Na koji dio IT se opredijeliti

poruka: 19
|
čitano: 2.436
|
moderatori: Danny_HR, Lazarus Long, pirat, XXX-Man, DrNasty
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
7 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

Kontam da se bacim u IT vode pa sad mi treba neko malo stručniji za savjet :D

Kao prvo, matematičar sam pa, bar mislim, imam neke predispozicije za IT. Nisam znao gdje bih pokrenuo temu pa sam uletio ovdje. Ni sam ne znam sa čime i gdje da počnem. Vjerovatno griješim ali ja vam pod IT-em smatram sve moguće što se radi na računaru (web i grafički dizajn, programiranje, baze podataka i to je to što ja znam). Iako sam logičar, ali kreativan sam. Mislim da me programiranje nije fasciniralo (dovoljno mi je samo da uđe u glavu da moram non-stop buljit u monitor i pisat, upoznao sam neke programere (ali nisam imao prilike puno pričat s njima) i bez ljutnje čudniji ste od nas matematičara :P ).

Stvarno ne znam šta pa bi mi dobro došao neki savjet (može čak i nešto tipa marketing), gdje, šta, kako. Kakve su zarade? To mi je bar sad samo u planu da radim usputno uz predavanje matematike (prenošenje znanja mi ide odlično a i jednostavno volim druge učit nečemu, pa makar to bila i ova noćna mora koja većinu muči (ali uz dobar pristup i matematika je lagana i zanimljiva))

 

Otišao sam predaleko ali shvatate poentu, pa se nadam nekom savjetu :)

 

Hvala

 
0 0 hvala 0
5 godina
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti
dealer92 kaže...

Kontam da se bacim u IT vode pa sad mi treba neko malo stručniji za savjet :D

Kao prvo, matematičar sam pa, bar mislim, imam neke predispozicije za IT. Nisam znao gdje bih pokrenuo temu pa sam uletio ovdje. Ni sam ne znam sa čime i gdje da počnem. Vjerovatno griješim ali ja vam pod IT-em smatram sve moguće što se radi na računaru (web i grafički dizajn, programiranje, baze podataka i to je to što ja znam). Iako sam logičar, ali kreativan sam. Mislim da me programiranje nije fasciniralo (dovoljno mi je samo da uđe u glavu da moram non-stop buljit u monitor i pisat, upoznao sam neke programere (ali nisam imao prilike puno pričat s njima) i bez ljutnje čudniji ste od nas matematičara :P ).

Stvarno ne znam šta pa bi mi dobro došao neki savjet (može čak i nešto tipa marketing), gdje, šta, kako. Kakve su zarade? To mi je bar sad samo u planu da radim usputno uz predavanje matematike (prenošenje znanja mi ide odlično a i jednostavno volim druge učit nečemu, pa makar to bila i ova noćna mora koja većinu muči (ali uz dobar pristup i matematika je lagana i zanimljiva))

 

Otišao sam predaleko ali shvatate poentu, pa se nadam nekom savjetu :)

 

Hvala

 Ja mislim da para leži u programiranju

MISCREATED
8 godina
online
Re: Na koji dio IT se opredijeliti
nicky.sl kaže...

 Ja mislim da para leži u programiranju

 

može se para ubrati u većini grana IT-a, samo je kvaka da moraš biti dobar u tome što radiš.

ne zarađuje ni svaki programer opasnu gutu, velika većina spada u tzv. code monkeyse sa prosječnom plaćom.

 

@dealer92 pošto si matematičar, mislim da bi ti ulazak u programerske vode bio najlakši.

ja sam sistem inženjer. uz IT faks i solidno predzanje mi je trebalo puno godina učenja, polaganja industrijskih certifikata, sticanja iskustva i promjena poslova dok nisam došao do pozicije sa kojom sam relativno zadovoljan.

the problem with my brain is the left side has nothing right in it, and the right side has nothing left in it.
7 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

 

ovo gdje para lezi ovisi o poslodavcu i vrsti posla.

Recimo moj frend iz kastela ima lijep webu svoticu kao web dizajner. No on je cak zavrsio smjer programiranje..

Dok 80% faksa ce ti savjetovati najlaksi smjer. Na tebi je koliko imas predznanja, petica iz osnova programiranja neznaci nista ako nerazumijes 90% barem. Kasnije se rade napredne stvari koje moras savladati u roku 3 mj. Htio ili ne .

everyday i'm shuffling...
Poruka je uređivana zadnji put pon 4.6.2018 10:27 (Luka123).
Moj PC  
2 0 hvala 1
19 mjeseci
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti

Programer nije vise u fokusu jer se bu sve teze nosio sa indijskim cijenama, a strojno pisan kod bu daleko jeftiniji i 'čišći". Ai i kvantna racunala su vjerojatno kraj programiranja kakvog danas poznajemo...

Lova u it je takva kakva je, no nijedan politicar, ili tajkun nebu svoju djecu usmjerao u it vode jer znaju da se vrhnje bere u bankarstvu, marketingu, trgovini, pravu, ... Nekakvi tim developera bude zaradio na razvoju neke apk ili usluge, no managercic koji to uspije prodati u dvadesetak drzava bu milione zaradio na par potpisa... a u toj igri bu jako dobro prosao i pravnik koji bu kreirao sve te ugovore i prateću papirologiju...

A obrtnicka zanimanja isto sve vise dobijaju na vrijednosti, tako da je dobar dio keramicara, elektricara ili vodoinstalatera dogurao do 1000 kn dnevne zarade i rasprodani su tjednima unaprijed....

Tak da....valja dobro razmisliti prije nekih zivotnih prekretnica ili odabira kaj u biti zelis od svega toga ....

Poruka je uređivana zadnji put pon 4.6.2018 12:50 (bunker).
 
5 2 hvala 1
7 godina
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti
bunker kaže...

Programer nije vise u fokusu jer se bu sve teze nosio sa indijskim cijenama, a strojno pisan kod bu daleko jeftiniji i 'čišći". Ai i kvantna racunala su vjerojatno kraj programiranja kakvog danas poznajemo...

Lova u it je takva kakva je, no nijedan politicar, ili tajkun nebu svoju djecu usmjerao u it vode jer znaju da se vrhnje bere u bankarstvu, marketingu, trgovini, pravu, ... Nekakvi tim developera bude zaradio na razvoju neke apk ili usluge, no managercic koji to uspije prodati u dvadesetak drzava bu milione zaradio na par potpisa... a u toj igri bu jako dobro prosao i pravnik koji bu kreirao sve te ugovore i prateću papirologiju...

A obrtnicka zanimanja isto sve vise dobijaju na vrijednosti, tako da je dobar dio keramicara, elektricara ili vodoinstalatera dogurao do 1000 kn dnevne zarade i rasprodani su tjednima unaprijed....

Tak da....valja dobro razmisliti prije nekih zivotnih prekretnica ili odabira kaj u biti zelis od svega toga ....

 

Hvala svima na odgovorima, ali za ovo nemam riječi... :)

Iako imam dobru priču, teško da bih se mogao gdje gore progurat bez te vrste diplome.

4 godine
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti

@dealer92

 

Kao prvo ti možeš sve što želiš. Moraš prvo biti sa tim na čisto.

To što  si matematiča, logičar je ogromna prednost.

 

Ne, nije ICT samo developanje, testing i tome slično...ima tu mjesta raznorazne specialiste, sistemaše, teško je naći neku klasičnu podjelu radnog mjesta...

Gle u ICT buš gledao u monitor kompjutera....mislim, osim ako želiš biti prodavač ICT opreme...

 

 

Ostavi se tih šugavih predrasuda o programerima....Ta, i u jednom gym, kad uđeš imaš cijeli profil društva tamo...od idota, neurotičnih, doktora znanosti, rekreativaca, bivših sportaša, manje-više aktivnih sportaša, đaka, studenata, kampanjaca, policije, dilera....

 

Za marketnig ti ne bih znao, ali za ICT plaće idu od nekih 5k netto, pa do nekih 20k netto..kako je rekao jedna gazda, nije problem u nedostatku novaca u ICT, nego u nedostatku kvalificirane radne snage...

 

Uglavnom, naučiš Java/C#, baze, engleksi jezik, ti si unutra. Za biznis SW,....gejmanje C++/C# neki engine(Unitiy ili Unreal), unutra si...Za web dev, ovisno jel' frontend ili backend, HTML/CSS/PHP, Ruby, Javascript....+baze podataka, unutra si takđer...

 

Samo je najbolje svoje znanje potvrditi sa nekim projektima...ma kako mali bili....

 

 

 

Osobno sam puno lutaooko ICT, te nisam u njemu dugo, al' kada jedom uđeš, nema više nazad...Uđe to ljudima pod kožu....

Na kraju krajeva sve se vodi na to kaj ti želiš(jer, nema smisla da učiš i radiš u C++, a voliš recimo nekaj drugo...), te dakako najvažnije koliko ljubavi daš u nešto toliko ti se i vrati.

Voli rad, kompjuter i tak' pa mi ništa teško ne pada, nego uživam svakog sata, dana u tom kaj radim, ne nužno ovo kaj neki zovu poslom, nego općenito u život.

 

Panzerkampfwagen.Dinamo Zagreb.Matija.Leaving or dead, always ahead...
Poruka je uređivana zadnji put čet 7.6.2018 20:02 (PzKpfw).
17 mjeseci
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti
dealer92 kaže...

Kontam da se bacim u IT vode pa sad mi treba neko malo stručniji za savjet :D

Kao prvo, matematičar sam pa, bar mislim, imam neke predispozicije za IT. Nisam znao gdje bih pokrenuo temu pa sam uletio ovdje. Ni sam ne znam sa čime i gdje da počnem. Vjerovatno griješim ali ja vam pod IT-em smatram sve moguće što se radi na računaru (web i grafički dizajn, programiranje, baze podataka i to je to što ja znam). Iako sam logičar, ali kreativan sam. Mislim da me programiranje nije fasciniralo (dovoljno mi je samo da uđe u glavu da moram non-stop buljit u monitor i pisat, upoznao sam neke programere (ali nisam imao prilike puno pričat s njima) i bez ljutnje čudniji ste od nas matematičara :P ).

Stvarno ne znam šta pa bi mi dobro došao neki savjet (može čak i nešto tipa marketing), gdje, šta, kako. Kakve su zarade? To mi je bar sad samo u planu da radim usputno uz predavanje matematike (prenošenje znanja mi ide odlično a i jednostavno volim druge učit nečemu, pa makar to bila i ova noćna mora koja većinu muči (ali uz dobar pristup i matematika je lagana i zanimljiva))

 

Otišao sam predaleko ali shvatate poentu, pa se nadam nekom savjetu :)

 

Hvala

 Sve ovisi koliko si voljan "učiti" , u ovoj branši se uči svakodnevno, ima stvari u kojima učenik nadmašuje učitelja, ja sam u security dijelu, plaće su astronomske ako si dobar, frend koji živi u LA-u ima oko $30k misečno, uz to sve i zarađuje sa strane od prodaje web stranica, pisanja aplikacija...   Poanta je da se moraš predat poslu

Trust nobody, become the best !
10 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

Nisi precizirao koju si matematiku završio, profesorski smjer ili inženjerski?

 

Ovo gore što su kolege predložile su uglavnom oni poznatiji IT poslovi (iako ja iskreno ne znam šta točno ljudi podrazumijevaju pod IT jer se tu nađe sve i svašta, pogotovo na BUG-u). Ako želiš biti standardni programer, imaš hrpu poslova u raznoraznim granama: od web developera, iOS developera, Android developera, raznoraznih sistemaša i slično...

 

Međutim, ima i onih manje poznatih stvari u računarskoj znanosti za koje možda ni ne znaš a mogle bi ti se svidjeti. Ako si završio inžinjersku matematiku, voliš matematiku i imaš jako dobru podlogu, možeš se baviti i više istraživačkim radom (research and development). Istina, takvih pozicija nema puno, ali bome, jako, jako malo ljudi se uopće može baviti takvim stvarima. Razlozi za to su brojni: takva područja su uglavnom vrlo teška, zahtijevaju jako veliko znanje (često baš matematike) i da bi se takvim stvarima bavio duži period, to baš moraš voljeti.

 

Moj prijedlog tebi kao matematičaru su neka od ovih područja:

 

 - Strojno učenje / duboko učenje

Strojno učenje je doživilo novi procvat u posljednjih 5 godina zahvaljujući novim prekratnicama u dubokim neuronskim mrežama. Neuronske mreže kao koncept nisu ništa novo, ali napredak u razvoju hardvera (prvenstveno GPGPU) je omogućio veliki napredak u računalnom vidu zbog bržeg treniranja modela konvolucijskih neuronskih mreža. Područje dubokog učenja zahtijeva jako puno matematike: razumjeti unazadnu propagaciju, utjecaj aktivacijskih funkcija, derivacije, tenzore (pogotovo tenzore višeg reda, 4+). Zahvaljujući Tensorflowu i sličnim frameworksima, svi mogu koristiti duboke neuronske mreže, ali za njihovo shvaćanje i razumijevanje zašto se nešto događa (npr. ako istrenirate model da prepoznaje ljude koji stoje uspravno, i zatim mu pokažete sliku čovjeka koji leži, model neće prepoznati čovjeka) je potrebno malo više znanja i dublje poznavanje materije. I ostala područja strojnog učenja su prilično zanimljiva i često se temelje na matematičkim modlima kojima se varijable poušavaju odrediti raznim heuristikama. Poznavanje rada modela i način na koji funkcionira omogućavaju njegovu lakšu (i što je još važnije) ispravniju primjenu. Strojno učenje ima jako puno grana, od računalnog vida, obrade prirodnog teksta, genetskih algoritama, evolucijskog računarstva, neuronskih mreža i slično. Ovdje na forumu ima odličan post kojeg je napisao 1domagoj1 koji se bavi uvodom u genetske algoritme (to je jedan od lakših algoritama za intuitivno shvaćanje, tako da bi ga i ja preporučio kao početnu točku).

 

 - Kriptografija

Prema mnogima najteže područje računarstva. Uključuje jako puno matematike, pogotovo teorije brojeva, dokaza, validacija i slično. Osobno, znam samo osnove kriptografije, nešto malo o tome kako rade neki algoritmi, ali nemam neko dublje shvaćanje (fali mi matematička pozadina). Primjerice, algoritam RSA je jako jednostavan, izvod i izračun ključeva za RSA algoritam se može provesti rukom na papiru (za manje veličine ključeva), ali doći do takvog algoritma je izrazito teško. Koliko je područje teško govori i činjenica da je 2006. raspisan natječaj za SHA3 algoritam, a 2015. konačno prihvaćen i potvrđen.

 

 - Računalna grafika

Iako se možda na prvi pogled ne čini tako, računalna grafika je više manje samo matematika. Algoritmi za dinamičko smanjivanje/povećavanje gustoće mreže (level-of-detail), matematički modeli za prikaz svjetla i odsjaja (relativno nova fora u real-time grafici je PBR shader s raznoraznim funkcijama disperzije i refleksije svjetla), matematički model za realan prikaz površine vode i oceana koristi Fourierovu transformaciju, linearna algebra potrebna za transformiranje modela, rotacija kvaterniona (do koje je toliko teško bilo doći da ju je Hamilton uklesao u kamen).

 

 - Ostala područja

Razvoj baza podataka kao što su grafovske baze podataka uključuju, očekivano dobro poznavanje teorije grafova, algoritme nad grafovima (od standardnog dijkstrinog algoritma pa do NP-teških problema kao što je hamiltonov ciklus). Iako je opao hype za data scienceom, još uvijek je uvelike prisutan i koristi se u brojnim firmama koje generiraju jako puno podataka. Za data science je potrebno jako dobro poznavanje raznoraznih statistika te vrlo često i dobro poznavanje vjerojatnosti. Često se na to nadovezuje i strojno učenje (izvlačenje znanja iz hrpe podataka). Uz to, u računarstvu postoji i velika potreba za kombinatorikom (naizgled jednostavne stvari su nevjerojatno teške ili pak nerješive, tipa Ramseyev broj), linearnom algebrom, diskretnom matematikom i tako dalje.

 

Ovo su neka područja koja mi prva padnu na pamet kad je riječ o matematičarima. Sva područja su vrlo zahtjevna i traže veliko znanje i veliku predanost području, ali isto tako nude i jako velike izazove. Najčešće je to i područje osobnog interesa. Iako je ponuda ovih poslova puno manja u odnosu na ponudu poslova za web developere primjerice, ovakva mjesta su puno bolje plaćena i na njih se ne prijavljuje velik broj ljudi. Čak i u Hrvatskoj postoje firme koje zapošljavaju ljude iz nekih od ovih područja.

 

E sad, ako ti ovo sve zvuči kao znanstvena fantastika i želiš što prije naći solidan programerski posao, nauči NodeJS. xD

Sretno

 

EDIT: dodan link na 1domagoj1ev post o GA

Poruka je uređivana zadnji put čet 7.6.2018 22:14 (Dementor).
Moj PC  
5 0 hvala 1
5 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

Odlična tema! To i mene znanima već dugo vrijeme. Evo i mojih par pitanja.

 

Da li se bolje usmjeriti u web development (HTML/CSS/JavaScript) ili u "klasično programiranje"? Recimo ako se nauči C# što se time točno može? Gdje se koristi i što se razvija i kak? 

 

S čime bi bilo "lakše" upasti u IT? S JAVA ili C# ili nešto treće?

 

I što bi neki samouki junior trebao znati da uđe na početničku poziciju neke firme?

Moj PC  
1 0 hvala 0
10 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

Možda kasnije napišem neki esej, ali dotad baci pogled na moj post o JavaScriptu.

 

EDIT: Stigao je esej!

 

Sve ovisi o tome što te zanima i čime se želiš baviti. Probat ću malo razjasniti stvari jer vidim da dosta ljudi ima problema sa shvaćanjem razlike između programskih jezika i područja progrmskog razvoja. Ne znam kako bi to bolje nazvao, ali recimo da je područje programskog razvoja posao koji se želite baviti/raditi, a programski jezik (i tehnologije/frameworkovi koji za njega postoje) je alat koji vam služi kako biste bolje obavili zadatak.

 

Područje programskog razvoja često ne ovisi o programskom jeziku kao niti o tehnologijama (raznorazni frameworksi, biblioteke, IDE - program u kojem pišete kod). U većini područja može se koristiti koji god jezik želiš. Na kraju krajeva, sve se to prevodi u strojni kod i izvršava na računalu. S tim na umu, postoje određena područja koja imaju preferencije prema određenim programskim jezicima, frameworkovima, bibliotekama, tehnologijama i slično. Teoretski se sve može razvijati sa svakim programskim jezikom (samo morate imati prevoditelj).

 

Navest ću neka područja (za koje smatram da su jednostavnija za početnike i u kojima je lako doći do izvora za učenje), koja znanja su potrebna za njih te programske jezike/tehnologije koje se najčešće koriste u tom području programskog razvoja.

 

- Razvoj web aplikacija (back-end)

Za razvoj backend aplikacija može se birati programski jezik i onda birati framework za taj programski jezik. Mislim da ovo područje nudi daleko najveću slobodu izbora kako samog jezika, tako i dodatnih tehnologija koje su na izbor. Neki od popularnijih programskih jezika i tehnologija/platformi za njih: PHP/Laravel, Java/Spring, Kotlin/Vertx, Scala/Play, C#/ASP.NET, Python/Django, Ruby/Rails, JavaScript/Node.js… Uglavnom, sve ovisi o preferencijama programera, na kojoj platformi programira, u kojem okruženju voli raditi, koja je ciljana platforma, koje su potrebe aplikacija ili pak ovisi o firmi u kojoj radi i koja je njihova odabrana tehnologija. Uglavnom danas ne ovisiš niti o jednoj firmi niti njezinim proizvodima (kao što je to nekad bilo), pa su tako dostupne i odlične baze podataka kao i sva ostala potrebna infrastruktura (najčešće potpuno besplatno, a u većini slučajeva i otvorenog koda). Koja znanja su potrebna za razvoj backenda? Pa svako znanje će dobro doći, pogoto ako znaš kako rade računala, kako se izvršava kod na računalu, kako funkcionira višedretvenost, koji su problemi konkurentnosti, detljano poznavanje tehnologije u kojoj radiš (kako funkcionira JVM, koliko dretvi pokreće Node.js, koje C strukture se nalaze u PHP interpreteru i sl), algoritme, strukture podataka, oblikovne obrasce, poznavanje baza podataka, relacijskih shema, normaliziranje formi, SQL, možda nešto i o drugim tipovima baza, dok je poznavanje web tehnologija minimum koji se mora znati. To uključuje funkcioniranje protokola kao što su TCP/IP, HTTP, SMTP, koji su koraci TLS-a, sigurnost web aplikacija, sigurnost baza podataka, načine pristupa web servisima (REST i SOAP kao glavni) i slično. Plaće u ovom području su razmjerne tvom znanju i iskustvu, ali možeš brzo učiti i napredovati. Ponuda poslova je velika i raznolika, zastupljeno je jako puno tehnologija, čak i u domaćim firmama. Ako želiš početi s nečim i biti brz, ponovno preporuka (teška srca) JavaScript i Node.js.

 

- Razvoj web aplikacija (front-end)

Razvoj front-end aplikacija je ograničeniji nego back-end. Ukoliko je web aplikacija razijena koristeći server-side rendering (web stranice se generiraju na backendu - serveru i onda šalju web pregledniku), ograničen si na razvoj front-enda koristeći tehnologiju podržanu back-endom. To će najčešće biti neki templating engine koji će ubacivati svoje stvari u standardni HTML. Unutar toga i dalje možeš koristiti klasični JavaScript i CSS (mada često templating engine ima neku vrstu svog meta-jezika koji se onda prevede u klasični JavaScript). Ako je back-end samo web servis koji pruža usluge pristupa svom API-ju koristeći neki od standardnih protokola (kao što je REST), onda imaš veću slobodu izbora tehnologija u kojima možeš raditi. Možeš odabrati klasični pristup HTML/CSS/JS, ali danas se to rijetko gdje koristi. Uglavnom se koriste tehnologije kao što su React i Angular, ali je i dalje potrebno znanje HTML-a, CSS-a i naravno JavaScripta, te kako određena tehnologija radi ispod haube, kako funkcionira web preglednik, te bilo bi dobro poznavanje web tehnologija nabrojanih iznad. Ponuda poslova je slična kao i za back-end poslove, ali mislim da su u prosjeku plaće nešto niže od back-end developera. Preporuka je naučiti osnove HTML/CCS/JS i onda krenuti sa Reactom ili Angularom. Tu nema neke prevelike filozofije.

 

- Razvoj za mobilne platforme

Tu su dostupne dvije glavne platforme: iOS i Android, i odabirom platforme ograničavaš se i na programske jezike koje možeš koristiti, okruženja u kojima ćeš pisati kod (no ne nužno, dostupni su i drugi). Programski jezik za iOS je Swift (mislim da te neće za junior poziciju tražiti znanje Objective-C-a, jer koliko je meni poznato nitkom ne fali taj jezik) a okruženje za razvoj Xcode. Trebat će ti i macOS operacijski sustav a za njega pak Appleovo računalo, čija je cijena često najveća prepreka za ljude koji žele učiti razvoj za iOS. Za Android platformu možeš razvijati na bilo kojem operacijskom sustavu, okruženje Android Studio je dostupno besplatno (i po mom mišljenju, daleko ispred Xcodea). Početna ulaganja su vrlo mala (a vrlo vjerojatno imaš Android uređaj koji možeš koristiti kao testni). Programski jezik za platformu je Java, mada se sve više gura odlični Kotlin (koji ima velikih sličnosti sa Swiftom). Potrebno je dosta dobro znanje platforme za koju razvijaš, kako funkcionira, kakav je životni ciklus aplikacije, koje su dobre prakse te ostale stvari koje su slične kao za backend razvoj, jer u većini slučajeva ćeš raditi aplikaciju koja se spaja na internet, odnosno na neki postojeći web servis. Ponuda poslova je prilično velika, ali mislim da je manja dostupnost iOS developera. U Hrvatskim firmama je također dosta velika potražnja za developerima. Plaće su tu negdje kao i back-end developeri, a mislim da su iOS developeri u prosjeku malo bolje plaćeni. Također, sve ovisi o znanju i iskustvu. Nadalje, napisao sam da su dostpni i drugi programski jezici. Osim već napisanih, dostupan je i React Native framework. On omogućava pisanje Android i iOS aplikacija u JavaScriptu koristeći slične način razvoja kao kod razvoja React web aplikacija. Kod koji se tako napiše, prevodi se u nativni kod za svaku platformu. Još jedan sličan pristup je i koristeći C# programski jezik i Xamarin framework. Nadalje, Googleov pokušaj u izgradnji jednakog UI-a na obje platforme je koristeći Flutter framework i programski jezik Dart. Koliko su svi ti frameworkovi uspješni i dobri, neću komentirati, ali mislim da je uvijek bolje ako dobro poznaješ osnove.

 

- Razvoj desktop aplikacija

Ne znam kad sam zadnji put vidio ili čuo da se traži programer dekstop aplikacija/programa. Uglavnom svi desktop programi koji se koriste su neki koji su s nama više od deset godina. Iako, ako želiš razvijati dekstop aplikacije, neka te to ne obeshrabri. Neki od programskih jezika u kojima možeš programirati: C, C++, C#, Java, JavaScript, Python… Međutim, ono na što moraš pripaziti je da ako odabereš progrmaski jezik koji se prevodi u strojni kod (C/C++), sav kod koji napišeš moraš kompajlirati posebno za svaku platformu koju želiš podržati. Ako odabereš neki do programskih jezika koji koriste virtualni stroj (Java, C#) morat ćeš se pobrinuti da korisnici imaju instalirano okruženje u kojem se taj jezik pokreće (jesu li te ikada tražili da odeš na Oracleove stranice i instaliraš JRE? Ili si možda radio update .NET na 4.1? To je to…). Ako je aplikacija pisana u nekom interpreterskom jeziku (kao što je JavaScript, Python, Ruby) potreban ti je interpreter za taj jezik. Ako razvijaš dekstop aplikaciju, onda je vrlo vjerojatno da će imati i grafičko sučelje (to je ono što većina korisnika uopće i smatra programom). Tu postoje dodatne cake, jer nisu sva grafička sučelja dostupna na svim platformama. Ako koristiš GUI frameworkove kao što su QT (za C/C++), GTK (podržava dosta programskih jezika), Tkinter (za Python), moći ćeš bez većih problema pokrenuti aplikaciju na različitim platformama, dok će Windows Formsi biti dostupni samo na Widnowsima. (Iskreno, nisam 100% siguran za sve ovo, nisam se baš pretjerano puno bavio time.) JavaScript je opet posebna priča, jer je za njega dostupan Electron framework, s kojim je moguće napraviti desktop aplikaciju koristeći JavaScript i CSS, što je vrlo pogodno za front-end developere koji vrlo jednostavno mogu napraviti desktop aplikaciju sličnu web aplikaciji. Koliko je takav pristup dobar, procijeni sam: usporedi brzinu pokretanja i potrošnju RAM-a između SublimeTexta (C++) i Atoma (JavaScript+Electron). Ne znam baš kakva je ponuda poslova za razvoj desktop aplikacija, ali mislim da nije baš bajna. Ako netko ima drugačiji info, nek me ispravi.

 

- Razvoj igara

Ako želiš razviti svoj game engine, reci, pa možemo razgovarati i o tome. Ali to je jedno od najtežih i najzahtjevnijih područja u računarstvu. Ako ti je sve ovo dosad bilo nepoznanica, ovo neću ni opisivati. Moraš znati sve… I onda još malo. Ako mi ne vjeruješ, pogledaj video gdje John Carmack objašnjava svjetlo i kako ga prikazati u računalu. Ili još bolje, gdje Alen Ladavac iz Croteama sramoti FER-ovce. Ali, ako želiš razvijati igre, uz pomoć gotovih tehnologija kao što su Unity ili Unreal Engine, samo naprijed. Unity kao skriptni jezik koristi C# i JavaScript. Ako ćeš odabrati C#, najbolje okruženje za razvoj je Visual Studio na Windowsu, dok je za Linux i macOS dostupan MonoDevelop (dostupan je i na Windowsima, ali VS je bolji odabir). Unreal Engine koristi vlastiti skriptni programski jezik Blueprints. Mislim da ima podršku i za programski jezik Lua. To je sve što znam o Unreal Engineu xD.

Uglavnom, što znači skriptni programski jezik za game engine? Znači li to da je Unity napisan u C#? Ne. Unity kao game engine je rađen u C-u i C++-u, a njegove interne metode su prema van (korisnicima enginea) dostupne kao pozivi metoda u programskom jeziku C#. Čak ako pogledaš izvorni kod nekih C# klasa iz Unityija vidjet ćeš da u velikoj većini slučajeva samo pozivaju neke metode koje započinju s INTERNAL_. Ono što je događa kad ti napišeš neku C# skriptu i dodaš ju na neki GameObject je da Unity unutar svoje interne game petlje (na koju ti ne možeš utjecati), poziva kod koji si ti napisao unutar svojih C# skripti. Ti ne pokrećeš engine, već engine pokreće tvoj kod.

Što se tiče znanja koje je potrebno za game dev, ako se misliš baviti samo određenim game engineom, onda bi treba dobro poznavati kako on radi i čitavu njegovu strukturu, nadalje, za C# bi bilo poželjno znati i nešto o OOP, oblikovne obrasce i tako dalje. Naravno, svako dodatno znanje, bilo iz game deva ili općenito iz bilo kojeg područja računarstva je dobrodošlo. Što se tiče ponude poslova, ona je prilično mala. Mislim da u Hrvatskoj ima par firmi koje se bave razvojem igara. Croteam, koliko mi je poznato plaća u suhom zlatu, ali znanje koje traže je vrijedno suhog zlata; od programera im trebaju samo vrlo dobri C++ programeri. Od ostalih naših game studija, najpoznatiji je svakako Nanobit, i oni koriste Unity. Ako s druge strane želiš biti indie game dev, imaš oko 1% šanse za uspjeh, tako da… Sretno xD.

 

- Područje sistem adminitratora

O ovome iskreno ne znam baš previše i volio bi da se netko od kolega koji se time bavi uključi i nadopuni me. Uglavnom ovisi o tehnologijama koje se koriste u firmi u kojoj radiš, jer najčešće odabir tih tehnologija uvjetuje ostatak produkcije. Mislim da se ne programira u kapacitetima kao u nekim drugim područjima, ali svakako je potrebno znanje osnovnih skriptnih jezika, kao što su Bash, Python, Perl, Powershell (za Windows platformu). Osim toga potrebno je prilično znanje web i internet tehnologija, mrežnih protokola, poznavanje servera i serverske infrastrukture, konfiguracija web servera (kao što je nginx), mail servera (postfix), sustava za CI/CD, baze podataka, backup sustava, RAID polja, te apsolutno sve vezano za sigurnost (od VPN-ova, preko vatrozida, do konfiguracije routera). Posebna grana je virtualizacija, kontejnerizacija, swarmovi i sve ostalo što ide uz to. Ponuda poslova bi trebala biti ok, praktički svakoj imalo većoj firmi treba barem jedan sistemaš. Za plaće nisam siguran kakve su, ali mislim da bi trebale biti u rangu front-end programera.

 

- Ostala područja

 

- Razvoj operacijskih sustava/drivera

Ovo područje je usko vezano uz sami dizajn i razvoj hardvera. Najograničenije područje što se tiče izbora programskog jezika, tu ste osuđeni na C i asembler (čak je i C++ previše napredan, te najvjerojatnije nećete koristiti mogućnosti koje C++ pruža). Tehnolgija kojom se možete baviti se ograničava na hardver (platformu) za koji odaberete raditi programe/drivere/operacijski sustav. Potrebno jako veliko znanje o samom radu hardvera. Ponuda poslova je veća kako raste broj firmi koje se bave IoT uređajima. Plaće su dosta visoke, puno više od prosječnih programerskih poslova, ali je potrebno jako veliko znanje iz jako uskog područja u koje je najčešće teško ući i za koje nema previše izvora za učenja, te su uglavnom svodi se na osobno eksperimentiranje i istraživanje platforme koja vas zanima. U Hrvatskoj ima par firmi koje se bave ovakvim stvarima i prilično im dobro ide, tako da se i tu može naći prilika. Mislim da i Rimac zapošljava ljude iz ovog područja, ali ću dobiti thumbdown samo zato što sam ga spomenuo.

 

- Područje računalne sigurnosti/reverzno inženjerstvo

Nisam se osobno pretjerano puno bavio računalnom sigurnošću, znam nešto o sigurnosti u internetu, mrežnim i web protokolima. Može uključivati i kriptografiju. Programski jezici ovise o platformi i tehnologiji kojom se bavite. Zamolio bi kolegu Mr.ddevila da kaže više detalja o tome. Što se tiče reverznog inženjerstva, teža verzija računalne sigurnosti, slično kao i iznad, imat ćete izvršivi strojni kod, optimiziran i šifriran te iz toga morate skužiti što i kako radi. Najčešće se svodi na analizu malvera. Vrlo zahtjevno i teško područje. Ograničeni ste na platformu/tehnologiju za koju je malver napisan (u većini slučajeva se radi o Windowsima i x86 arhitekturi), tako da ćete uglavnom raditi u C-u i asembleru. Što se tiče učenja, situacija je vjerojatno nešto bolja nego u slučaju iznad, ali i dalje zahtijeva jako veliko znanje i posvećenost području. U Hrvatskoj je najpoznatiji ReversingLabs. Znam par ljudi iz te firme i jako su dobri u tome što rade. Uvijek zapošljavaju tako da ako vam se da mjesec dana reverzati .exe datoteku od 500KB, javite im se.

 

- Razvoj kompajlera/interpretera/virtualnih strojeva

Dosta zahtjevno područje, teško je uopće započeti s ovim. Potrebno jako puno znanja iz različitih grana računarske znanosti. Ne postoji određeni programski jezik niti tehnologija., ovise o tome što odaberete. Razvoj vritualnih strojeva ćete najvjerojatnije raditi u C-u. Ne znam da se itko u hrvatskoj bavi ovime, to je uglavnom tematika doktorskih radova (pogledaj LLVM). Ako se želite baviti ovime, najbolja opcija vam je aktivno sudjelovanje u zajednici (većina ovih stvari je otvorenog koda), pokušate riješiti neki bug. Ako to uspijete, sutradan ćete dobiti ponudu za posao.

 

Vidi moj post iznad za dodatna područja. Dosta teža, kao i ova nabrojana ovdje, uz to što je za njih potrebno još i dosta matematike.

- Područje strojnog učenja/dubokog učenja se uglavnom koristi programskim jezikom Python jer služi kao ljepilo za vrlo moćne biblioteke kao što su numpy, scikit-learn, tensorflow i ostale (kako je do tog došlo ne znam, ali u toj brašni postoji kao nekakav konsenzus da Python njihov službeni jezik xD).

- Područje data scienca (mada nemam pojma šta taj buzzword znači) koristi se R programski jezik. Nisam ga nikad koristio, ali je za ovu branšu isto što i Python za strojno učenje. Data science zahtijeva dobro poznavanje matematike, posebno statistike, nešto strojnog učenja je poželjno i sustavi za obradu velike količine podataka (znati kako radi MapReduce, poznavanje Apache Sparka, Hadoopa i sličnih). Mislim da u Hrvatskoj nema previše firmi koje trebaju data scientiste, a i hype oko toga je malo splasnuo. Plaće bi trebale biti dobre, ali je često problem doći do potrebne (matematičke) osnove za takav posao (ili možete kao i svi ostali, položiti udemy tečaj i nadjenuti si titulu znanstvenika).

 

Nadam se da sam s ovim malo pojasnio stvari. Ako ima nešto s čime se ne slažete slobodno recite, pa ću obrazložiti. Ako sam ngdje nešto pogriješio, prijavite, ispravit ću. Također, htio bi dobiti input od drugih kolega, koji rade u nekoj od branši da dobijemo odgovor iz prve ruke.

Ako upalite search i potražite JavaScript vidjet ćete da se spominje u gotovo svakom području. Znači li to onda da je najbolje naučiti JavaScript jer ćeš tako moći raditi u svakom području? I da i ne. Uz sam JavaScript treba znati i dosta ostalih stvari kako bi se mogle shvatiti sve prednosti i mane tog jezika te platforme na kojoj ga planirate koristiti. Moje mišljenje je da je to trenutno najveći rak programerstva, a kao što se vidi, metastazirao je u sva područja. Ipak, koliko god ja ne volio JavaScript, ako želite brzo naučiti nešto o webu, da, možete krenuti s JavaScriptom. Ako ne znate niti jedan drugi programski jezik, onda vjerojatno nećete ni biti svjesni svih njegovih mana.

 

Ako postoji bilo šta što nije jasno, ili ima još nešto što vas zanima, znate čime se želite baviti ali ne znate odakle uopće krenuti (daj mi link i upute kao da mi je 5 godina, vodi me za ruku, sve mi pokaži, sve mi objasni), nije problem, ostavite komentar pa ću vas probat uputiti.

 

 

Zašto ne volim JavaScript?

Nekad davno, prije raspada Zapadnog Rimskog Carstva, postojale su web stranice koje su nastajale tako da ste otvorili web stranicu (poslali zahtjev serveru) i dobili ste nekakav HTML kod koji je vaš preglednik lijepo prikazao. Zatim je nastao PHP i onda su se počele pisati PHP skripte koje su se izvršavale na serverima prilikom svakog otvaranja stranice (slanja zahtjeva) te su mogle dinamički prilagoditi sadržaj za svakog korisnika. Te skripte su često pisali ljudi s vrlo površnim znanjem kako samog PHP-a tako i čitavog weba. Ali vrlo u vrlo kratkom vremenu ste mogli napisati prilično veliku web stranicu koja bi dinamički prilagođavala sadržaj na osnovu korisničkog unosa/odabira. Revolucionarno. Međutim, PHP je bio problematičan, web stranice rađene u PHP-u pune sigurnosnih rupa i nije baš bio primjenjih za kritične sustave. Međutim, ako ste htjeli biti ozbiljniji developer, morali ste koristiti Java EE ili ASP.NET. Nešto sigurniji sustavi, pogodni za ozbiljnije upotrebe na webu (kao npr. bankarstvo), ali iza njih stoje ozbiljne firme (Oracle i MS, oni valjda znaju šta rade), te to ulijeva veće povjerenje ljudima. Napisali bi jedan kod koji bi se izvršavao unutar virtualnog stroja na serveru i taj kod bi bio vaš backend. Onda ste u posebnom jeziku (najčešće HTML pomiješan s nekim posebnim tagovima, slično kao PHP) napisali template web stranice koji bi onda vaš kod na backendu popunio sa stvarnim podacima na osnovu korisničkog unosa/odabira. Zatim su se dogodile nešto što je zančajno unaprijedilo web: Node.js. Node.js je ispod haube V8. V8 je Googleov interpreter (napisan u C++) za programski jezik JavaScript. Taj interpreter je prilično dobar, međutim, ono što je Node.js omogućio je pisanje JavaScript koda koji će se izvršavati na backendu (serveru). Dotad se JavaScript pisao samo unutar web stranice (HTML-a ili nekog od korištenih template stranica za Javu EE ili .NET, što je tim stranicama davalo nekakvu osnovnu logiku). Stanje JavaScript jezika je u tom trenutku bilo u prilično loše. Jezik je bio jako loše definiran, uvelike je ovisio o tome kako će web preglednici interpretirati, neki su podržavali neke funkcije jezika, neki nisu, tumačili stvari na svoj način i slično. Uglavnom, postojao je novi jezik za backend, pun problema, u kojem se mogao pisati kod koji bi se izvršavao na serveru (u jednoj dretvi, ali kao da to itko zna), i taj kod su uglavnom pisali ljudi koji su znali nešto o web stranicama, ne pretjerano puno o backendu, još manje o serverima, ali vrlo brzo su mogli izgraditi osnovnu web aplikaciju poznavajući samo jedan programski jezik i vrlo malo ostatka tehnologije (kako samog Node.jsa, tako i weba). Zvuči poznato? Ali postaje još bolje. Malo prerađeni Node.js se može vrtiti kao desktop aplikacija. Taj framework se zove Electron. Sada s JavaScriptom možete pisati i dekstop aplikacije. Jeste se ikad pitali zašto Discord ili Messenger app troše toliko RAM-a? Ali srećom, barem su mobilne platforme pošteđene JavaScripta... React Native anyone?

Šalu na stranu, JavaScript ima dosta prednosti ali i dosta mana. Jako puno stvari koje današnji standard jezika podržava (JavaScript je ustvari samo jedna od implementacija standarda ECMAScript) u početku nije postojalo te su naknadno dodavane, često bez prevelikog razmišljanja na dugoročni utjecaj. Podrška za pojedine funkcionalnosti jezika je ovisila o web preglednicima i često je bila manjkava a na nekima i nepostojeća. Stvari su se malo popravile sa standardom 5, ali i dalje je situacija dosta kaotična. Da ne ulazim sada u sve detalje, tko mi objasni kako funkcionira ‘this’ u JS, dobije pivu od mene xD

 

John Carmack predavanje:

 

Alen Ladavac predavanje:

Poruka je uređivana zadnji put sub 9.6.2018 7:43 (Dementor).
Moj PC  
5 0 hvala 7
17 mjeseci
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti

Dobar esej ;)

Što se tiče područja sigurnosti, sve si rekao, samo ne razumijem zašto svi misle da su windows backdoorovi interesantni, moj tim je zadnja 4 projekta radio backdoor za macOS i Linux, ne sjećam se kad smo koristili windows. Za reverzanje treba dobro poznavat asembler , mov , push ......

 

This u Javascriptu se određuje po načinu na koji je funkcija pozvana, zapravo jako teško je objasnit ali evo primjer:

 

var test = {
  izlazna: 312,
  func: function() {
    return this.izlazna;
  },
};

console.log(test.func());
// Izlaz: 312

Trust nobody, become the best !
10 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

budi gazda firme u kojoj će programerski i ini IT robovi raditi za tebe, a ako si ispravnog podrijetla (jugoistočno od zg), dobit ćeš i unosne poslove s državom. dvije muhe udarcem: lova i IT. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
1 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti

Hvala xD

 

Generalno gledano, za Windows je napisano puno više malvera jer je i kao platforma puno više zastupljen. A backdoorovi su opet posebna priča. Sad me baš zanima o čemu se radilo u tim backdoorovima, jeste li ih pravili ili analizirali? I smiješ li podijelit više detalja? xD

 

Da, to znam, ali stvar je u tome što je 'this' nešto što je prilično jednostavno za objasniti u većini jezika OOP, ali JavaScript je posebna priča, mora se dobro pazit kako se poziva inače bi mogao vratit pogrešan/neočekivan rezultat.

 

Ali u svakom slučaju, imaš pivu zamo zato što si pročitao to sve, mislio se to nikome neće ni dat čitat hehe

 

I bilo bi super kad bi imali više ovakvih tema i razgovora, a ne da se sve svodi na igranje, gledanje hardvera kroz beznačajne brojke i slično (ako ih ima na forumu a ja ne znam za njih, molio bi link xD)

5 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

Imaš dobre odgovore u ovoj temi, ALI nemoj nikada ići raditi prema nečijem savjetu. U IT se moraš sam naći. Počni istraživati segmente kao programiranje, web dev, deep learning i machine learning, sys admin, cloud itd i vidjet ćeš nešto će ti "zapeti za oko". Radit ćeš nešto što te zanima, a ne prema preporukama pa nećeš voljeti ono što radiš. Svi koji rade u IT-u su prešli taj put. Neki su promjenili i nekoliko grana dok se nisu našli. Neki rade poslove koje mrze. Tako to ide. Nažalost proces ne ide preko noći ali trebaš poćeti od nekud gdje misliš da će ti biti zanimljivo.

Samomrzeći hrvat
Poruka je uređivana zadnji put sub 9.6.2018 11:10 (Entry Point).
Moj PC  
1 0 hvala 1
8 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

I postoji jos jedno zanimanje, koji gore niko nije spomenuo, a to je da si IT elektronicar. Nije tesko zakljuciti da se radi o Hardwareu. Pa ako mislis da ce ti 8 sati buljenja u monitor biti naporno, mozda je ovaj smjer za tebe. Tu, kao i svukud matematika ti igra veliku ulogu. I naravno elektrotehnicko znanje s obzirom da je Hardware, bar osnove. Od jednostavnog Hardwarea do kompleksnih racunarskih sistema i mreza. Tako da se mozda bas tu dobro snadjes sa svojom jakom logikom i matematickim znanjem.

Poruka je uređivana zadnji put sub 9.6.2018 11:24 (dzelo).
Moj PC  
1 0 hvala 3
17 mjeseci
offline
Re: Na koji dio IT se opredijeliti

Ne bih baš puno smio govoriti xD ,ali uglavnom, sve što izaziva pogrešku (crash) u OS-u je potencijalna opasnost :D

 

Možda ni ja ne bi pročita, al eto od dva zla uvijek biram manje, draže mi je čitat nego već po stoti put prolazit isti asembler kod, a što se tiče piva, ne pijem dok radim i učim (samo kava), a to je uvijek haha

 

EDIT: Slažem se da bi trebalo više ovakvih tema i drago mi je da nas ima dosta iako i sam i gejmer ponekad

Trust nobody, become the best !
Poruka je uređivana zadnji put sub 9.6.2018 11:33 (Mr.ddevil).
8 godina
online
Re: Na koji dio IT se opredijeliti
Dementor kaže...

- Područje sistem adminitratora

O ovome iskreno ne znam baš previše i volio bi da se netko od kolega koji se time bavi uključi i nadopuni me. Uglavnom ovisi o tehnologijama koje se koriste u firmi u kojoj radiš, jer najčešće odabir tih tehnologija uvjetuje ostatak produkcije. Mislim da se ne programira u kapacitetima kao u nekim drugim područjima, ali svakako je potrebno znanje osnovnih skriptnih jezika, kao što su Bash, Python, Perl, Powershell (za Windows platformu). Osim toga potrebno je prilično znanje web i internet tehnologija, mrežnih protokola, poznavanje servera i serverske infrastrukture, konfiguracija web servera (kao što je nginx), mail servera (postfix), sustava za CI/CD, baze podataka, backup sustava, RAID polja, te apsolutno sve vezano za sigurnost (od VPN-ova, preko vatrozida, do konfiguracije routera). Posebna grana je virtualizacija, kontejnerizacija, swarmovi i sve ostalo što ide uz to. Ponuda poslova bi trebala biti ok, praktički svakoj imalo većoj firmi treba barem jedan sistemaš. Za plaće nisam siguran kakve su, ali mislim da bi trebale biti u rangu front-end programera.

 

kao prvo svaka čast na opširnom postu, ali ovaj dio ti moram malo proširiti iako si dobro obuhvatio osnove.

 

opseg ovakvih poslova uvelike ovisi i o firmi u kojoj radiš. npr. što je veća firma, to je opseg odgovornosti uži, odnosno specijalizacija na određeno područje raste.

bivša firma za koju sam radio je imala preko 130 zaposlenika i bila je ponajviše specijalizirana na sys integraciju (iako djelomično i na razvoj). sistemci su se djelili na support koji je imao njušku u svim područjima po malo uz naravno puno nižu razinu odgovornosti, pa onda dalje na više specijalizirane smjerove kao npr. OS-ovi (linux/win/cloud), virtualizacija, backup, storage solucije i serveraj, a negdje su se odgovornosti dijelile i po vrsti vendora.. unatoč užoj specijalizaciji, sistemci su obično imali puno širi skillset, jer dobar sistemac se mora kužiti u praktički sve. oni najiskusniji su opet naginjali prema arhitekturi/implementaciji, dok oni sa manje iskustva prema održavanju.

postojao poprilično velik pro networking odjel u kojem se u glavnom radio switching, routing i voip. networking ekipa nije imala široki skillset u smislu da su morali znati išta više od networkinga.

i naravno specijalizirani sec. odjel koji se nije bavio ekstremnim pen. testingom, nego implementacijom security rješenja. ovaj odjel je dugo bio dio sys odjela i radi se isto o ekipi koja je imala po malo konaca u svim tehnologijama.

 

sada radim za jako malu sistem integracijsku firmu od 6 ljudi, od nas je troje koji zapravo radimo taj posao  u ovako malim okolinama široki spektar znanja tek dolazi do izražaja jer se radi praktički sve navedeno u gore citiranom postu, pa čak i više (eto npr. neki dan sam jednom korisniku implementirao SIP telefonsku centralu).

 

prije sam bio uvjeren da je gornji model (velika ozbiljna firma) jedini način da se sys integracija "ozbiljno" radi, jer je teško (ili nemoguće) biti ekspert u svim područjima. vrlo često sam u suradnji sa manjim firmama (ili kada sam dolazio popraviti nešto što je neka mala firma ukenjala) dobijao i neku vrstu potvrde za to mišljenje.

danas sam uvjeren da "kvaliteta" ovisi isključivo o politici firme za koju radiš i spremnosti korisnika na ulaganja. osnovna ideja dobrog sistemca nije da bude ekspert u svakom području, nego da bude sposoban brzo savladati određeno područje i u kratkom vremenu napraviti dobru pripremu za implementaciju, te na kraju sve dobro dokumentirati, jer nešto što nisi radio 6 mjeseci će ti sasvim sigurno ispariti iz glave  također je jako bitan "open mind" i poštivanje best practice-a, a ne "ja to radim ovako i tako je najbolje" ili "linux je zakon, windowsi su smeće".

 

i svakako bih želio napomenuti da je poznavanje raznih shellova i pogotovo skriptiranje i automatizacija svakako jako bitna stavka i budućnost sys administracije.

the problem with my brain is the left side has nothing right in it, and the right side has nothing left in it.
Poruka je uređivana zadnji put sub 9.6.2018 13:11 (nine).
7 godina
offline
Na koji dio IT se opredijeliti

Hvala na odgovorima :D

Nisam mogao prije, u ispitima sam pa slabo provjeravam forum. Profesorski smjer sam.

Nemojte osuđivat ali stvarno nisam znao da postoji ovoliko različitih zanimanja u IT-u. Par stvari mi je zapalo za oko pa ću to poslije ispita posložit i vidjet u čemu bih se mogao naći.

Iskreno, prenošenje znanja mi ide od ruke (dobar sam metodičar i zainteresujem ljude oko sebe predavajući im, ne brinite, nisam egoista, jednostavno čujem od "trećih" ljudi, "drugi" su mi dolazili i ne znajući da me ti "treći" poznaju pričali su o meni (malo iskomplikova ali kontate)) ali jednostavno se ne mogu zamislit u ovom poslu cijeli radni vijek. Bar u mom mjestu plata bi mi iznosila oko 6000 kuna (sa instrukcijama oko 7000-8000 kuna, iako bih tu preporučivao studente jer i sam znam kako mi je sad, a gledam ove naše profesore, kao da im nije dovoljno ovih 6000 kuna pa hoće još, a učenici ko učenici, prije će otic kod nekog ko je bachelor nego kod nass studenata i platiti mnogo više iako će mu većina njih nešto zbrljavit (niste svjesni koliko nastavnika/profesora matematike ne znaju matematiku, da vam počnem pričat dešavanja ne biste mi vjerovali)), što je odlična plata s obzirom na životni standard grada i vremenom koje provodimo u školi (s tim da nam se računa puno radno vrijeme). A u svemu tome postoji još jedan faktor ali on nije za javnog foruma (inteligentni ste tako da vjerovatno možete i pogoditi :P )

 

Hvala još jednom, ako bude još pitanja pišem, ali tek kad rokovi prođu.

 
3 0 hvala 0
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice