Feudalac, čudim se da nitko osim Vas, u pet godina od izlaska rada, nije primijetio da je rad metodološki loš. Opet Vas pozivam da o tome obavijestite u pismu (Letters to editor) uredništvo časopisa Detritus. Izazvat ćete svjetsku senzaciju.
Studija je sasvim ok; uzeli su podatak iz dimnjaka, podatke o vjetru i izračunali kako se to vrlo vjerojatno raspršuje u okolici, a komparaciju su bazirali na pretpostavkama drugih institucija o rezidualnom zagađenju iz drugih izvora; nema im se što prigovoriti. Isto tako, deklarirali su sukob interesa. Tekst je, za površnog čitatelja malo zavaravajuć, ali to nije neki problem onima koji nešto znaju o temi.
Na nama koji to konzumiramo je da sve to uzmemo u obzir ali i još neke druge stvari kako bi sve stavili u prespektivu stvarnosti. Kad znamo (ili bi trebali znati) da je xy dana tamo prekoračen dopušteni limit; da je sam taj limit 2-3 puta veći od preporučenih vrijenosti od strane WHO-a, da je simulirano područje veličine naseljenog dijela grada Zagreba za gradić koji je veličine Zaprešića, da sama studija kaže da je za 60% smanjenja polutanata u odnosu na godinu prije rezultat veće temperature ispušnih plinova što je parametar koji spalionica može mijenjati kako joj se hoće; da je jedan od mjerenih polutanata prašina koja je pretpostavljena kao PM10 (a nije uopće izmjereno; limit za PM2.5 je nekoliko puta manji), onda imamo sasvim drugu situaciju po pitanju praktične vrijednosti implicirane tvrdnje da je spalionica zanemariv polutant u tom gradu.
Recimo to ovako, skraćeno: zrak na području studije, a posve sigurno i ovdje kod nas; je iznad WHO-ovih limita kroz cijelu godinu. Kako je dodavanje bilo kakvih polutanata na tu groznu sitauciju zanemarivo, izvan je moje moći prihvaćanja. Zašto bi te simulirane brojke bile prezentirane kao IZMJERENI DOKAZ je već popriličan problem koji više nema veze s originalnom simulacijom i o čemu sam izvjestio uredništvo časopisa BUG koji je objavio takav zavaravajući hvalospjev.
