Moralna dilema – kompjutora

poruka: 168
|
čitano: 26.461
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Moralna dilema – kompjutora".
16 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Moral, dobro, zlo, vjera, savjest i sl. nisu univerzalni pojmovi ili pravila, pa bi se ja ipak priklonio I.Asimovu i njegovim 'Zakonima robotike':

 

 

 

1. A robot may not injure a human being or, through inaction, allow a human being to come to harm.
 
2. A robot must obey orders given it by human beings except where such orders would conflict with the First Law.
 
3. A robot must protect its own existence as long as such protection does not conflict with the First or Second Law.

You are like the Michael Jordan of being a son of a bitch.
Moj PC  
2 0 hvala 2
16 godina
online
Moralna dilema – kompjutora

Cijela ova rasprava o moralnosti je prenapuhana. Koliko uopće ima nesreća u svijetu koje spadaju pod takvu kategoriju.

 

Ljudi, kao prvo, ne reagiraju moralno u trenutku nesreće, nego refleksno. Do nesreće je uglavnom manje od sekunde, i kada se ima vremena razmišljati kako postupiti moralno ili vjerski ili na neki treći način, reagiraš refleksno. A ako ima više od jedne sekunde do nesreće, onda imaš vremena i zakočiti.

Veći je problem s ljudima, jer će voziti pijani, voziti prebrzo, divljati po cesti i slično.

 

Samovozeća vozila gledaju u svih 360 stupnjeva oko sebe konstantno, i analiziraju situaciju bar 100 puta u sekundi. Neće se umoriti i neće im pasti koncentracija ili šećer u krvi, ili zaspati, također neće pimplati po mobitelu, pušiti, ili pokušavati dohvatiti nešto sa stražnjeg sjedala, ili imati sinkopu .

Znači samo radi toga, teže će se dovesti u situaciju da uopće dođe do nesreće, a kamoli do situacije da bira da li da zgazi dijete ili nekoga tko je drukčije boje/vjere nego je osoba koju vozi.

 

Naravno događati će se nesreća radi pogrešaka softvera, senzora ili već čega, ali ako generalno samovozeća vozila smanje broj nesreća na cestama 5 ili 10  puta, u plusu smo, a i s vremenom će biti bolje i bolje do trenutka kad će te gledati čudno ako želiš sam voziti.

A odgovornost za nesreće koju uzrokuju samovozeća vozila će pokrivati ili proizvođači ili osiguranja ili kako se već dogovore. A vjerojatno je da će cijena osiguranja za samovozeća vozila biti manja, jer će uzrokovati manje nesreća.

 
4 0 hvala 0
14 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Ove "moralne dileme" se pojavljuju redovito kao neka borba protiv IA-a. Pitanje je tko financira ta istraživanja i zašto. Jedini smisao može biti usporavanje postavljanja zakonskih okvira za primijenu AI-a u praksi.
Kao što su mnogi već napomenuli autonomno vozilo vozi po propisima, dakle ne može se dogoditi da se nađe u takvoj situaciji, ako se to dogodi znači da sustav ima manjkavost. Tada se ta manjkavost patchira i ista stvar se više nikad ne ponovi. Kao što su se u zrakoplovnom prometu mijenjali propisi i način rada ljudi i strojeva (što je rezultiralo kontinuiranim smanjenjem broja incidenata) tako će se događati i s autonomnom vožnjom.
Znanstvenici također imaju pravo biti vjernici i uopće isticanje toga jesu li ili ne religiozni je diskriminatorno. Fundamentalističko vjerovanje zaista može dovesti u pitanje čovjekovu kompetentnost, jer svakome s gramom mozga jasno da je takvog Boga zamisliti i takvu Bibliju (a i druge vjerske knjige) napisati mogao jedino čovjek (i to odvratan čovjek: mizogon, koristoljubiv, osvetoljubiv, tašt, ksenofob, žedan vlasti i dominacije...) a ne neko više biće.
Što se tiče utjecaja crkve na znanost i znanstvenika-vjernika u prošlosti tu je opet stvar jasna, crkva je financirala znanost jer je jedina imala novca na bacanje (jasno, otetog od sirotinje) pa su i znanstvenici morali biti vjernici, filozofi su dokazivali da je Bog dobar a fizičari da je svijet uređen baš zato što ga je Bog takvim stvorio. Jesu li oni bili stvarni vjernici u svojim intimnim mislima to ne možemo znati, ali sumnja ima osnove. Dvojbeno je je li crkva znanosti doprinijela ili ju unazadila, jer su ideje i ljudi koji su ih nosili vjerojatno bili filtrirani (sigurno je bilo i "svjetonazorski nepodobnih"). Također, religija je kriva i za patrijarhat što je kroz veliki dio povijesti onemogućilo ženama da sudjeluju u razvoju društva, danas je vidljivo da su razvijenije zemlje gdje vlada veća jednakost spolova.
AFAIK Teslin otac je postao pop jer je to u ono vrijeme omogućavalo lagodan život. On nije odabrao vjeru, već karijeru!

Moj PC  
2 0 hvala 0
15 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Algoritam će nazvati Čačić-Horvatinčić.

Kod suca su priveli čovjeka koji je zgazio 12 ljudi da objasni sucu kako se to dogodilo:

"Gospon sudac, ovake je te bile. Ja sam si male popil i male brže vozil. V jednem zavoju sem zgubil kontrolu i vidim s jedne strane 10 ljudi a s druge 2 čovjeka. I velim si, bolje zgaziti dvojicu nego onih 10. Zgazim prvog, kad onaj drugi budala počne trčati prema onih 10..."

 
2 0 hvala 1
15 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Visak kaže...
telefon 2 kaže...
BMT kaže...

Ne vidim niti razloga niti opravdanja za citiranje Biblije u mišljenju i komentaru o znanstvenom članku.

 Dobro i zlo, ispravno i neispravno je ono čime se religije bave jer je to primarno ljudski interes. Ako stojiš iza toga da su religije izmislili ljudi, onda prilikom razmatranja moralne dileme koja se postavlja pred samovozeće automobile, nije suvišno konzultirati religijske tekstove, oni služe kao pregled kako se tretirala takva tematika kroz povijest. Algoritme za ta auta u konačnosti morat će napisati ljudi.

 Kakve veze ima moral kroz povijest s automobilima? Ne programiramo ih da voze po Rimskom carstvu.

..

 -pa svar je u moralu-etici.. ubiti? To uopće nije znanstvena tema-pitanje ili studija (koja je obična anketa.. ili demokracija na djelu + zanemariv postotak ljudi kao prezentera.. stvar tumačenja ili tko zna kojih interesa, nekvalitetna studija koja se gura kao nešto znanstvenog a to s tim nikekve veze nena, npr ponovljivost? mogu li se isti podaci ponoviti istim prikupljanjem?) .. glupost, ne znanost.

-nevažna je vjera/biblija.. to je samo dio razvoja-evolucije društva, zakona, civilizacije, u svim društvima-civilizacijama je ubojstvo=loše=kažnjivo. Problem što je to napisano u bibliji? zato nije dobro pravilo? .. ili ima li to kakve veze s znanošću kao 2+2=4, fuzijom jezgre, emc-na-kvadrat?.. 1kg je 1kg.. neovisno o tome jesi li vjernik ili pakistanac, dok je francuski kg kalirao i traži mu se zamjena, to je znanost, ne neka nebulozna studija s pitanjem koje ne smije postojati, jer implicira da je osobu a-b-c dozvoljeno ubiti. Glupost od pitanja a time i rezultata. No možda ne 'glupo', možda samo kao početak javne rasprave, nešto.. neka 'udica' koja da rezultat i potakne razvoj. Slično je bilo s anketom eu-vremenska zona.. odustalo se.

-40mil. nije nikakav uzorak od 7 milijardi tj manje od statističke greške da bi vrijedilo kao pravilo. (pola posto).

-studija je klasičan američanski pamflet, najbliže znanosti po perforaciji zewa papira kojeg su koristili a koja je podudarna istog papira s znanstvenicima iz cerna i sl.

 

edit: .. pogledajte sam naslov teme, moralna dilema, ne znanstveno pitanje.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 17:08 (ihush).
7 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
jozef kaže...

 Fundamentalističko vjerovanje zaista može dovesti u pitanje čovjekovu kompetentnost, jer svakome s gramom mozga jasno da je takvog Boga zamisliti i takvu Bibliju (a i druge vjerske knjige) napisati mogao jedino čovjek (i to odvratan čovjek: mizogon, koristoljubiv, osvetoljubiv, tašt, ksenofob, žedan vlasti i dominacije...) a ne neko više biće. 

Ovo si odlično sročio.

I upravo zbog toga i je strašno da u današnje vrijeme ima toliko ljudi koji se drže takvog štiva, premda je danas totalno oprečno modernom poimanju normalnog i moralnog.

Biblija je nekakav "životni orijentir" i mogla biti u ta doba kad se preživljavanje čovjeka svodilo na to da sjebeš svakoga tko ne radi sve u tvoju korist, ali danas je općenito glupo sam sebe zavaravati i pravdati dijela koja si činio moralom nekih davnih vremena, premda danas to više ne vrijedi.

Ali, jednostavnom čovjeku je to primamljivo; nekaj "više" od njega kaj mu opravdava da ubija, ima robove, mrzi, osvećuje se....

A da nema "zajednicu" koja to isto uvažava kao ispravno, ne bi se nikad ni usudio nekaj takvo učiniti.

On se osjeća pripadnikom uvažene elite koja ima pravo nekaj činiti samo zato kaj im je knjiga koju zajednički uzimaju za orijentir rekla da je to ok, i onda su oni moćni jer su brojni.

Srećom pa ih se dosta potisnulo kroz stoljeća, premda "vjernici" i dalje jesu jedan od većih "izvora" zla u svijetu, ali ja se nadam da ipak čovječanstvo s vremenom bude težilo k razumu i formiranju društva inteligentnih jedinki, koje budu onda i u stanju usvojiti pravila nekog optimalnog morala.

(znam, previše gledam star trek, i nepopravljivi romantičar sam ).

 

 

Kruha i igala...
Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 17:01 (fer-de-lance).
8 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora
Ne znam zašto bi se neko morao zgražati pred mojom rečenicom (do "povraćanja")

Da religiozni ljudi više cijene ljudski život od onih nereligioznih, pa im je lakše pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti.

koja se konačno pokazala i točnom. Da sam je napisao ovako:

Da će religiozni ljudi manje cijeniti život životinje od nereligioznih (za njih se životinje ni po čemu ne mogu mjeriti s čovjekom - koji čak ne pripada životinjskom carstvu, unatoč svim osvjedočenjima biologije!), pa će bez krzmanja pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti.

vjerojatno bi vam bilo prihvatljivo. Činjenice su činjenice, a naši moralni stavovi (moralni i drugi) nešto sasvim drugo. Što ćemo, svatko čita onako kako hoće pročitati.
 
4 0 hvala 0
13 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...
Ne znam zašto bi se neko morao zgražati pred mojom rečenicom (do "povraćanja")

Da religiozni ljudi više cijene ljudski život od onih nereligioznih, pa im je lakše pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti.

koja se konačno pokazala i točnom. Da sam je napisao ovako:

Da će religiozni ljudi manje cijeniti život životinje od nereligioznih (za njih se životinje ni po čemu ne mogu mjeriti s čovjekom - koji čak ne pripada životinjskom carstvu, unatoč svim osvjedočenjima biologije!), pa će bez krzmanja pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti.

vjerojatno bi vam bilo prihvatljivo. Činjenice su činjenice, a naši moralni stavovi (moralni i drugi) nešto sasvim drugo. Što ćemo, svatko čita onako kako hoće pročitati.

 

To što anketa pokazuje jedno ne daje nekome pravo da generalizira na temelju iste. Ja sam ateist i osobno bih prije pogazio psa ili mačku nego čovjeka, bez obzira što volim i pse i mačke. Ni za mene život psa ili mačke nije "vrijedan" čovjekova života. Svaki od života je vrijedan, ali ukoliko je izbor između čovjeka i neke druge životinje, uvijek biram čovjeka. Tako da se rečenica pokazala netočnom

Problem nije u tome što su anketirani ljudi raznih religioznih uvjerenja, niti što rezultati upućuju (iako sam uvjeren da i oni laprdaju s rezulatima jer ne znam koji čovjek bi odgovorio da bi radije pogazio čovjeka nego psa ili mačku), nego je problem dio rečenice "moglo se pretpostaviti". Zašto se moglo pretpostaviti?

8 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Znanost se bavi hipotezama, bilo tako da se one istraživanjem potvrde ili pobiju. Uvijek se polazi od nulte hipoteze. U ovom slučaju ona bi glasila ili 1.) vjernici više cijene život čovjeka od života životinja nego nevjernici ili 2.) nevjernici više cijene život čovjeka od života životinje nego vjernici. Ja bih pretpostavio prvo, no ta moja preferencija nema značenja budući da su obje hipoteze jednako vrijedne - jer obje treba provjeriti. Na kraju se pokazalo (empirijski dokazalo) da je hipoteza (1) točna, a hipoteza (2) netočna. Bez obzira što ja mislio i kako opravdavao svoje pristajanje uz hipotezu (1) na kraju treba objasniti zašto se hipoteza (1) pokazala točnom. U tom dokazivanju treba posegnuti za istim tipom argumenata zbog kojih sam ja pristajao uz pretpostavku (1), prije istraživanja. Dakle, ništa se ne mijenja na stvari, osim što sam izrazio svoje zadovoljstvo što sam uspio predvidjeti rezultat istraživanja. Prema tome molim one koji me smatraju "zatucanim" da objasne zašto nereligiozni ljudi - očito (znanstveno je dokazano!) - više vrednuju (u odnosu na čovjeka) život životinje. (Da se razumijemo, nitko ne vrednuje više život životinje od života čovjeka, samo je pitanje u kojoj je skupini ispitanika ta razlika veća.)

Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 18:29 (danen).
 
1 0 hvala 0
13 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...

Znanost se bavi hipotezama, bilo tako da se one istraživanjem potvrde ili pobiju. Uvijek se polazi od nulte hipoteze. U ovom slučaju ona bi glasila ili 1.) vjernici više cijene život čovjeka od života životinja nego nevjernici ili 2.) nevjernici više cijene život čovjeka od života životinje nego vjernici. Ja bih pretpostavio prvo, no ta moja preferencija nema značenja budući da su obje hipoteze jednako vrijedne - jer obje treba provjeriti. Na kraju se pokazalo (empirijski dokazalo) da je hipoteza (1) točna, a hipoteza (2) netočna. Bez obzira što ja mislio i kako opravdavao svoje pristajanje uz hipotezu (1) na kraju treba objasniti zašto se hipoteza (1) pokazala točnom. U tom dokazivanju treba posegnuti za istim tipom argumenata zbog kojih sam ja pristajao uz pretpostavku (1), prije istraživanja. Dakle, ništa se ne mijenja na stvari, osim što sam izrazio svoje zadovoljstvo što sam uspio predvidjeti rezultat istraživanja. Prema tome molim one koji me smatraju "zatucanim" da objasne zašto nereligiozni ljudi - očito (znanstveno je dokazano!) - više vrednuju (u odnosu na čovjeka) život životinje. (Da se razumijemo, nitko ne vrednuje više život životinje od života čovjeka, samo je pitanje u kojoj je skupini ispitanika ta razlika veća.)

 

Niste baš pročitali moj post. Ja sam pitao zašto se pretpostavlja, a Vi meni kao odgovor postavljate nultu hipotezu i besmisleno istraživanje kao empirijski dokaz. 

Ne treba nikog smatrati zatucanim, nego treba shvatiti da se mišljenja drugih ljudi ne mogu bazirati na našem mišljenju o njima. Vidim da ste religiozni, odnosno mogu pretpostaviti po citatima iz Biblije i drugim sitnicama tijekom čitanja teksta i ove rasprave. Znači niste u poziciji davati zaključke da nereligiozni ljudi cijene život druge vrste životinja u odnosnu na svoju vrstu (čovjeka). EDIT: tek sad sam vidio post koji sam fulao u kojem se autor deklarira ateistom. Zanemarite prethodnu rečenicu. Ipak, svejedno stojim iza toga da autor generalizira kad govori o ovoj temi. 

 

Nikad u životu nisam upoznao ateista da vrednuje život recimo mačke nego čovjeka. I kao što sam već rekao ranije, ja osobno, kao ateist, kontriram tu anketu pošto bih ja radije pogazio mačku nego čovjeka. Ta anketa nije ništa drugo nego mišljenje određenog broja ljudi (iako sumnjam, kao što sam već rekao, u legitimnost tog istraživanja jer ne znam koji čovjek, bilo vjernik ili ne, izabire pogaziti čovjeka a ne neku drugu životinju) i zaključak nije nikakav dokaz.

Pitanje naravno ostaje. Zašto se pretpostavlja da vjernici cijene život čovjeka u odnosnu na ostale životinje više nego nevjernici? 

Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 19:25 (footballer).
14 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...

Znanost se bavi hipotezama, bilo tako da se one istraživanjem potvrde ili pobiju. Uvijek se polazi od nulte hipoteze. U ovom slučaju ona bi glasila ili 1.) vjernici više cijene život čovjeka od života životinja nego nevjernici ili 2.) nevjernici više cijene život čovjeka od života životinje nego vjernici. Ja bih pretpostavio prvo, no ta moja preferencija nema značenja budući da su obje hipoteze jednako vrijedne - jer obje treba provjeriti. Na kraju se pokazalo (empirijski dokazalo) da je hipoteza (1) točna, a hipoteza (2) netočna. Bez obzira što ja mislio i kako opravdavao svoje pristajanje uz hipotezu (1) na kraju treba objasniti zašto se hipoteza (1) pokazala točnom. U tom dokazivanju treba posegnuti za istim tipom argumenata zbog kojih sam ja pristajao uz pretpostavku (1), prije istraživanja. Dakle, ništa se ne mijenja na stvari, osim što sam izrazio svoje zadovoljstvo što sam uspio predvidjeti rezultat istraživanja. Prema tome molim one koji me smatraju "zatucanim" da objasne zašto nereligiozni ljudi - očito (znanstveno je dokazano!) - više vrednuju (u odnosu na čovjeka) život životinje. (Da se razumijemo, nitko ne vrednuje više život životinje od života čovjeka, samo je pitanje u kojoj je skupini ispitanika ta razlika veća.)

Temeljem čega? Koji su to subjekti ovog istraživanja vjernici, a koji nevjernici? Ne vidim takvu razdiobu. Govorite li o nekom drugom istraživanju/izvoru koji ovdje nije prezentiran?
Jedan od temeljnih nagona svakog oblika života jest održanje vrste. Tako i čovjeka, to nema veze s vjerovanjem u bilo što, to je nagon. Gnuovi brane pripadnika krda od napada lavova, znači li to da su gnuovi vjernici jer im je važniji pripadnik njihove vrste nego lav?

16 godina
neaktivan
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...

Znanost se bavi hipotezama, bilo tako da se one istraživanjem potvrde ili pobiju. Uvijek se polazi od nulte hipoteze. U ovom slučaju ona bi glasila ili 1.) vjernici više cijene život čovjeka od života životinja nego nevjernici ili 2.) nevjernici više cijene život čovjeka od života životinje nego vjernici. Ja bih pretpostavio prvo, no ta moja preferencija nema značenja budući da su obje hipoteze jednako vrijedne - jer obje treba provjeriti. Na kraju se pokazalo (empirijski dokazalo) da je hipoteza (1) točna, a hipoteza (2) netočna. Bez obzira što ja mislio i kako opravdavao svoje pristajanje uz hipotezu (1) na kraju treba objasniti zašto se hipoteza (1) pokazala točnom. U tom dokazivanju treba posegnuti za istim tipom argumenata zbog kojih sam ja pristajao uz pretpostavku (1), prije istraživanja. Dakle, ništa se ne mijenja na stvari, osim što sam izrazio svoje zadovoljstvo što sam uspio predvidjeti rezultat istraživanja. Prema tome molim one koji me smatraju "zatucanim" da objasne zašto nereligiozni ljudi - očito (znanstveno je dokazano!) - više vrednuju (u odnosu na čovjeka) život životinje. (Da se razumijemo, nitko ne vrednuje više život životinje od života čovjeka, samo je pitanje u kojoj je skupini ispitanika ta razlika veća.)

 Uh, koliko pogrešnih pretpostavki i zaključaka.

 

Kao prvo, postoji i treća pretpostavka koja nije uzeta u obzir, a to je da religioznost ne utječe na vrijednost ljudskog života.

 

No najveća pogreška je u zaključku, naime upravo su Južna i Srednja Amerika najreligioznije od tri promatrane regije. I to gotovo isključivo katolički.

https://www.telegraph.co.uk/travel/maps-and-graphics/most-religious-countries-in-the-world/

 

I da, postoje društva koja više vrednuju životinje od ljudi. Uglavnom ona siromašna, gdje je gubitak npr. krave pitanje egzistencije cijele obitelji, a djeca se štancaju na pokretnoj traci.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 19:01 (Visak).
14 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

neka, za pocetak (dok racunalo ne moze izracunati šanse za preživljavanje), onaj tko vozi auto odgovori na tih 9 pitanja i neka on odgovara za posljedice, jer je ionako takvo trenutno stanje, a tehnologija samo može pomoći bržoj reakciji i smanjenu nesreća.

Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 19:01 (Idealist).
Moj PC  
0 1 hvala 0
14 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Visak kaže...

No najveća pogreška je u zaključku, naime upravo su Južna i Srednja Amerika najreligioznije od tri promatrane regije. I to gotovo isključivo katolički.

https://www.telegraph.co.uk/travel/maps-and-graphics/most-religious-countries-in-the-world/

 upravo je to i mene zbunilo. Latinska Amerika ima oko 5% ateista, većina stanovništva su kršćani (oko 90-91%, u Meksiku i Kolumbiji preko 95% stanovništva), različito je jedino na Kubi i u Urugvaju gdje je otprilike 50% ateista. Nisu svi katolici, ima nešto protestanata, ali gotovo svi su kršćani. Zato se i pitam temeljem kojeg istraživanja je donesen taj zaključak jer ovdje nema nereligiozne skupine, najbliže tome bi bilo zapadno društvo, ali i ono je pretežno religiozno.

7 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Meni se čini da je to bila očito neka anketa na 9gagu ili sličnom sajtu 

 

 

Kruha i igala...
 
2 0 hvala 0
13 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Visak kaže...

 

No najveća pogreška je u zaključku, naime upravo su Južna i Srednja Amerika najreligioznije od tri promatrane regije. I to gotovo isključivo katolički.

https://www.telegraph.co.uk/travel/maps-and-graphics/most-religious-countries-in-the-world/

 

I da, postoje društva koja više vrednuju životinje od ljudi. Uglavnom ona siromašna, gdje je gubitak npr. krave pitanje egzistencije cijele obitelji, a djeca se štancaju na pokretnoj traci.

 To nisam ni primjetio u članku!

 

Sad kad malo bolje pogledam odgovor na svoj post, nije mi jasna kontradikcija autora.

 

"Prema tome molim one koji me smatraju "zatucanim" da objasne zašto nereligiozni ljudi - očito (znanstveno je dokazano!) - više vrednuju (u odnosu na čovjeka) život životinje. (Da se razumijemo, nitko ne vrednuje više život životinje od života čovjeka, samo je pitanje u kojoj je skupini ispitanika ta razlika veća.)"

Ako nitko ne cijeni više život životinje više od života čovjeka, o kakvoj većoj razlici se onda govori uopće? Onda nema razlike među ispitanicima, jer je broj ljudi koji su rekli da vrednuju život čovjeka manje ravan nuli. 

7 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
footballer kaže...


Ako nitko ne cijeni više život životinje više od života čovjeka, o kakvoj većoj razlici se onda govori uopće? Onda nema razlike među ispitanicima, jer je broj ljudi koji su rekli da vrednuju život čovjeka manje ravan nuli. 

 ali čovjek je isto životinja...

ravna zemlja i šupalj mjesec... dobim, dobiš, dobe...
13 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Louis Pluto kaže...
footballer kaže...


Ako nitko ne cijeni više život životinje više od života čovjeka, o kakvoj većoj razlici se onda govori uopće? Onda nema razlike među ispitanicima, jer je broj ljudi koji su rekli da vrednuju život čovjeka manje ravan nuli. 

 ali čovjek je isto životinja...

 Jest, ali sam odgovarao na poruku u kojoj je frazirano da ljudi nisu životinje. :P

8 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora
Može se dakako prihvatiti i treća pretpostavka da vjersko uvjerenje ne utječe na rezultat istraživanja, no na toj se pretpostavci ništa ne može graditi. Uvijek treba ići s nečim pozitivnim, pa pokazalo se ono poslije točnim ili netočnim. Da se tako ne radi, onda bismo mogli uvesti tisuće varijabli (npr. boje kose ili očiju) koje ne bi dovele ni niti mogle dovesti do kakvog pozitivnog rezultata. Prema tome su i autori ovog istraživanja morali početi s nekom pretpostavkom, jer inače ne bi mogli opravdati svoje istraživanje. No zašto bi religiozan čovjek više vrednovao život čovjeka prema životu životinje neka vam pokažu ove dvije skupine teza (A teza, B antiteza):

A) Čovjek je jedinstveno biće jer je stvoren na sliku i priliku Božju, ima dušu i obećan mu je vječni život.
B) Čovjek (Homo sapiens) je samo jedna od milijuna životinjskih vrsta. Ni po čemu se bitnom ne razlikuje od viših majmuna.
A) Bog je napravio prirodu, uključivo životinje, da služe čovjeku.
B) Čovjek ulazi sa životinjama u komenzalski odnos. Po tome se ne razlikuje od drugih živih bića (npr. mrava koji ulaze u komenzalski odnos s biljnim ušima).
A) Prekid trudnoće kod čovjeka je grijeh, a kod životinja nije. To je zato što je začećem u čovjeka udahnuta besmrtna duša.
B) Prekid trudnoće kod čovjeka je ljudsko pravo; embrij nije osoba - jer nije svijestan sebe.
A) Bog se pretvorio u čovjeka, da bi na križu trpio za čovjeka i tako mu osigurao vječni život. Nije se pretvorio u psa ili mačku da bi i njih spasio.
B) Isus Krist nije spasio nikoga, on je samo utemeljio novu vjeru.
A) U Islamu je pas prljava životinja. Svetogrdno je držati Kuran u sobi u koju ulazi pas.
B) Pas je simbol ljubavi, gotovo pa član obitelji.

Kad razmotrite stavove skupine (A) i skupine (B), za koju biste skupinu pretpostavili da više cijeni život životinje u odnosu na život čovjeka?
 
2 4 hvala 0
13 godina
odjavljen
offline
Moralna dilema – kompjutora

Ovo je, u najmanju ruku, biased.

 

Jedva čekam da čujem što će Visak na ovo reći :D

 

Naknadno, vrlo teško možemo pričati o vrednovanju tuđeg života ako u jednadžbu uzmemo i pakao u kojem ljudi vječno gore, a ovi koji idu u raj nemaju problem s tim. 

Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 19:39 (footballer).
 
2 0 hvala 0
7 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Šta je filozofa na BUG-u. Nevjerojatno
 
2 0 hvala 0
16 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Pa bar je jednostavan odgovor. Ako sam ja u automobilu, onda mora preferirati moj život, a ako nisam onda mora tuđi jer ja mogu biti taj "tuđi". SVa mudrost.

https://www.gamingtribe.com/giveaway/limitless/191x7
Moj PC  
1 1 hvala 0
12 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Ovi je jednostavno! - komentiram sliku
Vozilo bi trebalo činiti sve da do sudara ne dođe. Tome služe svi osjetilnici ugrađeni u današnja vozila.
U slučaju sa slike, vozilo bi uvijek trebalo udariti u zapreku. Udarac u pješake ima veliku vjerojatnost smrti za pješake dok udarac vozila koji je opremljen pojasevima, zračnim jastucima, kočnicama itd umnogome smanjuje vjerojatnost pogibelji putnika u vozilu.
Situacija sa slike je vjerojatna za urbanu sredinu gdje ce autonomna vozila voziti po propisanim brzinama.

Sretna Nova 2019. godina svima!
vicious
Poruka je uređivana zadnji put ned 30.12.2018 20:11 (viciousone).
Moj PC  
1 0 hvala 0
12 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Realno, članak je glup(ne vrijeđam rad autora). Zašto? Zato što smatram da situacije koje se postavljaju na slikama će se u realnosti dogodit jednom u 100mil slučajeva.
Auto bi svakako trebao izbjeći sve prepreke, no ako tokom izbjegavanja udari u drugu prepreku, jebi ga nije tvoj dan
 
0 1 hvala 0
14 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Nema tu nikakve dileme. Cilj vozila će biti smanjiti posljedice po putnike. I točka. 

Pa tko normalan će kupiti vozilo koje ga ima namjeru zakucat u zid radi nekih random likova na cesti? 

Nikakav "moral" ne igra tu.

Tu čovjek reagira refleksno, a refleks čovjeka će biti onakav koji mu daje najveće šanse za preživljavanje.

 

Na stranu što se autonomno vozilo ne bi trebalo uopće dovesti u situaciju da mora "donositi" ovakve odluke.

 

 

Moj PC  
2 1 hvala 0
11 godina
online
Re: Moralna dilema – kompjutora
Kakve je to pitanje, kao da pitas - tko bi normalan kupovao bilo kakav auto, obzirom na broj poginulih. Ako se postave univerzalna mjerila ponasanja ai, onda ces kupiti takav automobil ili ces ici pjesice, nije bas da ces moci birati - ja bi onaj sto gazi sve po cesti.
16 godina
neaktivan
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...
Može se dakako prihvatiti i treća pretpostavka da vjersko uvjerenje ne utječe na rezultat istraživanja, no na toj se pretpostavci ništa ne može graditi. Uvijek treba ići s nečim pozitivnim, pa pokazalo se ono poslije točnim ili netočnim. Da se tako ne radi, onda bismo mogli uvesti tisuće varijabli (npr. boje kose ili očiju) koje ne bi dovele ni niti mogle dovesti do kakvog pozitivnog rezultata. Prema tome su i autori ovog istraživanja morali početi s nekom pretpostavkom, jer inače ne bi mogli opravdati svoje istraživanje. No zašto bi religiozan čovjek više vrednovao život čovjeka prema životu životinje neka vam pokažu ove dvije skupine teza (A teza, B antiteza):

A) Čovjek je jedinstveno biće jer je stvoren na sliku i priliku Božju, ima dušu i obećan mu je vječni život.
B) Čovjek (Homo sapiens) je samo jedna od milijuna životinjskih vrsta. Ni po čemu se bitnom ne razlikuje od viših majmuna.
A) Bog je napravio prirodu, uključivo životinje, da služe čovjeku.
B) Čovjek ulazi sa životinjama u komenzalski odnos. Po tome se ne razlikuje od drugih živih bića (npr. mrava koji ulaze u komenzalski odnos s biljnim ušima).
A) Prekid trudnoće kod čovjeka je grijeh, a kod životinja nije. To je zato što je začećem u čovjeka udahnuta besmrtna duša.
B) Prekid trudnoće kod čovjeka je ljudsko pravo; embrij nije osoba - jer nije svijestan sebe.
A) Bog se pretvorio u čovjeka, da bi na križu trpio za čovjeka i tako mu osigurao vječni život. Nije se pretvorio u psa ili mačku da bi i njih spasio.
B) Isus Krist nije spasio nikoga, on je samo utemeljio novu vjeru.
A) U Islamu je pas prljava životinja. Svetogrdno je držati Kuran u sobi u koju ulazi pas.
B) Pas je simbol ljubavi, gotovo pa član obitelji.

Kad razmotrite stavove skupine (A) i skupine (B), za koju biste skupinu pretpostavili da više cijeni život životinje u odnosu na život čovjeka?

 

Navedeni stavovi su apstraktni i samo posredno se mogu povezati s vrednovanjem ljudskog života. S druge strane postoje stavovi koji direktno govore o tome:
1. Podržavate li ulazak u rat
2. Podržavate li smrtnu kaznu
A na oba pitanja konzervativni dio populacije (koji je pretežno religiozan) će prije reći da. Tako da za mene pretpostavka o vrednovanju života nikako nije na strani vjernika.

Ali pustimo pretpostavke, one ionako više govore o nama, držimo se onog što rezultati pokazuju. Nismo do sada nigdje vidjeli odakle dolazi zaključak da religiozni više cijene ljudski život, a posredno, preko podataka o religioznosti latinske Amerike nameće se upravo suprotan zaključak.
No originalni članak https://www.nature.com/articles/s41586-018-0637-6 ima odgovor upravo na to pitanje:

 
Dakle samo istraživanje eksplicitno govori da nereligiozni ljudi više cijene ljudski život od životinjskog.

@footballer, nadam se da si zadovoljan.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
8 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora
Tu zapravo i jest problem, jer autonomno vozilo ne treba uzimati u obzir samo moralne stavove svojih putnika nego i svih sudionika u prometu. A što se pak tiče gaženja životinja, do koliko je nesreća došlo samo zato što su vozači htjeli izbjeći psa ili mačku na cesti. Kada je u Njemačkoj data uputa da to ne rade, da ne izbjegavaju životinje, nego da ih naprosto pregaze, digla se velika buka u medijima od strane prijatelja i zaštitnika životinja. Jednom sam se vozio s takvim vozačem, u taksiju od zračnje luke Dubrovnik do grada. Valjda smo na putu pregazili tri ili četiri mačke, samo se čulo krckanje kostiju pod kotačima. Bila je gužva i da je vozač naglo zakočio prouzročio bi sudar, a pitanje je bi li se mačka spasila. Jednom je prilikom moj sin nastradao (srećom ne ozbiljno) jer je vozač trebao odlučiti hoće li dijete pritisnuti uz zid ili će riskirati sudar s motoristom s mnogo težim posljedicama. Iskusan se vozač zna snaći u takvim situacijama, no problem nastaje kada se prema tom iskustvu treba napisati program za vožnju autonomnog vozila. Nisu to jednostavne stvari. Uzmite primjer kada je vjerojatnost gaženja pješaka 5 ili 10 %, a gaženja psa ljubimca 100 %. Pri kojem postotku rizika za pješaka treba riskirati njegov život da bi se spasio pas? Je li si pješak sam kriv ako pretrčava cestu, pa ga treba prepustiti njegovoj sudbini? (Za odraslog bi čovjeka ta logika još nekako išla, ali što ako pretrčava dijete?) Ima toga mnogo, beskrajne kombinacije, a koliko će takvih situacija biti možemo samo zamisliti kada autonomna vozila ovladaju cestama.
 
4 0 hvala 0
9 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Meni nikako nije jasno da je neko na pitanje "Treba li poštedjeti ljude (ili životinje)" odgovorio "životinje"!
 
3 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Danen:

Ne vidim kako je iz ove studije dokazano da nevjernici manje cijene ljudski život. Ali ako baš hoćete, evo vam link na članak koji iznosi prilično zanimljive argumente bazirane na tvrdim podacima iz stvarnog života (dakle znanje nije prikupljeno klikanjem po web formama) - https://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-1101-zuckerman-violence-secularism-20151101-story.html

Osim toga, ne treba posebne pameti ni istraživanja da se dođe do spoznaje kako je u ne tako davnim vremenima u društvima s totalnom dominacijom religije nad cjeloukupnim životom bilo posve normalno i nekažnjivo premlatiti ženu, crnca, dijete. Ubiti iz osvete, oko za oko, zub za zub, a neki to i danas ponosno prakticiraju u ime Njega. Mislim da do promjena nije došlo zbog religije već unatoč religiji.

Samo da podsjetim - tvrdnja koju ste iznijeli je krajnje ozbiljna i diskriminatorna - optužili ste nevjernike da su ubojice. Takvu tvrdnju se ne iznosi ako niste potpuno sigurni da su vaši podaci neoborivi, a i onda bi trebali razmisliti o načinu prezentacije a ne ovako lakonski, kao usput, nabaciti pa osim toga nevjernici su i ubojice a to je bilo očekivano!! Grozno se osjećam kad čovjek od znanosti bubne ovakve stvari i još ih brani bez ijednog podatka...
Ja rekoh
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice