Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

poruka: 144
|
čitano: 27.940
|
moderatori: DrNasty, Lazarus Long, XXX-Man, vincimus, pirat
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
9 godina
offline
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet

Kao što rekoh, ganjaš mistični idealni signal koji ne postoji u stvarnosti, pogotovo ne u digitalnoj stvarnosti
Ma ne...Vid, ili guraš sugovorniku riječi u usta ili tvoj sugovonik (u ovom slučaju ja, jel) se ne izražava razumljivo, kako god, strpi se malo....zaključak sam donesao samo želim to sve složiti u jedan post s relevantnim izvorima koji potvrđuju korak po korak u objašnjenu ovog fenomena, falila mi je jedna komponenta, sada je sve tu samo da to složim. Što će biti u ned. navečer.

Eto, malo strpljenja molim.

 

Za M5 sam čuo tek nešto nakon što smo počeli dogovarati taj test, slažem da se je riječ o modelu s velikim potencijalom, no Canon je i dalje sramežljiv u mirrorless svijetu - mršav izbor fotoaparata (ni dalje nema 4K snimalice), a broj i raspon Canonovih objektiva za sustav su i dalje - u nedostatku bolje riječi - smiješni. 7 objektiva, od kojih jedan jedini ima blendu veću od f/3,5 - dakle, sustav je i dalje neupotrebljiv za ozbiljnu upotrebu. Canon nema čak ni 50mm f/1,8 - jedan od osnovnih objektiva! A sad, ako su najavili neke nove objektive - to ne znam.

Svojevremeno sam zakoračio ne malim prstom, rekao bi noktom u taj svijet recenzija i jedino što bi poručio svima koji prate takve stvari da izrazito kritično promatraju takve stvari.

Svi brendovi prema mom mišljenju rade poprilično dobar posao ali imaju različit put. Sony može graditi sistem iz 0, jer realno gledano njihov tržišni udio je zanemariv do pojave mirroles sistema(nazovemo ga M). Njihova ponuda objektiva je mala. Canon s druge strane ima ogromnu ponudu objektiva EF kao i EF-S. I to vrhunskih objektiva. E sad, toga se Canon, jasno ne želi odreć i za to postoji dobar razlog. Tony je napravio video o povijsti tog brenda i da bi se razumjelo o čemu je riječ tj. pristupu canona to bi trebalo pogledati, čisto da ne dužim.

I prije se mogla koristiti sva paleta objektiva canona na njihovim M sistemima ali tko je probao zna da to jednostavno ne radi kako treba, niti na Canonu niti na Soniju. Razvoj DP(dual pixel) je to promijenio i implementacija te tehnologije je to bitno promijenila prije svega jer stvar radi i radi dobro(mjesta za usavršavanje naravno ima). Zahvaljujući tome možemo koristiti svu paletu Canon objektiva na M5 bez degradacije u performansama, pa tako i 50mm f1.8 koji uzgred košta 950kn.

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put sub 11.2.2017 10:30 (ITelektronika).
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Kao što rekoh, ganjaš mistični idealni signal koji ne postoji u stvarnosti, pogotovo ne u digitalnoj stvarnosti
Ma ne...Vid, ili guraš sugovorniku riječi u usta ili tvoj sugovonik (u ovom slučaju ja, jel) se ne izražava razumljivo, kako god, strpi se malo....

Ne vidim na koji način bi se to moglo riješiti bez guranja rezolucije u priču. A dosadašnja iskustva su me poučila da kad netko mistificira nešto što bi trebalo biti lako objašnjivo - da je posrijedi samo smišljanje načina kako prodati muda pod bubrege. Nadam se da ovo neće biti jednog od takvih iskustava.

 

ITelektronika kaže...

Razvoj DP(dual pixel) je to promijenio i implementacija te tehnologije je to bitno promijenila prije svega jer stvar radi i radi dobro(mjesta za usavršavanje naravno ima). Zahvaljujući tome možemo koristiti svu paletu Canon objektiva na M5 bez degradacije u performansama, pa tako i 50mm f1.8 koji uzgred košta 950kn.

Podupireš moju tezu "Canon kao da još nije odlučio hoće li taj sustav (EF-M) održati na životu ili ne."

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Najzad pogledao sam i video od, kako ga vi zovete debelog čeleše. I na kraju cijele te priče, čini se da su obojica u pravu ali i u krivu. Ovisno o kojem dijelu videa se govori.

Čeleša je svoj stav prikazao kroz analogiju, puno malih kantica na komadu papira koje predstavljaju pixel. Bez obzira na broj kantica svaka od njih ako su iste veličine će prikupiti istu količinu vode. Čeleša je u tom dijelu potpuno u pravu i dosljedno je prikazao analogijom način  rada CMOS senzora. (cmos imagers convert charge to voltage inside each pixel (izvor))

 

Dizajn piksela je ključni element dizajna senzora. Manji pixel je poželjan jer rezultira manjom površinom senzora i/ili većom rezolucijom, veći pixel je poželjan jer rezultira većim dinamičkim rasponom i signal-to-noise omjerom.Teško je analitički definirati optimalnu veličinu pixela jer izbor ovisi od mnogo faktora; parametara senzora, optici kao i ljudskoj percepciji kvalitete slike.

Pixel je dakle krucijalni element dizanja senzora...a fundamentalni kompromis spada upravo na odabir veličine pixela. Redukcija veličine pixela povećava rezoluciju (...) dok povećanje veličine pixela povećava dinamički raspon i SNR....... (Izvor)

 

Dramatično povećanje rezolucije se uglavnom postiže povećanjem gustoće pixela. Kako veličina pixela postaje sve manja zlazni signal senzora postaje sve više osjetljiv na šum.(izvor)

Osjetljivost senzora ovisi o veličini foto osjetljive površine( veći pixel, više fotona svjetlosti može prikupiti)......(link)

 

SNR je direktno vezan uz veličinu pixela te je priložen releventan izvor, mada svi radovi koji se bave tom tematikom isto potvrđuju.

Za direktnu vezu između SNR i veličine senzora ne nalazim izvor, te se u ovom kao i svim ostalim ta koleracija ne potvrđuje.....

 

Mbaksa- Slažeš li se dakle da je tu čeleša kroz svoju analogiju dao točnu i provjerljivu informaciju? (ako ne tvoje mišljenje me ne interesira, hoću izvor)

 

Toni s druge strane ne objašnjava isti fenomen, on tvrdi da će SNR resizom(normaliziranjem) slike biti manji te da iz toga imamo benefit većeg senzora. Što je točno.

Percepcisjki nije niti bilo sporno osim, što je falilo objašnjenje gdje nestaje šum. Šum ne nestaje, signal se ne stvara. Kako onda podižemo SNR?

SNR je omjer snage signala u odnosu na snagu šuma, često izražena u decibelima(link). Ako se taj omjer mjenja tada se mijenja količina šuma ili količina signala u jednadžbi.

Vratiti ću se na moju analogiju kvadratičima raznih boja i njihovo normaliziranje. Ispostavlja se da je analogija dobra a ono što sam predvidio je izračun putem standardne devijacije. Time se objašnjava promjena omjera signala i šuma. I barem za mene, nije više sporna. (We give the relationship between the measured and normalized values for standard deviation, signal to noise ratio (SNR), dynamic range (DR), tonal range (TR) and color sensitivity (CS) as follows)

 

S obzirom da se rezolucija razlikuje od fotoaparata do fotoaparata. S jedne strane senzor s većom rezolucijom će rezultirati slikom s više detalja, dok s druge strane isti senzor će rezultirati manjim SNR. (izvor)

 

DXO mark kako bi mogao direktno uspoređivati performanse senzora normalizira slike, odnosno uspoređuje dvije slike isprintane istim printerom kako bi se ravnopravno uspredile performanse dvaju senzora različtog dizajna.

Pobija li ova metoda radove iz kojih proizlazi "veći pixel je poželjan jer rezultira većim dinamičkim rasponom i signal-to-noise omjerom"  , naravno da ne, ali nam omogućava tu usporedbu dvaju različitih senzora.

 

Problem nastaje reinpretacijom gore navedenih činjenica (pod činjenice podrazumijevam rečenice s relevantnim izvorima), nažalost u oba slučaja (čeleše i Tonija)

Čeleša iako je dao izvrsnu i točnu analogiju dalje zaključuje kako Canon senzori imaju niži SNR samo radi svojeg inferiornog dizajna ne radi veličine. Ipak, ako su senzori iste rezolucije pixel u slučaju Cannovog senzora će biti nešto manji i samim time u odnosu na konkurenciju nešto lošije performanse. Mada je točno, da su je uz to Canon lošiji po pitanju performansi senzora, barem do posljednje generacije.

 

Tony predlaže da će usporedba slike 1:1 uvijek rezultirati pogrešnim zaključkom, odnosno da veličina pixela u stvari nema veze s SNR već veličina senzora. Problem u tome je što gore navedene činjenice govore nešto drugačije. No pitanje je možemo li takav pristup primjeniti uvijek i u pravilu na isti način dovoditi koleraciju veličine pixela i SNR? (crop, veliki print).

Stvar postaje zanimljivija dok gotovo u istom dahu tvrdi da upravo 1:1 je način na koji moramo uspoređivati slike ako želimo usporediti oštrinu slike, zvuči kao;"ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice", čime se ozbiljno narušava dosljednost argumenta.

Za ništa od gore navedenog od tonija ne nalazim relevantan izvor.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet

Ja sam tebe čekao da ti dokažeš da šum, u suprotnosti s računanjem SNR-a, ne nestaje. Znači, ništa od toga?

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Pazi, tvoja tvrdnja je da šum nestaje ali ne objašnjavaš nego očekuješ od sugovornika da prihvati misteriozni nestanak šuma kao i tezu koja osporava sve i jedan znanstveni rad iz predhodnoh upisa. Ponudim objašnjenje, priložim poprilično relevantne izvore a ti eto, napišeš "Znači, ništa od toga?".

Bez obzira dali ne možeš shvatiti ili ....., nemam namjeru trošiti svoje vrijeme na takav pristup raspravi.

Poruka je uređivana zadnji put pon 13.2.2017 21:30 (ITelektronika).
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Pazi, tvoja tvrdnja je da šum nestaje ali ne objašnjavaš nego očekuješ od sugovornika da prihvati misteriozni nestanak šuma

Objasnio sam u ovoj poruci. Nije nikakav "misteriozni" nestanak šuma u pitanju. Imaš članke na Dxomarku, imaš rezultate mjerenja na Dxomarku. Možeš sam lijepo analizirati situaciju, recimo ako usporedišA7S, GH4 i A7R. Ako ideš gledati SNR na razini piksela (Screen), razlika između GH4 i A7R je oko 1 dB, a razlika između A7S i A7R je oko 5 dB. No na razini slike (Print), znači kad se slike skaliraju na istu veličinu, A7R i A7S su podjednaki (što je i za očekivati kad su senzor iste generacije i iste veličine), dok GH4 za njima kaska za oko 5 dB (što je isto za očekivati).

 

I što ja sad tu misteriozno od tebe imam za očekivati? Ja očekujem samo to da prihvatiš činjenice. Ništa više od toga. Ako ne prihvaćaš rezultate mjerenja - slobodno ih argumentirano pobij.

 

Ne vjeruješ Dxomarkovim rezultatitma mjerenja? Imaš DPReviewove slike - pa možeš vizualno usporediti kako stvari stoje kad se uspoređuje na razini piksela (Full), a kad se uspoređuje na razini slike (Comp i Print).

 

Stvari su jasne ko dan i noć. Fenomen postoji, fenomen se lako empirijski dokazuje.

 

ITelektronika kaže...

kao i tezu koja osporava sve i jedan znanstveni rad iz predhodnoh upisa. Ponudim objašnjenje, priložim poprilično relevantne izvore a ti eto, napišeš "Znači, ništa od toga?".

O čem ti pričaš? Koji znanstveni rad osporava to što sam napisao? Umjesto da meni odgovoriš na ono što sam te tražio, ti ideš raspredat o Tonyju i Ljutome i još k tome pogrešno predstaviš Tonyjev stav i pogrešno predstaviš kritiku Ljutoga vezanu uz Tonyjeve tvrdnje!

 

Ako ima neki rad koji osporava što sam napisao, daj citat iz tog rada koji to osporava i daj link na taj citat.

 

ITelektronika kaže...

Bez obzira dali ne možeš shvatiti ili se jednostavno praviš glup, nemam namjeru trošiti svoje vrijeme na takav pristup raspravi.

Bezrazložno si bezobrazan na ovoj temi. Al dobro - navikao sam na to. Kad se nekoga stisne i kad uvidi da ne može dokazati svoje stavove, onda prvo počne zatrpavanje svim i svačim kao tobože dokazima, a kad ni to ne upali, onda ide omalovažavanje. Intelektualno poštenje - nula bodova.

 

Fenomen poboljšanja omjera signal-šum postoji - mjerenja ga dokazuju i osobna percepcija ga potvrđuje. A ja još uvijek čekam objašnjenje za tvoju tvrdnju Meni praksa govori da šum ne nestaje, a signal se ne "stvara". Ne razumijem kako to praksa samo tebi ne govori, kad govori Dxomarku putem mjerenja i kad govori svim fotografima kroz analiziranje fotografija nastalih na fotoaparatima različitih veličina senzora.

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Bezrazložno si bezobrazan na ovoj temi. Al dobro - navikao sam na to. Kad se nekoga stisne i kad uvidi da ne može dokazati svoje stavove, onda prvo počne zatrpavanje svim i svačim kao tobože dokazima, a kad ni to ne upali, onda ide omalovažavanje. Intelektualno poštenje - nula bodova.

 

Fenomen poboljšanja omjera signal-šum postoji - mjerenja ga dokazuju i osobna percepcija ga potvrđuje. A ja još uvijek čekam objašnjenje za tvoju tvrdnju Meni praksa govori da šum ne nestaje, a signal se ne "stvara".

 

Ne samo da sam sve što sam napisao potkrijepio s relevantnim izvorima nego sam uvidio u raspravi svoje pogreške i pritom ih ispravio. Na tvoju opasku sam sam tražio objašnjenje fenomena, "šum nestaje" (što bi u stvari ti trebao, tvoja tvrdnja), priložio izvore i uredno priznao previd. Pa kada pričaš o intelektualnom poštenju trebaš uzeti u obzir.

Bezobrazan sam jer sam mislio da si sve ovo gore s namjerom predvidio, sada vidim da si jednostavno ne razumiješ šta sam napisao pa sam dužan isprku.

Ponudio sam objašnjenje, očekivao sam da ćeš ga prihvatiti ili osporiti, ti si napravio treće; ignorirao si ga i obrušio si se na sugovornika na osobnoj razini, optužujući za bezobrazluk i intelektualno nepoštenje. Odlučio si diskreditirati mene kao osobu, ne ono što sam napisao bez da si uopće uzeo u obzir mogućnost da nisi shvatio što sam napisao.

Nije sramota, napisati "ne shvaćam", zatražiti dodatno pojašnjenje, al ne očekuj izostanak reakcije na ignoranciju posta na koje sam utrošio popilično vremena.

 

Kad se nekoga stisne i kad uvidi da ne može dokazati svoje stavove,

Pa, iz tvoje perspektive da. Jasno je da nismo svi iz istog motiva tu, ja nemam problema s time da ako ne mogu dokazati svoj stav da razmotrim druge opcije. Vidiš kolega, ja sam upravo to i napravio. Razmotrio tvoju opciju i tražio pojašnjenje. Pritom mi nije bilo bitno dali sam u pravu, bitno mi je naći zadovoljavajuće objašnjenje fenomena. Nisam osjćao da me neko stisnuo, ali sam osjetio zadovoljstvo kada sam našao prihvatljivo objašnjenje.

 

Fenomen postoji, fenomen se lako empirijski dokazuje

To nitko nije sporio. Fenomen grmljavine postoji, lako se empiriski dokazuje i evidentno je percepciski dokaziv. To ne znači da ne zahtjeva objašnjenje.

Ponudio sam rješenje, stavio ga na stol kako bi vidjeli dali stoji.

 

Citiraj, dio po dio, odgovori na pitanja i ako ti nešto nije jasno pitaj(vidjeti ćeš da se u tom postu nalazi objašnjenje i za DXO markov pristup i za formulu za koju sam rekao da je izvučena iz dupeta, i za "nestanak šuma" za generiranje šuma i koleraciju praktički sve o čemu smo razgovarali, dali ćeš shvatiti i uvažiti to nije na meni). Ako je nešto sporno, ponudi bolje objašnjenje i izvor. Razmotriti ćemo. U suprotnom, uvaži moje isprike i budi mi pozdravljen.

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 10:08 (ITelektronika).
 
0 0 hvala 0
9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Mbaksa nije shvatio objašnjenje koje sam stavio na stol, uvažiti ću i mogućnost na nisam bio posve jasan u želji da isključim svoje mišljenje u najvećoj mogućoj mjeri te ponudim relevantne izvore. Većina su citati.

S toga bi zamolio da se ne replicira na ovo pojašnjenje nego na izvorni upis. Također bez preskakanja jer je nije slučajno tako posloženo. Također u pojašnjenju neću koristiit citate niti izvore, čisto da se ne ponavljam.

 

Pojašnjenje;

Kao što možemo vidjeti, koleracija između šuma i veličine senzora vrlo vjerovatno ne postoji, odnosno istaknuto je da ne nalazim izvor. Ako postoji, priložite. Nasuprot tome jasna je koleracija između veličine pixela i šuma za što je predloženo više radova, predlažem ih pročitati.

Pri dizajnu senzora radi se kompromis između rezolucije i veličine pixela što rezultira optimalnim omjerom šuma DR i detalja(optimalno je stvar percepcije i to se navodi kao nedostatak). Uspoređujući dva senzora različite rezolucije i veličine pixela u pojedinim mjerenjima neće nam dati ravnopravno usporedive rezultate.

Cilj DXO marka je usporediti performanse senzora različitih karakteristika. Stoga izjednačava senzore te omogućava direktnu usporedbu dvaju senzora različitih karakteristika i njihove performanse. Očekivano je da će Sonijevi senzori istog proizvodnog procesa ali različitog dizajna imati poprilično usporedive rezultatete, to je u konačnici i cilj, mogućnost direktne usporebe.

Ne u cilju dokazivanja da veći senzor ima bolji SNR već otvara mogućnost direktne usporebe performansi dvaju senzora različitog dizajna. I to naglašava, link je priložen. Upravo zato je i formula izvučena "iz dupeta".

Također pruža informaciju kakvi će rezultati biti za određen print. To ne znači da možemo donositi zaključke ne vezane uz konačni cilj ove metode, poput veći senzor manje šuma.

Toni je upravo to napravio, ali niti jedan znanstveni rad to ne potvrđuje, a da bi održao svoju tvrdnju naglašava da će uspoređivanje slike 1:1 dovesti do krivog zaključka i to samo u tom slučaju dok u drugom naglašava da bi upravo tako trebali uspoređivati slike. S toga sam i napisao, "ako ti činjenice ne odgovaraju teoriji tada promijeni činjenice" jer upravo je to Toni i napravio. 

Ništa se u stvari ne mijenja u uspoređivanju slika kada je šum u pitanju i detalji, obije možemo uspoređivati 1:1 i normalizirane, ovisno o potrebama, jer ljudi koji izrađuju fotografije relevantno će im biti ono što je normalizirano ostalima 1:1, bez obzira dali je riječ o šumu ili detaljima. Zato DXO mark nudi obije.

 

Za objašnjenje, gdje nestaje šum koristiti ću analogiju koju sam već koristio. Moram naglasiti da je ovo krajnje simplificiranje stvari i u cilju lakšeg razumijevanja. Dakle ako imamo 10 pixela signala (recimo zeleno, drvo jel) i jedan pixel šuma (sivi) omjer će nam biti 10:1, kada skupimo sve to u jednu kockicu tada je šum i dalje 10:1 ali, percepcija onog što vidimo je daleko bliža zelenoj nego sivoj . Time je objašnjena percepcija onog što vidimo u normaliziranju. 

Matematički isti rezultat dobivamo standardnom devijacijom, kojom određujemo šta smatramo šumom a šta signalom. Bez obzira što i nakon normalizacije taj zeleni pixel odskače od signala, on je dovoljno blizu da ga jednostavno više ne smatramo šumom nego signalom. Standardna devijacija je ono što sam predvidio i što se mene tiče, sada i matematički je objašnjeno gdje je "šum nestao", naravno ako sam ja to dobro shvatio, stavio sam na stol, razmotrimo.

 

Čeleša je u pravu s svojom analogijom i kanticama te daje uvjerljivu analogiju rada CMOS senzora(link priložen), dalje u videu donosi pogrešne zaključke ali ovaj je točan. Šum isključivo ovisi o veličini pixela ne senzora.

Toni, s druge strane donosi zaključak temeljem ove metode da veći senzor prikuplja više svjetla stoga će biti manje šuma. DXO mark ne koristi ovu metodu u cilju dokazivanja te tvrdnje nego isključivo nudi mogućnost uporedbe u performansama dvaju senzora različitog dizajna. Što je jasno pogrešno i tome još argument je nedosljedan.

 

Još jednom, molim da se ne replicira na pojašnjenje nego na izvoran post i to s relevatnim izvorom ne mišljenjem.Također u izvornom postu se nalaze izvori za sve napisano. Hvala.

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 11:35 (ITelektronika).
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Kao što možemo vidjeti, koleracija između šuma i veličine senzora vrlo vjerovatno ne postoji, odnosno istaknuto je da ne nalazim izvor. Ako postoji, priložite. Nasuprot tome jasna je koleracija između veličine pixela i šuma za što je predloženo više radova, predlažem ih pročitati.

Kojeg šuma? Šuma na razini piksela. Što nije sporno niti je ikad bilo sporno. Dao sam ti i primjer u prethodnoj poruci sa A7R i A7S gdje A7S ima divovske piksele u odnosu na A7R te na razini piksela je razlika oko 5 dB, dočim je na razini fotografije razina šuma podjednaka.

 

Ja cijelo vrijeme govorim o šumu na razini fotografije!

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 17:39 (mbaksa).
9 godina
offline
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

 

S obzirom da se rezolucija razlikuje od fotoaparata do fotoaparata. S jedne strane senzor s većom rezolucijom će rezultirati slikom s više detalja, dok s druge strane isti senzor će rezultirati manjim SNR. (izvor)

 

DXO mark kako bi mogao direktno uspoređivati performanse senzora normalizira slike, odnosno uspoređuje dvije slike isprintane istim printerom kako bi se ravnopravno uspredile performanse dvaju senzora različtog dizajna.

Pobija li ova metoda radove iz kojih proizlazi "veći pixel je poželjan jer rezultira većim dinamičkim rasponom i signal-to-noise omjerom"  , naravno da ne, ali nam omogućava tu usporedbu dvaju različitih senzora.

 

Problem nastaje reinpretacijom gore navedenih činjenica.....

 

 

ITelektronika kaže...

Mbaksa nije shvatio objašnjenje

Kao što možemo vidjeti, koleracija između šuma i veličine senzora vrlo vjerovatno ne postoji, odnosno istaknuto je da ne nalazim izvor. Ako postoji, priložite. Nasuprot tome jasna je koleracija između veličine pixela i šuma za što je predloženo više radova, predlažem ih pročitati.

Pri dizajnu senzora radi se kompromis između rezolucije i veličine pixela što rezultira optimalnim omjerom šuma DR i detalja(optimalno je stvar percepcije i to se navodi kao nedostatak). Uspoređujući dva senzora različite rezolucije i veličine pixela u pojedinim mjerenjima neće nam dati ravnopravno usporedive rezultate.

Cilj DXO marka je usporediti performanse senzora različitih karakteristika. Stoga izjednačava senzore te omogućava direktnu usporedbu dvaju senzora različitih karakteristika i njihove performanse. Očekivano je da će Sonijevi senzori istog proizvodnog procesa ali različitog dizajna imati poprilično usporedive rezultatete, to je u konačnici i cilj, mogućnost direktne usporebe.

Ne u cilju dokazivanja da veći senzor ima bolji SNR već otvara mogućnost direktne usporebe performansi dvaju senzora različitog dizajna. I to naglašava, link je priložen. Upravo zato je i formula izvučena "iz dupeta".

Također pruža informaciju kakvi će rezultati biti za određen print. To ne znači da možemo donositi zaključke ne vezane uz konačni cilj ove metode, poput veći senzor manje šuma.

Toni je upravo to napravio, ali niti jedan znanstveni rad to ne potvrđuje, a da bi održao svoju tvrdnju naglašava da će uspoređivanje slike 1:1 dovesti do krivog zaključka i to samo u tom slučaju dok u drugom naglašava da bi upravo tako trebali uspoređivati slike. S toga sam i napisao, "ako ti činjenice ne odgovaraju teoriji tada promijeni činjenice" jer upravo je to Toni i napravio. 

Ništa se u stvari ne mijenja u uspoređivanju slika kada je šum u pitanju i detalji, obije možemo uspoređivati 1:1 i normalizirane, ovisno o potrebama, jer ljudi koji izrađuju fotografije relevantno će im biti ono što je normalizirano ostalima 1:1, bez obzira dali je riječ o šumu ili detaljima. Zato DXO mark nudi obije.

 

 Direktna koleracija između šuma i veličine senzora vrlo vjerovatno ne postoji. Ako postoji, neće biti problem priložiti link i detaljno objasniti. Ja izvor ne nalazim.

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 18:08 (ITelektronika).
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet

Nisam shvatio iz ovog tvog. Jasno ti je da ja cijelo vrijeme govorim o šumu na razini fotografije, a ne na razini piksela?

 

ITelektronika kaže...
Direktna koleracija između šuma i veličine senzora vrlo vjerovatno ne postoji. Ako postoji, neće biti problem priložiti link i detaljno objasniti. Ja izvor ne nalazim.

Dakle, govorim o šumu na razini fotografije - direktna korelacija između šuma i veličine senzora postoji, izložio ju je Tony N. u videu kojeg si vidio, koristeći se mjerenjima Dxomarka. Do iste veze možeš i sam doći tako da uzmeš Dxomarkove podatke, staviš u Excel i napraviš graf.

 

 

Do iste korelacije možeš doći isto tako da ideš uspoređivat fotografije na DPreviewu, nastale na fotoaparatima različitih veličina senzora pri istom ISO-u.

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 18:14 (mbaksa).
9 godina
offline
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...
Dizajn piksela je ključni element dizajna senzora. Manji pixel je poželjan jer rezultira manjom površinom senzora i/ili većom rezolucijom, veći pixel je poželjan jer rezultira većim dinamičkim rasponom i signal-to-noise omjerom.Teško je analitički definirati optimalnu veličinu pixela jer izbor ovisi od mnogo faktora; parametara senzora, optici kao i ljudskoj percepciji kvalitete slike.

Pixel je dakle krucijalni element dizanja senzora...a fundamentalni kompromis spada upravo na odabir veličine pixela. Redukcija veličine pixela povećava rezoluciju (...) dok povećanje veličine pixela povećava dinamički raspon i SNR....... (Izvor)

 

Dramatično povećanje rezolucije se uglavnom postiže povećanjem gustoće pixela. Kako veličina pixela postaje sve manja zlazni signal senzora postaje sve više osjetljiv na šum.(izvor)

Osjetljivost senzora ovisi o veličini foto osjetljive površine( veći pixel, više fotona svjetlosti može prikupiti)......(link)

 

SNR je direktno vezan uz veličinu pixela te je priložen releventan izvor, mada svi radovi koji se bave tom tematikom isto potvrđuju.

 

ITelektronika kaže...

Pri dizajnu senzora radi se kompromis između rezolucije i veličine pixela što rezultira optimalnim omjerom šuma DR i detalja(optimalno je stvar percepcije i to se navodi kao nedostatak). Uspoređujući dva senzora različite rezolucije i veličine pixela u pojedinim mjerenjima neće nam dati ravnopravno usporedive rezultate.

Cilj DXO marka je usporediti performanse senzora različitih karakteristika. Stoga izjednačava senzore te omogućava direktnu usporedbu dvaju senzora različitih karakteristika i njihove performanse. Očekivano je da će Sonijevi senzori istog proizvodnog procesa ali različitog dizajna imati poprilično usporedive rezultatete, to je u konačnici i cilj, mogućnost direktne usporebe.

Ne u cilju dokazivanja da veći senzor ima bolji SNR već otvara mogućnost direktne usporebe performansi dvaju senzora različitog dizajna. I to naglašava, link je priložen. Upravo zato je i formula izvučena "iz dupeta".


 

 

Tonijevo mišljenje me ne interesira jer nije dosljedan u argumentaciji. Isto tako objašnjeno u predhodnim upisima.

Ako ćeš prezentirati DXO mark, može  i prouči formule kojim dobivaju rezultate i daj objašnjenje. Točno tako sam ja napravio, ponudio sam objašnjenje i također priložio citat s DXo marka. Ne možeš samo dati link i eto dokazao sam, a pritom ne razumijeti što tamo piše jer je to i toni napravio.

Valjda vidiš i sam da se vrtimo u krug. Pobogu citiram sam sebe, daj si uzmi vremena i prouči što sam napisao. Ako nije jasno, pitaj pojasniti ću.

DXO mark je poudio riješenje kojim možemo usporediti dva senzora različitog dizajna. Senzor s većom rezolucijom će imati više šuma, dok senzor s većim pixelom manje šuma veći DR ali manje detalja. DXO mark je stavio sve pod isti nazivnik "formulom izvučemom iz dupeta" da se senzori mogu direktno usporediti, i naravno da su navedeni Sony senzori tada gotovo identični jer oni su po performansama blizu ali dizajnom različiti, ali senzor s više mega pixela je "izgubio" svoju prednost u detaljima dok je senzor s većim pikselima izgubio prednost koju on ima šum i tako su svedeni na isti nazivnik. S obzirom da su po performansama senzori podjednaki (dakle tehnologija izrade itd, itd) rezultati su tu negdje. I to je cilj DXO markove metodologije ali zaključivati iz toga ono što je toni zaključio, "nemojte uspoređivati slike 1:1 jer će vas ono što vidite dovesti u zabludu"----ne nemožemo, toni nije u pravu. Na taj isti načim bi se moglo zaključiti da senzor više rezolucije ne daje sliku s više detalja,uz poznatu izreku; pogledaj print, jel. Isto tako bi bilo pogrešno, mada točno.

 

Ja sam uvjeren da ništa neće biti više sporno ako si daš truda razumijeti šta sam napisao.

Dakle objašnjen je fenomen nestanka električnog signala-šuma. Matematički i percepcijski. Stavljeno je na stol na razmatranje.

Objašnjena je metodologija DXO marka.

Objašnjena je koleracija šuma i dizajna senzora.

I to sve skupa se može argumentirano braniti s izvorima ali i provjerom  argumenata što u slučaju Tonijevog zaključivanja nije moguće.

 

 

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 19:28 (ITelektronika).
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...
Dakle iz radova za koji su priloženi izvori možemo tvrditi da koleracija između veličine piksela i šuma postoji.

Korelacija između veličine piksela i kojeg šuma? Šuma na razini piksela, ne na razini fotografije - korelacija između veličine piksela i šuma na razini fotografije ne postoji. A upravo je šum na razini fotografije jedini bitan manje-više svim fotografima i svima onima koji gledaju fotografije, jer fotografije ne gledaju 1:1, nego ih gledaju skalirane na određenu veličinu, neovisno o veličini senzora fotoaparata kojim je fotografija uslikana.

 

Šum na razini piksela me ne interesira jer nije od nikakve praktične vrijednosti. Ti slike gledaš 1:1 na ekranu? Ako bi ih dao ispisati, tražio bi da ti slike nastale FF aparatom isprintaju na papir 4x veće površine nego slike nastale MFT aparatom?

 

Zato cijelo vrijeme i pričam upravo o šumu na razini fotografije. A on je u korelaciji s veličinom senzora. To ti pokazuju i brojke, to ti pokazuje i praksa.

 

ITelektronika kaže...
Nadalje, povećanje broja pixela rezultira u pravilu većim šumom.

Rezultira većim šumom na razini piksela, ne i na razini fotografije!

 

ITelektronika kaže...
Ako ćeš prezentirati DXO mark, može  i prouči formule kojim dobivaju rezultate i daj objašnjenje. Točno tako sam ja napravio, ponudio sam objašnjenje i također priložio citat s DXo marka.

Koji citat si priložio? Onaj u kojem govore o SNR-u na razini piksela? Onda si priložio krivi citat ili si ga upotrijebio u krivom kontekstu.

 

Što konkretno ne valja s njihovom formulom za normaliziranje? Ne možeš uspoređivati kruške i jabuke! Daj onda ti svoju formulu za normaliziranje, izračunaj SNR resizeane fotke pa da onda vidimo koliko će se to razlikovati, ako išta, od rezultata Dxomarkove formule. I koliko će se razlikovati od onog što vidimo kad gledamo fotografije resizeane na istu veličinu (pri čemu Dxomarkova formula prilično dobro odgovara tome).

 

Ako ćeš i dalje odbijati normalizaciju za veličinu senzora, onda objasni tko, gdje i kad gleda fotografije na 1:1 da bi mu bio bitan šum na razini piksela.

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Ti stvarno ne možeš razumjeti, ma ok nije problem  ajmo okrenuti pilu naopako kao zadnji pokušaj prije nego odustanem. Upotrijebiti ću tvoje rječi;

 

 korelacija između rezolucije i detalja na razini fotografije ne postoji. A upravo je količina detalja  na razini fotografije jedini bitan manje-više svim fotografima i svima onima koji gledaju fotografije, jer fotografije ne gledaju 1:1, nego ih gledaju skalirane na određenu veličinu, neovisno o veličini senzora fotoaparata kojim je fotografija uslikana. Detalji na razini piksela me ne interesira jer nije od nikakve praktične vrijednosti. Ti slike gledaš 1:1 na ekranu? Ako bi ih dao ispisati, tražio bi da ti slike nastale FF aparatom isprintaju na papir 4x veće površine nego slike nastale MFT aparatom? Zato cijelo vrijeme i pričam upravo o detaljima na razini fotografije. A on je u korelaciji s veličinom senzora. To ti pokazuju i brojke, to ti pokazuje i praksa.....

 

Kako ti se ovo čini? Glupo jelda? Pa i toni kaže da nebi tako trebali uspoređivati slike kada gledamo oštrinu objektiva ili prikaza detalja senzora.

Meni se čini kao ozbiljna ignorancija prednosti senzora više rezolucije.

Ako vratimo pilu nazad;

Mani se čini kao ozbiljna ignorancija prednosti senzora većeg pixela.

 

E sad, upravo da ne miješamo kruške i jabuke DXO mark normalizira fotografije i na taj način može usporediti performanse dvaju različitih senzora. Dakle pucaš po slamnatom strašilu a sada već odbijam vjerovati da ne razumiješ, podvaljuješ. Nigdje nisam rekao da s tim nešto nije u redu, ponudio sam objašnjenje. Dao link i citat gdje to i DXO mark objašnjava.

 

Rezultira većim šumom na razini piksela, ne i na razini fotografije!

Naravno, ne sporim. Štoviše detaljno sam objasnio i percepcijski i matematički. (pazi tvoju tvrdnju ja dokazujem i tražim objašnjenje dajem linkove da bi ti mirne savjesti napisao, "Ako ćeš i dalje odbijati normalizaciju za veličinu senzora" i čudiš se što sam bezobrazan?) 

Senzor s više MP rezultira s više detalja na razini pixela, ne i na razini fotografije.

S toga potpuno je nebitno koliko senzor ima megapixela jer, kvragu kako ti kažeš, tko još gleda slike 1:1. To je sve isto, na razini fotografije. Jel valja?

Jel shvaćaš?

 

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 14.2.2017 21:28 (ITelektronika).
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

korelacija između rezolucije i detalja na razini fotografije ne postoji.

WTF?

 

ITelektronika kaže...

E sad, upravo da ne miješamo kruške i jabuke DXO mark normalizira fotografije i na taj način može usporediti performanse dvaju različitih senzora. Dakle pucaš po slamnatom strašilu a sada već odbijam vjerovati da ne razumiješ, podvaljuješ. Nigdje nisam rekao da s tim nešto nije u redu, ponudio sam objašnjenje. Dao link i citat gdje to i DXO mark objašnjava.

Ako je tako, onda se slažeš da se šum na razini fotografije smanjuje smanjivanjem fotografije i onda ne kužim oko čega se vodi rasprava. Što ti onda zapravo želiš?

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Naravno da se slažem, ne samo da se slažem nego sam to detaljno objasnio, dakle percepciski i matematički, priložio linkove i objašnjavam kroz analogije trudeći se da shvatiš o čemu je riječ.

Neide, ne shvaćaš. Razlog neznam, mogu samo nagađati ali koji god je nije predmet rasprave. Odustajem.

Bilo kako bilo, zahvaljujem na raspravi, došao sam do nekih novih saznanja, revidirao svoje stavove i dobio nekakve zaključke.

Ponoviti ću post koji je ključan i koji objašnjava sve sporno u raspravi. Ukazuje na evidentne pogreške Tonijevog videa.

Ako postoji nešto sporno, citirajte sporan dio isključivo iz ovog posta;

 

Najzad pogledao sam i video od, kako ga vi zovete debelog čeleše. I na kraju cijele te priče, čini se da su obojica u pravu ali i u krivu. Ovisno o kojem dijelu videa se govori.

Čeleša je svoj stav prikazao kroz analogiju, puno malih kantica na komadu papira koje predstavljaju pixel. Bez obzira na broj kantica svaka od njih ako su iste veličine će prikupiti istu količinu vode. Čeleša je u tom dijelu potpuno u pravu i dosljedno je prikazao analogijom način  rada CMOS senzora. (cmos imagers convert charge to voltage inside each pixel (izvor))

 

Dizajn piksela je ključni element dizajna senzora. Manji pixel je poželjan jer rezultira manjom površinom senzora i/ili većom rezolucijom, veći pixel je poželjan jer rezultira većim dinamičkim rasponom i signal-to-noise omjerom.Teško je analitički definirati optimalnu veličinu pixela jer izbor ovisi od mnogo faktora; parametara senzora, optici kao i ljudskoj percepciji kvalitete slike.

Pixel je dakle krucijalni element dizanja senzora...a fundamentalni kompromis spada upravo na odabir veličine pixela. Redukcija veličine pixela povećava rezoluciju (...) dok povećanje veličine pixela povećava dinamički raspon i SNR....... (Izvor)

 

Dramatično povećanje rezolucije se uglavnom postiže povećanjem gustoće pixela. Kako veličina pixela postaje sve manja zlazni signal senzora postaje sve više osjetljiv na šum.(izvor)

Osjetljivost senzora ovisi o veličini foto osjetljive površine( veći pixel, više fotona svjetlosti može prikupiti)......(link)

 

SNR je direktno vezan uz veličinu pixela te je priložen releventan izvor, mada svi radovi koji se bave tom tematikom isto potvrđuju.

Za direktnu vezu između SNR i veličine senzora ne nalazim izvor, te se u ovom kao i svim ostalim ta koleracija ne potvrđuje.....

 

Mbaksa- Slažeš li se dakle da je tu čeleša kroz svoju analogiju dao točnu i provjerljivu informaciju? (ako ne tvoje mišljenje me ne interesira, hoću izvor)

 

Toni s druge strane ne objašnjava isti fenomen, on tvrdi da će SNR resizom(normaliziranjem) slike biti manji te da iz toga imamo benefit većeg senzora. Što je točno.

Percepcisjki nije niti bilo sporno osim, što je falilo objašnjenje gdje nestaje šum. Šum ne nestaje, signal se ne stvara. Kako onda podižemo SNR?

SNR je omjer snage signala u odnosu na snagu šuma, često izražena u decibelima(link). Ako se taj omjer mjenja tada se mijenja količina šuma ili količina signala u jednadžbi.

Vratiti ću se na moju analogiju kvadratičima raznih boja i njihovo normaliziranje. Ispostavlja se da je analogija dobra a ono što sam predvidio je izračun putem standardne devijacije. Time se objašnjava promjena omjera signala i šuma. I barem za mene, nije više sporna. (We give the relationship between the measured and normalized values for standard deviation, signal to noise ratio (SNR), dynamic range (DR), tonal range (TR) and color sensitivity (CS) as follows)

 

S obzirom da se rezolucija razlikuje od fotoaparata do fotoaparata. S jedne strane senzor s većom rezolucijom će rezultirati slikom s više detalja, dok s druge strane isti senzor će rezultirati manjim SNR. (izvor)

 

DXO mark kako bi mogao direktno uspoređivati performanse senzora normalizira slike, odnosno uspoređuje dvije slike isprintane istim printerom kako bi se ravnopravno uspredile performanse dvaju senzora različtog dizajna.

Pobija li ova metoda radove iz kojih proizlazi "veći pixel je poželjan jer rezultira većim dinamičkim rasponom i signal-to-noise omjerom"  , naravno da ne, ali nam omogućava tu usporedbu dvaju različitih senzora.

 

Problem nastaje reinpretacijom gore navedenih činjenica (pod činjenice podrazumijevam rečenice s relevantnim izvorima), nažalost u oba slučaja (čeleše i Tonija)

Čeleša iako je dao izvrsnu i točnu analogiju dalje zaključuje kako Canon senzori imaju niži SNR samo radi svojeg inferiornog dizajna ne radi veličine. Ipak, ako su senzori iste rezolucije pixel u slučaju Cannovog senzora će biti nešto manji i samim time u odnosu na konkurenciju nešto lošije performanse. Mada je točno, da su je uz to Canon lošiji po pitanju performansi senzora, barem do posljednje generacije.

 

Tony predlaže da će usporedba slike 1:1 uvijek rezultirati pogrešnim zaključkom, odnosno da veličina pixela u stvari nema veze s SNR već veličina senzora. Problem u tome je što gore navedene činjenice govore nešto drugačije. No pitanje je možemo li takav pristup primjeniti uvijek i u pravilu na isti način dovoditi koleraciju veličine pixela i SNR? (crop, veliki print).

Stvar postaje zanimljivija dok gotovo u istom dahu tvrdi da upravo 1:1 je način na koji moramo uspoređivati slike ako želimo usporediti oštrinu slike, zvuči kao;"ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice", čime se ozbiljno narušava dosljednost argumenta.

Za ništa od gore navedenog od tonija ne nalazim relevantan izvor.

 

 

 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Za direktnu vezu između SNR i veličine senzora ne nalazim izvor, te se u ovom kao i svim ostalim ta koleracija ne potvrđuje.....

Nadam se da je nakon svega ovoga jasno da ni ja ni Toni nismo tvrdili da šum na razini piksela kolerira s veličinom senzora, nego da s veličinom senzora kolerira šum na razini fotografije.

 

ITelektronika kaže...

Čeleša iako je dao izvrsnu i točnu analogiju dalje zaključuje kako Canon senzori imaju niži SNR samo radi svojeg inferiornog dizajna ne radi veličine. Ipak, ako su senzori iste rezolucije pixel u slučaju Cannovog senzora će biti nešto manji i samim time u odnosu na konkurenciju nešto lošije performanse. Mada je točno, da su je uz to Canon lošiji po pitanju performansi senzora, barem do posljednje generacije.

Ono što je meni sporno kod njegovih teza, i zbog čega sam uopće i pokrenuo ovu temu, je što tvrdi da veći senzor ne prikuplja više svjetla od manjeg (osim kad ipak prizna da veći senzor prikuplja više svjetla, ali onda kaže da to nije važno). I pritom spominje analogiju s milijunima malih kantica. Kao da analogija o jednoj velikoj kanti ne vrijedi ako promatramo šum. Vrijede te obje analogije, samo ne istovremeno, odnosno ne za iste aspekte.

 

On tvrdi da Toni, kad uspoređuje šum u fotografijama nastalim na senzorima različitih veličina i kad priča o tome da veći senzori prikupljaju više svjetla, da Toni tvrdi da veličina senzora utječe na ekspoziciju, i to opravdava spominjenjem ISO-a (iako Toni nigdje nije spominjao ekspoziciju, a ISO je koristio u relativnom smislu, za usporedbu, ne kao faktor ekspozicije).

 

Dakle, problem je u njegovom straw-mananju Tonijevih tvrdnji i u tome što je izmanipulirao svoje sljedbenike da misle da veći senzor ne prikuplja više svjetla. Pritom mu "više svjetla" jednom znači veću ekspoziciju, a drugi put više svjetla - ovisno o potrebi.

 

ITelektronika kaže...

Tony predlaže da će usporedba slike 1:1 uvijek rezultirati pogrešnim zaključkom,

Gdje? To nema smisla i to se ne bi uklapalo u sve ostalo što govori, tako da to jedino može biti izvučeno iz konteksta. Ako su senzori iste rezolucije i veličine, onda je SNR na razini piksela identičan na razini čitave fotografije. Ako nisu iste rezolucije ili nisu iste veličine, onda će (vjerojatno) biti odstupanja u odnosu na promatranje šuma na razini fotografije (ako i ne bi bilo odstupanja u odnosu na promatranje na razini fotografije to ti ne možeš znati bez da si išao prvo izračunati odnose).

 

Ako su senzori različite rezolucije, a promatraš ih 1:1, onda će ocjena količine šuma kad gledaš na 1:1 odstupati od količine šuma na razini fotografije onoliko kolika je razlika u veličini senzora.

 

Tako da bih rekao da je ovo što si napisao pogrešna interpretacija onog što Toni kaže.

 

ITelektronika kaže...

odnosno da veličina pixela u stvari nema veze s SNR već veličina senzora.

Isto kao i ovo. S obzirom da je SNR na razini fotografije posljedica SNR-a na razini piksela i rezolucije, ne može ne imati veze. Ne razumijem zašto smatraš da su to njegove tvrdnje.

 

ITelektronika kaže...

No pitanje je možemo li takav pristup primjeniti uvijek i u pravilu na isti način dovoditi koleraciju veličine pixela i SNR? (crop, veliki print).

Kažu na Dxomarku:

While it is always possible to simulate a low-resolution camera using a higher resolution camera (since downsampling is easy), it is not possible to simulate a high-resolution camera using a lower-resolution camera other than by interpolating or inventing data.

Tak da bih rekao da bi to možda zalazilo i u područje filozofije. To se ionako ne odnosi na veliku većinu slučajeva i nije relevantno za ovu raspravu.

 

ITelektronika kaže...

Stvar postaje zanimljivija dok gotovo u istom dahu tvrdi da upravo 1:1 je način na koji moramo uspoređivati slike ako želimo usporediti oštrinu slike, zvuči kao;"ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice", čime se ozbiljno narušava dosljednost argumenta.

Kao i kod šuma, kod usporedbe detaljnosti slike se moraju uspoređivati na istoj rezoluciji. Ako ćeš downscaleati veću sliku na rezoluciju manje, onda si uništio detalje veće slike. Zato manju moraš upscaelati na razinu veće. A kako ćeš najbolje uočiti razliku u detaljima ako ne na 1:1 (nakon upscaleanja manje slike)?

 

Možeš ti i šum promatrati na 1:1 - ali nakon downscaleanja veće slike. Ako ih ti promatraš na 1:1 prije toga, onda uspoređuješ kruške i jabuke.

 

Dakle, nema ni govora o "ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice".

9 godina
offline
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
mbaksa kaže...

Kao i kod šuma, kod usporedbe detaljnosti slike se moraju uspoređivati na istoj rezoluciji. Ako ćeš downscaleati veću sliku na rezoluciju manje, onda si uništio detalje veće slike. Zato manju moraš upscaelati na razinu veće. A kako ćeš najbolje uočiti razliku u detaljima ako ne na 1:1 (nakon upscaleanja manje slike)?

 Dakle, nema ni govora o "ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice".

Ovo je izuzetno bitan dio za razumijevanje cijele rasprave pa ću za sada samo to replicirati, ostalo kasnije.

S ovim se slažem, ali argumenta radi, kontriram upravo tvojim argumentima;

na razini fotografije jedini bitan manje-više svim fotografima i svima onima koji gledaju fotografije, jer fotografije ne gledaju 1:1, nego ih gledaju skalirane na određenu veličinu, neovisno o veličini senzora fotoaparata kojim je fotografija uslikana. Detalji na razini piksela me ne interesira jer nije od nikakve praktične vrijednosti.

 

Za šum ćeš tvrditi da nema smisla uspoređivati slike 1:1 priložiti argumente, dok u drugom slučaju ćeš upravo inzistirati na usporedbi 1:1 i predviđam odbaciti argumente koje si i sam postavio.

Nedosljeno je i zbog toga sam napisao ; ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice.

I ne samo to, ponudio sam teoriju koja je dobro potkrepljena izvorima i najbitnije od svega, dosljedna je u svakom pogledu.

Ja neznam, i ne mogu znati dali je razumljiva tebi, ali mogu se potruditi objasniti.

 

 

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.2.2017 0:21 (ITelektronika).
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...
Ovo je izuzetno bitan dio za razumijevanje cijele rasprave pa ću za sada samo to replicirati, ostalo kasnije.

S ovim se slažem, ali argumenta radi, kontriram upravo tvojim argumentima;

na razini fotografije jedini bitan manje-više svim fotografima i svima onima koji gledaju fotografije, jer fotografije ne gledaju 1:1, nego ih gledaju skalirane na određenu veličinu, neovisno o veličini senzora fotoaparata kojim je fotografija uslikana. Detalji na razini piksela me ne interesira jer nije od nikakve praktične vrijednosti. 

Kontekst, zabogamiloga, kontekst! Ak ćeš prije gledanja pri 1:1 resizeati slike na istu veličinu, gledaj ih pri 1:1 koliko god te volja. Gledaj ih i pri 5:1 ako baš želiš.

 

Nije problem u 1:1 gledanju kao takvom, nego u uspoređivanju fotografija koje nisu resizeane na istu rezoluciju. Kad gledaš originalne slike pri 1:1, program ti ih ne resizea automatski na istu rezoluciju.

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.2.2017 0:51 (mbaksa).
9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Naravno, može i tako. stavimo obije slike na istu rezoluciju i to na onu više rezolucije i usporedimo količinu šuma. Jel to ok? predviđaš li rezultat?

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.2.2017 1:02 (ITelektronika).
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Naravno, može i tako. stavimo obije slike na istu rezoluciju i to na onu više rezolucije i usporedimo količinu šuma. Jel to ok? predviđaš li rezultat?

Više detalja slike više rezolucije ali više šuma. 

Ne trebam ništa predviđati - znam koji je rezulat. Tvoje predviđanje je pogrešno. Upscaleaj sliku pa izračunaj SNR. 

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Ok, kako računaš SNR na slici?

 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Ok, kako računaš SNR na slici?

Po formuli!  Toliko si me ražifcirao da sam si išao napraviti programčić za računanje SNR-a slika, jer nisam nigdje ništa takvog našao. U ovom trenutku je to samo PHP+JavaScript žbrljotina (možeš ga skinuti odavde), ali radi svoj posao.

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Nema razloga za nerviranje, čak mi se čini da se ovo pretvara u izrazito konstruktivnu raspravu.

Na prvu ovo nema mi nema logike, s toga zahtjeva objašnjenje.

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.2.2017 10:56 (ITelektronika).
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Na prvu ovo nema mi nema logike, s toga zahtjeva objašnjenje.

Ako govoriš o tome da se šum ne povećava upscaleanjem slike - itekako ima logike. Što je šum? Random odstupanja od signala. Upscaleanjem se interpoliraju pikseli, a ne da se između postojećih piksela dodaju random pikseli. Drugim riječima, "izmišljaju" se proračunati, a ne random pikseli. Dakle, bilo bi nelogično da se pojača šum, jer on nema odakle doći.

9 godina
offline
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet

Ma da, ali postoji poprlično puno algoritama kojim se to radi. Vidjeti ćemo šta će se iz toga izroditi i koji će zaključak biti.

Bez da sam pogledao formulu, predpostavljam da je uzet u obzir omjer razlike u rezoluciji?

 

Za početak, treba mi tvoje mišljenje da vidimo gdje smo. Dakle, uzmi slike od a7s i a7r i stavi ih na rezoluciju a7r. Percepcijski  koja slika ti djeluje s manje šuma na sivoj podlozi? Ignoriraj evidentnu i očekivanu razliku u detaljnosti slike.

 

Ja sam to napravio s lightroomom.

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.2.2017 11:15 (ITelektronika).
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Bez da sam pogledao formulu, predpostavljam da je uzet u obzir omjer razlike u rezoluciji?

Ako pitaš za programčić - on jednostavno računa SNR odabrane slike bez ikakvih kompenzacija, znači na razini piksela. Ako želiš normalizirane rezultate (znači dobiti SNR na razini fotografije), slike moraš sam resizeati. Nemam sad zbilja ni vremena ni volje još i takvu funkcionalnost dodavati.

 

ITelektronika kaže...

Za početak, treba mi tvoje mišljenje da vidimo gdje smo. Dakle, uzmi slike od a7s i a7r i stavi ih na rezoluciju a7r.

Zašto bih to radio? Objašnjeno ti je zbog čega se to ne radi. Evo i dodatni razlog - ako pogledaš SNR upscaleane slike, vidjet ćeš da se SNR povećao za oko 2,5 dB! Kak je to moguće, a nije se ništa uprosječavalo? Pa ako nije da koristiš metodu koja samo "grubo" dupla piksele kod upscalea, program kojim upscaleaš sliku antialiasa sliku i pritom "ubije" dio šuma. Znači, zamućenjem "ubije" dio šuma. Koliko bi onda takva usporedba bila poštena/smislena? Isto tako bi mogao (zapravo - ne mogao, nego morao!) puknuti Gaussian blur na sliku a7r pa da i njemu zamućenjem "smanjiš" šum, pa ih onda uspoređivati.

 

Ti za usporedbu šuma upscaleaj manju sliku ako hoćeš i analiziraj - ja u tome neću sudjelovati iz navedenih razloga.

 

 

Mogao bi prigovoriti da se zbog istog razloga onda ne smije ni downscaleati sliku, no što se događa u praksi? Ako sliku smanjiš na 1/4 njene veličine, matematika/statistika kažu da šum mora pasti za 6 dB (2 f-stopa). Ako to pogledaš na noise primjerima (to je noise generiran u Gimpu), vidjet ćeš upravo to (ako sliku downscaleaš korištenjem metode linear) - razlika je 6,09 dB. Dakle, praksa potvrđuje teoriju. Ako pak isto napraviš sa isječkom prave fotke, downscaleanjem na 1/4 u Gimpu metodom linear dobiva se tek oko 2-2,5 dB na SNR-u. Tu dakle fotka više rezolucije downscaleanjem nikako nije profitirala uslijed zamućenja, kao što bi manja fotka profitirala upscaleanjem. A sad, zašto samo 2-2,5 dB umjesto 6 dB?

 

U ovome trenutku mogu samo nagađati. Mislim da je ključni faktor način downscalea - tu se nekako jednostavno nedovoljno uprosječi šum - Gimp možda dio šuma doživljava kao detalje pa ga pokušava sačuvati? Uglavnom, problem mora biti negdje u tom Gimpovom downscaleu, jer ako s DPreviewa uzmeš sliku sive površine od A7R pri 1600 i kropaš je, te pri 6400 a da je u načinu Comp (pa je otprilike smanjena na 1/4 veličine u Full prikazu) i ubaciš to dvoje u moj programčić, razlika u šumu je manja od pola decibela - dakle, štima, upravo onako kako bi i trebalo biti.

9 godina
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

Ako pitaš za programčić - on jednostavno računa SNR odabrane slike bez ikakvih kompenzacija, znači na razini piksela. Ako želiš normalizirane rezultate (znači dobiti SNR na razini fotografije), slike moraš sam resizeati. Nemam sad zbilja ni vremena ni volje još i takvu funkcionalnost dodavati.

 

Nema potrebe, nisi shvatio pitanje. Daj samo link na formulu da ne bude nesporazuma pa ću replicirati sve skupa.

 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjet
ITelektronika kaže...

Daj samo link na formulu da ne bude nesporazuma pa ću replicirati sve skupa.

https://www.dxomark.com/About/In-depth-measurements/Measurements/Noise

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 15.2.2017 17:44 (mbaksa).
16 godina
neaktivan
offline
Veći senzor fotoaparata - više uhvaćenog svjetla?

I, koji je rezultat cijele ove eskapade?

 

Da je za dobru fotku zapravo potpuno irelevantno kolko je velik senzor? :D

ea mel tation dignissim theophrastus. inani aperiam inciderint an pri. ut ius nulla quodsi corpora. aliquid vocibus.
 
0 0 hvala 0
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice