Jel mi može netko reći što znači adijabatska ekspanzija, a što kompresija, koja je razlika točno
koliko sam shvatio iz knjige, piše da se pri adijabatskoj ekspanziji unutarnja energija smanji zna iznos rada što ga obavlja plin, dok se kod kompresije unutarnja energija povećava za iznos rada što ga obavi vanjska sila stlačujući plin
zanima me jel to glavna razlika ?
Fizika -pomoc
- poruka: 843
- |
- čitano: 329.933
- |
- moderatori:
DrNasty, pirat, Lazarus Long, XXX-Man, vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Ljudi trebam jedno objasnjenje... moram nesto objasniti u svom radu, ali ne znam kako. Pucao sam iz oruzja razlicitih kalibara u spremnik sa krvlju (bez brige, svinjska je), a cilj je bio utvrditi do koje ce udaljenosti od mete doci do prskanja strijelca sa krvlju... cetiri kalibra streljiva, razlicite mase i brzine leta zrna... uglavnom, sto se tice udaljensti na kojoj je doslo do prskanja krvi po strijelcu bile su slicne. Najznacajnija razlika je bila u tome sto su kod veceg kalibra zrna i vece brzine leta prskotine bile puno sitnije. E, sad kako da ja objasnim zasto je tako: zasto je udaljenost prskanja slicna, bez obzira na masu i brzinu zrna, i zasto su prskotine sitnije kod veceg kalibra i brzine zrna. Molim neku pametnu glavu da mi pokusa jdnostavno objasniti, jer mi je fizika poprilicno apstraktan pojam. Hvala.
Ajmo strojari, mala pomoć? Pretpostavljam nesto slicno ∑M=0 ili ∑F=0 bi išlo al neznam točno kako...
Sila F radi moment i želi "iščupati" L profil iz zida koji drže dva vijka, dakle sile u vijcima moraju biti dovoljno velikog intenziteta da izdrže to i da se momenti ponište
Rezultantna sila na cijelu konstrukciju, kao i moment naravno moraju biti 0
Jel mi može netko reći što znači adijabatska ekspanzija, a što kompresija, koja je razlika točno
koliko sam shvatio iz knjige, piše da se pri adijabatskoj ekspanziji unutarnja energija smanji zna iznos rada što ga obavlja plin, dok se kod kompresije unutarnja energija povećava za iznos rada što ga obavi vanjska sila stlačujući plin
zanima me jel to glavna razlika ?
Adijabatska ekspanzija=Širenje plina bez izmjene topline (Q=0). Znači prema 1. glavnom stavku Q(1-2)=U2-U1+W(1-2), ako je Q(1-2) jednako nula, znači da je sav dovedeni rad potroši na unutarnju energiju, odnosno onoliko koliko za potreban rad obavljanja kompresije/ekspanzije
btw ja ne kužim ovaj novi editor i eksponente pa se nadam da si shvatio
Sila F radi moment i želi "iščupati" L profil iz zida koji drže dva vijka, dakle sile u vijcima moraju biti dovoljno velikog intenziteta da izdrže to i da se momenti ponište
Rezultantna sila na cijelu konstrukciju, kao i moment naravno moraju biti 0
Bi li se moglo matematički zapisati preko onoga ν=Ms/Mp (koeficjent statičke stabilnosti)?
Npr Ms ≥ Mp ==> Fv1*38 + Fv2*18 ≥ F*42?
Bi li se moglo matematički zapisati preko onoga ν=Ms/Mp (koeficjent statičke stabilnosti)?
Npr Ms ≥ Mp ==> Fv1*38 + Fv2*18 ≥ F*42?
da
Evo i ja bi trebao pomoc oko jednog zadatka:
U zgradi su žarulje spojene na izvor napona 220 V. Snaga svake pojedine žarulje je 40 W. Ampermetar spojen na serijski na izvor pokazuje 16 A. Koliko je žarulja upaljeno?
Ako se nekome da, neznam odakle početi.
I ovaj zadatak sam polovično rješio, ako netko može samo rješenja stavit:
ali ima još
Riješio sam onaj sa žaruljama.
Jeli možda rješenje 88?
ne treba rješio sam
Tijelo mase m = 5 kg gurne se početnom brzinom v0 = 4 m/s niz kosinu (kut nagiba α = 37°) na udaljenosti a = 4,8 m od elastične opruge zanemarive mase. Za vrijeme gibanja na kosini na tijelo djeluje sila trenja F = 8 N. Pri sudaru opruga se sabije za b = 20 cm. Kolika je konstanta opruge i koliko će se tijelo popeti uz kosinu poslije sudara (udaljenost od opruge do točke zaustavljanja tijela na kosini poslije sudara)?
Moze pomoc? Stalno dobivam cudna rjesenja i nisam 100% siguran cemu sluzi alfa kada je zadana sila trenja, moze li se situacija onda gledati kao da je na horizontalnoj plohi, a ne na kosini?
Tijelo mase m = 5 kg gurne se početnom brzinom v0 = 4 m/s niz kosinu (kut nagiba α = 37°) na udaljenosti a = 4,8 m od elastične opruge zanemarive mase. Za vrijeme gibanja na kosini na tijelo djeluje sila trenja F = 8 N. Pri sudaru opruga se sabije za b = 20 cm. Kolika je konstanta opruge i koliko će se tijelo popeti uz kosinu poslije sudara (udaljenost od opruge do točke zaustavljanja tijela na kosini poslije sudara)?
Moze pomoc? Stalno dobivam cudna rjesenja i nisam 100% siguran cemu sluzi alfa kada je zadana sila trenja, moze li se situacija onda gledati kao da je na horizontalnoj plohi, a ne na kosini?
Treba ti zbog toga što ti je Fukupno = Fg1-Ftr
Gravitacija ti se razdvoji na dvije komponente (jedna paralelna s kosinom a druga okomito), okomita ti "stvara" pritisnu silu, a paralelna(u smijeru gibanja) ti daje ubrzanje prema dolje, to ubrzanje je a1, a1=sinα*g
Ovisno o vrsti procesa, taj n varira od -∞ do +∞.
Ali postoje 4 karakteristicne vrijednost politropskog eksponenta
- n=0 - izobarni proces
- n=1 - izotermni proces
- n=+-∞ - izohorni proces
- n=κ (kapa) - izentropski proces (nema izmjene topline)
Da, za obične kružne, za lijevokretne i desnokretne ovo ne vrijedi
Da, za obične kružne, za lijevokretne i desnokretne ovo ne vrijedi
Ne postoje obicni kruzni, kruzni mogu biti ljevokretni ili desnokretni.
Ne postoje obicni kruzni, kruzni mogu biti ljevokretni ili desnokretni.
Hahahahaah :D
Nema, ali jedan je na usmenom iz terme izvalio da postoje, pa je to sad fora :D
Tijelo mase m = 5 kg gurne se početnom brzinom v0 = 4 m/s niz kosinu (kut nagiba α = 37°) na udaljenosti a = 4,8 m od elastične opruge zanemarive mase. Za vrijeme gibanja na kosini na tijelo djeluje sila trenja F = 8 N. Pri sudaru opruga se sabije za b = 20 cm. Kolika je konstanta opruge i koliko će se tijelo popeti uz kosinu poslije sudara (udaljenost od opruge do točke zaustavljanja tijela na kosini poslije sudara)?
Moze pomoc? Stalno dobivam cudna rjesenja i nisam 100% siguran cemu sluzi alfa kada je zadana sila trenja, moze li se situacija onda gledati kao da je na horizontalnoj plohi, a ne na kosini?
Treba ti zbog toga što ti je Fukupno = Fg1-Ftr
Gravitacija ti se razdvoji na dvije komponente (jedna paralelna s kosinom a druga okomito), okomita ti "stvara" pritisnu silu, a paralelna(u smijeru gibanja) ti daje ubrzanje prema dolje, to ubrzanje je a1, a1=sinα*g
Hvala. Moze netko postati rjesenja da provjerim je li mi tocno?
Znam ja, rješim ti kroz ovaj tjedan kad uhvatim vremena.
Hvala ti puno <3 Ako bi mogao što prije
Malo sam znatiželjan u vezi motora na biciklama i tako to... Uglavnom, evo moja situacija pa ako se nađe koja dobra duša da riješi:
Imam biciklu i ugradio bi na nju elektromotor, ali prije sve želio bih znati koliko će se brzo kretati bicikla sa takvin elektromotorom. Na slici imate wannabe shemu kako je to zamišljeno. Evo podaci:
Snaga elektromotora... P=250W
Okretaji... 2500 rpm
polumjer lančanika na elektromotoru... k1=1.27 cm
polumjer lančanika na felgi... k2=7.94 cm
polumjer felge... k3=28.8 cm
Nadam se da će se moći pomoću ovih podataka nešto izračunati iako sam ja pokušao sam, ali nije mi dobro ispalo.
Krenio sam tako da sam izračunao zakretni moment na elektromotoru iz formule M=P/w1 (w1=2500 *2pi/60 [rad/s]),
pa sam našao silu kojom elektromotor pokreće lanac F=M/k1,
onda sam išao naći kutnu brzinu na lančaniku na felgi formulom w2= P/F*k2,
zatim sam pretpostavio da se lančanik i felga okreću istom kutnom brzinom te sam konačno izračunao linearnu brzinu na felgi pomoću formule v=w*k3.
v mi je ispao jako mali tako da znam da sam negdi falio. Nisam baš na "ti" ni sa mehanikon, a ni sa fizikon tako da bi volio kad bi mi neko ovo objasnio.
Mene više zanima šta će pokretat taj el. motor.
Zadnji nisi dobro uhvatio al imam ja te iste zadatke nac cu ih popodne pa cu ti rjesit i taj.
EDIT: E da, zaboravio sam u 3. reakciju oslonca, ona je jednaka rezultanti samo suprotnog smjera.
Hvala ti puno :)
Mene više zanima šta će pokretat taj el. motor.
Recimo neko dostatno napajanje koje će izdržat njegove potrebe.
Zasad me zanima samo teoretski, poslije ćemo krenit na praksu.
Mene također zanima dali se može ikako napraviti da kad pritisnem zadnju kočnicu na bikeu da se upali svjetlo(kao kod auta kad kočiš) al naravno da me po kiši ne ubije struja
Molim neku dobru dusu da mi rjesi ovaj zadatak,hvala unaprijed
Sila od 1 kN djeluje na vozilo mase 1,2 t.Ako je koeficijent trenja vozila i podloge 0,3 kolika je akceleracija gibanja vozila?Koliki put prijede vozilo za 10 s
Tri tijela jednakih masa imaju specifične toplinske kapacitete za koje vrijedi
c1 = 2c2 = 3c3. Dok su u termičkome kontaktu, svim tijelima zajedno dovede se toplina
iznosa 11Q. Tijelo specifičnoga toplinskog kapaciteta c2 pritom primi topline iznosa
3Q. Koliko je topline Q1 primilo tijelo specifičnog toplinskog kapaciteta c1, a koliko
topline Q3, tijelo specifičnog toplinskog kapaciteta c3?
A. Q1 = 2Q, Q3 = 6Q
B. Q1 = 3Q, Q3 = 5Q
C. Q1 = 5Q, Q3 = 3Q
D. Q1 = 6Q, Q3 = 2Q
Ako može ko rješiti bio bih zahvala.
Tri tijela jednakih masa imaju specifične toplinske kapacitete za koje vrijedi
c1 = 2c2 = 3c3. Dok su u termičkome kontaktu, svim tijelima zajedno dovede se toplina
iznosa 11Q. Tijelo specifičnoga toplinskog kapaciteta c2 pritom primi topline iznosa
3Q. Koliko je topline Q1 primilo tijelo specifičnog toplinskog kapaciteta c1, a koliko
topline Q3, tijelo specifičnog toplinskog kapaciteta c3?
A. Q1 = 2Q, Q3 = 6Q
B. Q1 = 3Q, Q3 = 5Q
C. Q1 = 5Q, Q3 = 3Q
D. Q1 = 6Q, Q3 = 2Q
Ako može ko rješiti bio bih zahvala.
c1 = 2c2 = 2*3Q=6Q
Poz ljudi,jel mi moze neko reci kakav je odnos mase i perioda tiranja kod harmonickog titranja utega na opruzi,ne znam nisam uspio naci nigdje tocno definirano na koji nacin ovise te velicine jedna o drugoj. Ako moze molim vas pomoc tko zna i ima nesto vremena da mi odgovori.
lp!
Poz ljudi,jel mi moze neko reci kakav je odnos mase i perioda tiranja kod harmonickog titranja utega na opruzi,ne znam nisam uspio naci nigdje tocno definirano na koji nacin ovise te velicine jedna o drugoj. Ako moze molim vas pomoc tko zna i ima nesto vremena da mi odgovori.
lp!
T=2pi*sqrt(m/k)
znači T~sqrt(m)
Masa ovješena o oprugu