LTE-A Pro i G.fast u HT-u

G.fast ide 90% preko optike ....

Sto znaci ako ti nitko ne izgradi opticku mrezu max 300m od tvoje lokacije onda neces nikad ni imat to. Simple.

Uzdaj se ti u Vectoring/Vplus jer tu su ti vece sanse.

Inace FTTB je za to najpogodniji a najvecu mrezu ima Iskon.. covjek sa slike je bivši iskonovac.  

G.fast kao i FTTH optika do stana je uglavnom predviđena za gusto naseljena mjesta. Tko bude htio povezati udaljenu kuću u šumi taj će morati i platiti popriličnu svotu za provođenje optike do svog doma (postavljanje kanalizacije za optiku, instalacija, povezivanje na najbliže čvorište). Mojoj zgradi su primjerice ponudili instalaciju optike do stanova, ali caka je u tome da bi HT držao monopol nad tom instalacijom (za sada je takav deal) te zbog toga ćemo najvjerojatnije odustati od te ponude. BTW gigabitni G.fast radi na bakru koji može imati najveću duljinu do 100 metara, nakon toga propusnost radikalno opada.

Sadašnji VDSL 2.0 je teoretski u mogućnosti dostaviti 100/50 tako da su i FTTH i G.fast privremeno nepotrebni za većinu, dugoročno će najvjerojatnije svi imati FTTH. Ja sam u širem centru srednje velikog grada i definitivno mi je drago da je HT počeo nuditi instalaciju optike zgradama koje nisu neboderi (pun kufer nebodera danas ima optiku).

Neki u ruralnim krajevima bi možda imogli dobiti FTTH-P2MP ako se dokaže da ga je isplativije izgraditi nego FTTC. 

Dat ću primjere tako da kužite o čemu pričam. 

Uzmimo 2 različita naselja za primjer. U jednom naselju domaćinstva su poraspoređena oko iste točke, znaći jedan FTTC kabinet bi pokrivao veliki krug domačinstava u promjeru od 300m što rezultira manjom količinom FTTC kabineta na jednom području, što je isplativije od FTTH. 

No što je sa naseljima gdje domačinstva uglavnom prate lokalnu cestu. Znaći naselja gdje su kuće tik uz cestu? 

Obično onda u takvim uvjetima i telekomunikacijska infrastruktura prati liniju kuda ide cesta. Uzmimo sveukupnu trasu u naselju cirka nekih 3km ako podijelimo sa 300m dobijemo da nam na otprilike svakih 300m treba oko 10 FTTC kabineta da bi jednako pokrili sva domaćinstva. Treba razmisliti jeli u tom slučaju isplativije izgraditi FTTH. 

Pošto FTTC + VDSL rješenje ima manju početnu investiciju zbog korištenja postojeće bakrene infrastrukture za pristupni dio mreže, ali su s njim povezani troškovi za izgradnju elektro postrojenja uličnih kabineta osjetno veći; veća je energetska potrošnja od npr. optičkih rješenja do kuće (FTTH), kao i operativni troškovi vezani za najam postojeće bakrene mreže i zamjenu aktivne opreme a tu imamo veću količinu FTTC kabineta znaći na kraju operativni troškovi bi vjerojatno bili veći.