znamo - čime educirati ljude.

Koji je zaključak studije koja pokazuje da spalionica nije toliko štetna, odnosno da je dizel štetniji?

Pogledajmo ovaj članak. Zašto je netko gradio spalionicu na rubu grada? Spalionica na rubu grada zapravo znači "umjesto Pantovčaka - Kozari bok". Znamo da je na Ksaveru kvadrat 10 puta skuplji, ali zašto bi stanovnici Žitnjaka živjeli uz dimnjake?

Sama činjenica da nitko bogat ne želi spalionicu u svom kvartu jer bi kvadrat istog momenta vrijedio nula je dokaz da je jedini mogući kompromis "metni među sirotinju" gdje ionako kvadrat ne vrijedi ništa. Čemu onda uopće studije oko toga? Znate - nije to toliko prljavo. Pa ako nije - a glupa neškolovana raja ne vjeruje - stavimo spalionicu među pametne i školovane koji vjeruju. Statistički su to donji i gornji grad pa eto, neka Kozari bok malo predahne. Školovani urbanisti bi to trebali već kod pravljenja GUPa uzet u obzir pa mi je totalno nejasno zašto su ikad spalionice micali daleko od centra gradova.

Što nam znanost tu želi reć? Pero sa Kozari boka će prije krepat od gladi ako odluči da neće više dizelom kojim ide na posao prljat atmosferu - nego što će Zdravko sa Pantovčaka od spalionice ili dizela? Ako je tako dajmo sirotom Peri EV besplatno pa da borbom protiv gladi ne prlja atmosferu - a Zdravkec nek nam živi na Pantovčaku uz dimnjake spalionice koja ne šteti i nek se vozi biciklom.

Ova glupa antivakserska raja će ti u takvu znanost vjerovat. Taman i da ne vjeruju, koga briga, Zdravkec nam je statistički školovaniji pa kad pročita studiju sigurno neće imati ništa protiv spalionice u svom kvartu. A onda kad poraste vrijednost zemljišta na rubu grada, uz naravno urbanističke makinacije, pa kad se i ta sirota raja "opari" - možda će sa tim parama školovat djecu pa ćemo kroz 30 godina svi bit pametni, vozit bicikle umjesto dizela i reciklirat svo meće pa nitko neće morati živjeti uz spalionice.

Eto, takav zaključak je većini prihvatljiv, povjerenje u znanost je na nivou - a sad uvjerite školovane i bogate stanovnike da prihvate spalionicu u svom kvartu.

 Sudeći po napisanom, čitaš NYT, ovo je tema jednog od članaka objavljenih ovog tjedna (Jesmo li mi, zapravo, loši momci?)

Ne bih rekao da je problem znanosti negativna selekcija već suprotno - objavljivanje studije koja nije dokazala neku korisnu tezu ne dolazi u obzir. Pripravnici, doktoranti i slično se bore za novac i objavljivanje u elitnim publikacijama; nisu inače plaćeni. Pritisak je ogroman - ili si objavio, ili si propao (često se misli doslovno). To stvara ogroman pritisak na produkciju radova koji će biti objavljeni. Recenzenti, zapravo, nisu anonimni - u bilo kojem podpodručju, svi znaju sve i što rade. Tako se dogodilo da dekan Stanforda može objaviti radove koji su izmanipulirani do neprepoznatljivosti - tko bi se suprotstavio direktoru ovog ili onog istraživačkog laboratija velike farmaceutske kompanije što je on bio u to vrijeme? Možda će sutra zatražiti posao ili financiranje od njih. Nisu ni časopisi nevini - ako ne objavljuješ bombastične radove, nisi više utjecajan niti elitan. Pritisak je vremenski, sve mora biti brzo i tako se događaju propusti. Nema više laboratija koji su financirani javnim novcem i gdje rezultat rada ne utječe na akademsku budućnost. Ni najbolji znanstvenik ne može raditi bez novca, novac moraš dobiti od nekoga a taj netko obično očekuje sebi pozitivan rezultat pri čemu ne mora biti nikakvog izravnog, sirovog utjecaja na rezultate. Ali, svatko zna gdje mu je mjesto i što će biti ako skrene.

Industrija ide toliko daleko da se više ni ne zamaraju sa financiranjem vanjskih istraživača; odrade sve interno, napišu rad i za naknadu dobiju potpis nekog uvaženog profesora, doktora, istraživača, tzv ghost writing kojem to isto odgovara jer mu sinekura na važnom fakultetu ovisi o stalnom objavljivanju radova. To je biznis, a u biznisu je bitan samo interes onoga koji ima kapital. To je i dobro i loše, dok je istraživanje usmjereno na stvaranje stroja ili materijala rezultati su odlični. Kad je u pitanju medicina, prehrana, ekologija i slično, interesi industrije nisu u skladu s interesima javnosti i tu bi trebalo omogućiti alternativno financiranje - nema šanse da VW objavi kako su pokusni majmuni umrli u strašnim mukama prilikom testiranja dizelskog ispuha.

 Nitko ne napada znanost već činjenicu da sirotinja izvlači deblji kraj.

Ponavljam, ako spalionice ne zagađuju - zašto se ne grade u elitnim kvartovima po svijetu? Koja je onda poanta takovih podataka, mjerenja i istraživanja? 

Kakve veze ima što manje štete od dizela? Ajmo dizelima zabranit ulazak u gradove. To što se to zapravo odnosi na sirotinju nije problem znanosti, jel? Koja skupina građana si može priuštit električno vozilo? Uz ovako usran javni prijevoz, kako da sirotinja dođe na posao? To se znanstvenika i znanosti ne tiče?

@feudalac

Ne čitam americke msm. Ovo o čemu pričam podrobnije se raspravlja negdje od kandidature Trumpa (odnosno i ranije ali je Trump bio baš anomalija koja je skrenula fokus na problem).

Ljudi, dajte ostavite znanost po strani. Ona ima svoju autonomiju, te svoj djelokruga rada.
Profesor Raos vam govori što je znanost, a vi postavljate pitanja koja nemaju veze sa znanošću i temom.

Zakaj ovo, zakaj ono...pa, to je pitanje za politiku.
Nećete ništa rješiti na Internetu i svojim pisanjem.

Ako vam neštđedo do vašeg kvarta, jednostano svim legalnim sredstvima se borite kontra toga.
Blokirajte promet.

Tako su se budale su javljale za riječ za vrijeme epidemije C-19, te ih zaveli ljude i unijeli nemir.
Da ste slušali znanost ostali bi mnogi živi. Ovak slušali ste poprdekala sa ceste, te ste stradili.

Luđaci napadali doktore medicine, ej....gdje vam je pamet??

Nemojte u svakoj temi vezano za znanost ići sa svojim emocijama i osudama.
Okay, ak' vas nekaj zanima, pitate, pa vam se objasni, al vi brate ono....dobijete odgovor, te vi postavite tisuću novih pitanja na koje nema odgovora. Kao da smo na placu.

Slušajte znanstvenike, volite znanost, volite svemir.

Ovo što kažete ima (neke) logike, no zar ne bi bilo za firmu bolje da ne financira istraživanje zagađenja zraka, pa onda neka svatko misli što hoće - dokazati joj ništa ne mogu. Ako tvrtka poziva financijsku inspekciju da provjeri njihove knjige, znači li to da hoće nešto zatajiti? 

 Ok. Svi mi znamo kako politika funkcionira. Svugdje se ljudi bune za dimnjake; ako se može nečim umanjiti "pobuna", onda se to i napravi. Ako se može izlobirati (što javnost nikad ne zna) za (pre)visoke limite bilo kakvog onečišćenja, to se i radi. Pa nećemo valjda zatvoriti Petrokemiju Kutina, "od nje" živi cijeli kraj. Kako je išlo za Plomin? Cijeli svijet (osim Kine) odustaje od ugljena, samo mi forsiramo. I tako to ide, nije to nikakva teorija ni ništa već realno stanje stvari, građani moraju biti budni i nastupiti s pozicije - lažeš Melita. Kako znamo? Pa, otvaraju usta. I imaju interes lagati, muljati, manipulirati jer svako čišćenje posljedica bilo čega, uvijek umanjuje profit a to nitko ne želi.

Primjer sa financijskom nije baš dobar, financijska ima ovlasti i nešto poduzeti ako utvrdi nepravilnosti, nakon lijepe studije nitko ništa neće napraviti. Studija baš tome i služi da spriječi ili odgodi kontrole, ako netko i dođe i nađe kakvu nepravilnost, reći će nije to nikakav problem, imamo studiju koja dokazuje da ništa nije palo po naselju.

Ovo o pretvorbi plastike u gorivo je opjevano odavno. Dosta loš proces u smislu isplativosti, zato to nitko ni ne radi u velikom obujmu. Najbolji način reciklaže plastike koji sam ja dosad vidio je pretvorba u nekakve blokove. Koriste ih valjda za izolaciju, ne znam koje su druga područja upotrebe. Drugi koji mi se sviđa je pretvorba u izolacijski materijal poput šećerne vune, meni mikroplastika ne predstavlja problem jer je prisutna u svakom živom biću na planetu, čak i u novorođenčadi. I bit će jer je količina plastičnog otpada ogromna. Drugim riječima, dovoljno je loše, ne može se popravit da bude bolje, beskonačno plus 1 je i dalje beskonačno u matematici. Možda je i to uzrok pojave raka u mladih. Epidemija kako je kolega naveo negdje prije. Evo, ne morate mi vjerovat, u mojoj obitelji sa očeve strane su svi pomrli od raka. Prije 200 godina, koliko znamo sa sigurnošću, od njegovog pradjeda pa na ovamo, samo njegov djed je umro sa 90 godina od psihičkih problema, omča oko vrata. Sigma! Možda ga i ja imam, trebalo bi preventivno doktoru. Naravno da svi nemamo genetske predispozicije odnosno mane poput moje obitelji, ali produljenjem životnog vijeka u ovih 200 godina raste i rizik od mutacije stanica u starijoj dobi i raste statistika. No vratimo se na mlade i rak. Dosta ljudi puši, pije, drogica, jede smeće. Ali dizel je jedini krivac. Nema veze što smo kolektivno debele masne svinje. Samo dizel bajo moj. De ba litija i elektro autića da se igramo. 

Naravno...

To nisu napadi na znanost to je IMHO šlepanje na znanstvenu vjerodostojnost, a koje može zakratko zavarati samo one koji ne razumiju znanstvenu metodu, na žalost takvih je mnogo. No ipak time sama znanstvena metoda nije ugrožena, ugroženi su pojedinci koje će kad tad lupiti u nos slijepo vjerovanje. S druge strane znanstvena metoda ima u samoj srži utkane mehanizme kojima se brani i od same sebe.

Rijetki su sretnici koji se mogu, ili su se mogli, baviti znanstveno-istraživačkim radom bez da ih muče svakodnevni ovozemaljski egzistencijalni problemi. Istina je da se od nečeg materijalnog živjeti mora, istina je i da znanstveni rad ne mora uvijek uroditi plodom, no fabricirani/falsificirani 'znanstveni' rezultati su zapravo vrlo kratkog vijeka i iako mogu dovesti do određene materijalne koristi oni zasigurno ne pridonose povećanju ljudskog znanja i to ih iz znanosti baca u šarlatanstvo.

Slažem se i vrlo Vas poštujem. Nitko ne optužuje znanstvenike, nego svi mi kao društvo imamo problem što tvrtke s previše novca počinju određivati politiku i pravila, dakako u svom interesu (veća prodaja i zarada) umjesto da pravila određuju ili barem predlažu sami liječnici, znanstvenici, oni koji se time bave, a ne neki badžo s hrpom love s kpjom plati političara da progura ovo ili ono i tako forsira pravila koja želi. To je društveni problem u kojem su znanost i znanstvenici žrtva, a s time nastaje i ugroza svih ljudi. Ako nema protupritiska, nema kazni, nitko se ne buni, ne popravljamo pravila i zakone, biti će samo gore. Liječnici koji odlaze ne idu samo zbog novca, nego jer se njihovo mišljenje ne cijenu, ne sluša. Neki badžo odredi dekretom što oni moraju napraviti. Umjesto da je obratno, da liječnici kažu što im treba da bolje rade svoj posao, a politika da je tu sluga koja im omogući sve potrebno. Da sluša njih, a ne one koji im nude lovu za vikendice ako proguraju ovaj ili onaj zakon i prođu nekažnjeni. Tijela za kontrolu ne smiju biti financirana od strane onog koga bi oni trebali kontrolirati, inače nemaju smisla postojati jer njihova kontrola ne vrijedi ništa. Kao da policiju financira kartel droge, naravno da tada policija neće uhvatiti el Capu. Ili da glavnog državnog odvjetnika postavlja i razrješuje politika - naravno da takav neće moći ulaziti u procese koji vode do kriminalaca u politici, odmah će biti smijenjen. Takvo državno odvjetništvo nam ne treba, samo je lutka na koncu ako mu ne damo prava koja su mu potrebna za rad. Isto je s povjerenstvom za sukob interesa, kojem financiranje i kadrove određuje politika. Ili da WHO bude financiran većim dijelom od farmaceutske industrije, naravno da kontrola neće štimati. I ono najgore, time se gubi povjerenje u institucije, tim postupcima sami stvaraju to nepovjerenje koje se teško kasnije ponovo stiče.

Bogte tri stranice ste nadrobili svačega, a još niste ništa naučili ili shvatili. Ukratko svi vas bezočno lažu desetljećima i usput vam kradu teško zarađeni novac. Od znanstvenika do političara.