Bacanje medicinskog biserja by Doc (#11) - Kiselin

53. Koliko sam ja nešto čitao o tome, ne sjećam se da sam naletio na podatak da je itko ikad umro od nespavanja. I da kod ljudi to nije moguće. U slučaju da se stvrno dogodi da zbog nekih razloga netko ne može spavati nakon određenog vremena mozak će se jednostavno počet gasiti i čovjek će pasti u nekakvo stanje mikrospavanja gdje mozak "spava" dio po dio. Guinnessov službeni rekord u nespavanju je 449 sati, odnsono 18 dana 17 sati (Maureen Weston i Guinness zbog očitih razloga više ne bilježi taj rekord).

Jedini slučajevi gdje je netko umro od nećeg sličnog su od "fatal insomnia" no tu se radi o kroničnoj neispavanosti (ne radi se o kontinuiranom nespavanju) nego o ekstremnom nedostatku sna kroz duže vrijeme. Ali prosječna smrtnost od toga nastupa nakon nekih 18mj od pojave simptoma, od gladi bi umrli daleko prije. 

Ja mislim daj e ovdje netko na forum jednom napisao da u kazinima radi svjetala ili čega već, postoje ljudi koji danima igraju one Slot igrice i često se desi da kada hitna dođe - dođe prekasno.

Ima isto smo ovdje pisali i o onom liku ili dva koji je non stop igrao igrice u Seulu ili gdje već, da bi na kraju - riknuo.

 To nema veze sa nespavanjem nego sa srcem i trombima najčešće i to nisu ljudi koji su to jednom napravili nego ljudi koji to rade mjesecima, možda i godinama i koji, da bi ostali budni, uzimaju sve i svašta. Post hoc ergo propter hoc.

Ovo nesvjesno spavanje (spavanje dio po dio mozga) sam sam mnogo puta iskusio. Naime počinju mi navirati sjećanja na događaje koji se nikad nisu dogodili, nekakve čudne misli koje ni s čime nemaju veze. Tek onda shvatim da sanjam - u budnome stanju. 

Istina je smo jedna sve ostalo su samo mišljenja, doživljaji i nepoznanice. 

Na 36,5 nam je vruće zbog vlage u zraku. Barem nama u ovim podnebljima - Afrikanerima (ponajprije subsaharskim) je to cool temperatura 

Miško otpadne zbog prečestog (samo)korištenja.

Barem tako tvrdi Nedrk i njegovi dvo-milenijalci. A njima je za vjerovati ... jer oni sve znaju

 Mislim da ima.

Kako se utvrđuje "normalnost" pojedinca.

Ako nama pedesetorici testera pokažu drvo i pitaju nas što vidimo, svi bi mi trebali reći; "vidimo drvo"

Ako jedan od nas kaže da vidi automobil, kako to da nema jasne granice između objektivnog i subjektivnog ?!

Je li mišljenje nas pedesetorice subjektivno, je li realno, je li znastveno dokazivo ?

Mani me filozofiranja....

 Dakle, onaj tko kaže da vidi automobil nije socijaliziran, nije ga nitko naučio ?!

Dakle, "postoji priča" ! 

Dakle, na kraju su domoroci ipak vidjeli "brodove" odn netko im je rekao; "e, to veliko se zove brod"

opasan si tip, čisto me je strah takvih ....

Subjektivnost i objektivnost su samo pojmovi kao i mnogi drugi, pojave i osobine koje imenujemo kad nismo u stanju nešto dovoljno dobro objasnit, ili uopće ne shvaćamo, ili pak samo iz razloga da si olakšamo komunikaciju na način da ne moramo koristit previše nepotrebnih izraza te svako malo nešto definirat kako bi bili razumljivi, a to bi značilo da se samo pravimo blesavima kad filozofiramo jer tražimo nekakvu ultimativnu istinu tamo di je nema. Umjesto da težimo ka jednostavnosti i jasnoći, mi ljudi često mistificiramo, iz čega proizlazi filozofija. Po mom mišljenju se ovdje radi o ispravnoj svijesti/zdravom razumu/logici, kao i ispravnim osjetilima. E sad ako bi netko pita 'kako bilo tko može znat šta je ispravno, definiraj taj pojam', ja bih samo reka da kad bi 2+3 iznosilo 23, tada baš i nebi bilo napretka. Logika bi ipak trebala bit od najvišeg prioriteta, takorekuć najvažnija stvar u svemiru.

 ma, i Berecki se pogubi.

Žgaravica da, ali dugotrajni gastritis nikako nije ok...bez budalaština o salmoneli i sl.

zna Igor to, ali nekada uleti u krajnost.

ipak je i on ljud...

Festus kaže " Umjesto da težimo ka jednostavnosti i jasnoći, mi ljudi često mistificiramo, iz čega proizlazi filozofija." Krivo! Filozofija upravo postoji zato da se pojmovi ne bi mistificirali nego postali što jasniji, što određeniji. U tome svjetlu Hegel vidi filozofiju povijesti, naime kao razvoj pojma prema sve većoj određenosti. Sjećam se marksističkog obrazovanja u JNA. Desetar je rekao "materija je prosta kao pasulj". Da, doista je  "prosta kao pasulj" ako o njoj mislimo površno, ako zapravo o tom problemu nismo ni počeli misliti (naivni realizam). Uostalom, ako kažete da ne treba filozofirati - već filozofirate. Pa kad već filozofirate onda kvalitetno filozofirajte! 

Koliko filozofija ima veze sa životom neka Vam posluži jedan primjer. Tko da se zamara takvim pitanjem što je Kant mislio o dobrome, o njegovoj mutnoj definiciji da "dobro proizlazi iz osjećaja dužnosti". Je li baš tako? Na toj se definiciji temelji vojnička hrabrost no i nacistički zločini. Eichmann je bio do kraja (do užeta) bio uvjeren da nije radio ništa loše jer je samo izvršavao svoju dužnost, a oni vojnici koji su ubijali Židove smatrali su se herojima jer su morali - iz osjećaja dužnosti - potisnuti svoje osjećaje averzije prema ubijanju. Eto, vidite da nije sve "prosto kao pasulj".