Rijedak posao u kojem je ChatGPT lošiji od ljudi? Ne bih se složio. U skoro svakom poslu postoji situacija u kojoj će trebati promisliti umjesto izrecitirati nešto naštrebano, a tada će ChatGPT zakazati, što već pokazuju testovi na Matematici.
Rijedak posao u kojem je ChatGPT lošiji od ljudi? Ne bih se složio. U skoro svakom poslu postoji situacija u kojoj će trebati promisliti umjesto izrecitirati nešto naštrebano, a tada će ChatGPT zakazati, što već pokazuju testovi na Matematici.
Gdje god treba nešto kreativno odraditi ChatGPT zakazuje jer je to računalni program i ništa više.
Rijedak posao u kojem je ChatGPT lošiji od ljudi? Ne bih se složio. U skoro svakom poslu postoji situacija u kojoj će trebati promisliti umjesto izrecitirati nešto naštrebano, a tada će ChatGPT zakazati, što već pokazuju testovi na Matematici.
Gdje god treba nešto kreativno odraditi ChatGPT zakazuje jer je to računalni program i ništa više.
.. i radi isključivo ono što algoritam predvidi, dok ljudi u svakoj situaciji mogu promijeniti 'algoritam' i to computer 'zbunjuje' dok su priče o AI ipak samo priče (u stilu inteligencije i startreka).. tj to je i dalje 'glupi' stroj, kao što je lopata-bager jednako glupi alat-stroj ili abakus pomagalo, calculator.. tj calculator može točno izračunati, bez greške, ali ne zna što-zašto računa, čemu to služi pa tad ni to jel odgovor točan ili besmislen u recimo 'trik pitanju' tj pitanju koje nije dovoljno precizno-jednostavno i sl. .. nego upravo ono gdje treba snalažljivost u nekoj situaciji, kao i vožnja-ai koji će 99% rutinske vožnje odvesti ok (po pravilima) no onaj jedan u slučaju recimo vanjskog dodatnog uzroka koji sve mijenja će zblentati jer nema odgovarajuću predviđenu rutinu i to je osnovna razlika, u čemu su 'strojevi' bolji vs ljudi (kao prilagodljiv organizam) tj repetatitvni jednostavni taskovi, kao igra tic-tac-toe u kojoj algoritam ne može izgubiti-pogriješiti jednako kao što neće pogriješiti u zbrajanju, vađenju korjena i sl. .. ne može, može samo biti kvar ili bug a to tad nije stvar ai-ja ili algoritma nego servisera-programera.
"rijedak posao u kojem su ljudi bolji"? ne znam da li da citam clanak ili ne.. bolje ne
Rijedak posao u kojem je ChatGPT lošiji od ljudi? Ne bih se složio. U skoro svakom poslu postoji situacija u kojoj će trebati promisliti umjesto izrecitirati nešto naštrebano, a tada će ChatGPT zakazati, što već pokazuju testovi na Matematici.
Gdje god treba nešto kreativno odraditi ChatGPT zakazuje jer je to računalni program i ništa više.
.. i radi isključivo ono što algoritam predvidi, dok ljudi u svakoj situaciji mogu promijeniti 'algoritam' i to computer 'zbunjuje' dok su priče o AI ipak samo priče (u stilu inteligencije i startreka).. tj to je i dalje 'glupi' stroj, kao što je lopata-bager jednako glupi alat-stroj ili abakus pomagalo, calculator.. tj calculator može točno izračunati, bez greške, ali ne zna što-zašto računa, čemu to služi pa tad ni to jel odgovor točan ili besmislen u recimo 'trik pitanju' tj pitanju koje nije dovoljno precizno-jednostavno i sl. .. nego upravo ono gdje treba snalažljivost u nekoj situaciji, kao i vožnja-ai koji će 99% rutinske vožnje odvesti ok (po pravilima) no onaj jedan u slučaju recimo vanjskog dodatnog uzroka koji sve mijenja će zblentati jer nema odgovarajuću predviđenu rutinu i to je osnovna razlika, u čemu su 'strojevi' bolji vs ljudi (kao prilagodljiv organizam) tj repetatitvni jednostavni taskovi, kao igra tic-tac-toe u kojoj algoritam ne može izgubiti-pogriješiti jednako kao što neće pogriješiti u zbrajanju, vađenju korjena i sl. .. ne može, može samo biti kvar ili bug a to tad nije stvar ai-ja ili algoritma nego servisera-programera.
Razumijem tvoju perspektivu koja se temelji na tome da su strojevi ograničeni na ono što je programirano, dok ljudi imaju sposobnost prilagodbe i kreativnosti. Međutim, ne bismo smjeli podcijeniti napredak koji je postignut u području umjetne inteligencije (AI) u posljednjih nekoliko desetljeća. Dosljednost, brzina i preciznost koju može pružiti AI u nekim zadacima izvrstan je primjer kako tehnologija može pomoći u poboljšanju učinkovitosti i produktivnosti.
Međutim, i dalje je važno imati na umu da su strojevi samo alati, a ljudi su i dalje ti koji stvaraju, upravljaju i održavaju te alate. Sposobnost AI-a da se prilagodi novim situacijama ovisi o kvaliteti programa koji su stvoreni, kao i o tome kako su programeri uspjeli unijeti fleksibilnost u te programe. Dakle, dok AI ne može samostalno mijenjati svoj algoritam, to ne znači da ne može biti učinkovit u prilagođavanju novim situacijama ako je programiran na pravi način.
Što se tiče vožnje AI-ja, iako je istina da može dobro upravljati rutinskim vožnjama, nije istina da bi se AI zbunio u slučaju neočekivanih situacija. U stvari, AI programi za autonomnu vožnju stalno uče iz okruženja u kojem se nalaze, prepoznaju uzorke i mogu predvidjeti i reagirati na neočekivane situacije. Naravno, postoje granice sposobnosti AI-ja u trenutnom stanju tehnologije, ali svakako može pomoći u smanjenju broja nesreća i povećanju sigurnosti na cestama.
U konačnici, AI je samo jedan od mnogih alata koje ljudi mogu koristiti za poboljšanje svojih života i poslovanja. Važno je razumjeti prednosti i ograničenja tehnologije kako bismo je mogli koristiti na najbolji mogući način.
Komedija dajte pa Chat GPT je 50% fulao iz prava a većina zakona je na internetu isto tako za računovodstvo.
Karikirano rečeno nije uspio pronaći ispravni zakon u 50% slučajeva.
Znači i u priklupljanu podataka je loš, a kamoli u čemu drugom. I onda algoritam ide iz polovično prikupljenih podataka nešto slagati idiotizam na kvadrat po pitanju algoritma.
Pomalo, sustav je tu da se brusi i usavršava, isprave uočeni nedostatci i problemi. Ni u šahu nije pobjeđivao kad je tek počeo igrati šah ...
Pomalo, sustav je tu da se brusi i usavršava, isprave uočeni nedostatci i problemi. Ni u šahu nije pobjeđivao kad je tek počeo igrati šah ...
Sah nije dokaz inteligencije, vec strategije. A i najveci kreteni mogu biti dobri stratezi (pogledati povijest). Strategija ≠ inteligencija.
Računovodstvo je jedan od najpodcjenjenijih poslova...
Razumijem tvoju perspektivu koja se temelji na tome da su strojevi ograničeni na ono što je programirano, dok ljudi imaju sposobnost prilagodbe i kreativnosti. Međutim, ne bismo smjeli podcijeniti napredak koji je postignut u području umjetne inteligencije (AI) u posljednjih nekoliko desetljeća. Dosljednost, brzina i preciznost koju može pružiti AI u nekim zadacima izvrstan je primjer kako tehnologija može pomoći u poboljšanju učinkovitosti i produktivnosti.
Međutim, i dalje je važno imati na umu da su strojevi samo alati, a ljudi su i dalje ti koji stvaraju, upravljaju i održavaju te alate. Sposobnost AI-a da se prilagodi novim situacijama ovisi o kvaliteti programa koji su stvoreni, kao i o tome kako su programeri uspjeli unijeti fleksibilnost u te programe. Dakle, dok AI ne može samostalno mijenjati svoj algoritam, to ne znači da ne može biti učinkovit u prilagođavanju novim situacijama ako je programiran na pravi način.
Što se tiče vožnje AI-ja, iako je istina da može dobro upravljati rutinskim vožnjama, nije istina da bi se AI zbunio u slučaju neočekivanih situacija. U stvari, AI programi za autonomnu vožnju stalno uče iz okruženja u kojem se nalaze, prepoznaju uzorke i mogu predvidjeti i reagirati na neočekivane situacije. Naravno, postoje granice sposobnosti AI-ja u trenutnom stanju tehnologije, ali svakako može pomoći u smanjenju broja nesreća i povećanju sigurnosti na cestama.
U konačnici, AI je samo jedan od mnogih alata koje ljudi mogu koristiti za poboljšanje svojih života i poslovanja. Važno je razumjeti prednosti i ograničenja tehnologije kako bismo je mogli koristiti na najbolji mogući način.
Ako ovaj odgovor nije izgenerirao Chat GPT, onda ništa nije. Previše mi je asertivan i pomirljiv ton u odnosu na uobičajenu forumsku raspravu. 
Pomalo, sustav je tu da se brusi i usavršava, isprave uočeni nedostatci i problemi. Ni u šahu nije pobjeđivao kad je tek počeo igrati šah ...
Sah nije dokaz inteligencije, vec strategije. A i najveci kreteni mogu biti dobri stratezi (pogledati povijest). Strategija ≠ inteligencija.
Budemo pametniji za koju godinu, pa da vidimo tko ce biti bolji strateg ili inteligentniji.
Pred 15 god. kad se pricalo da ces imati mobitele sa svim ovim mogucnostima samo sam se nasmijao, kako da ne....
Nema sanse da ce ikad razumjeti zakone otvorene interpretaciji, kao i sa pausalnim obrtima i slicno.
Frajer iz porezne nije dobio ujutro od svoje babe i eto prikriveno zaposljavanje za tebe.
Ma da, tako su početku govorili za Deep blue, koji je prvo od Kasparova izgubio 4:2, da bi ga već nakon dvije godine pobijedio.
Danas je već nezamislivo da bilo koji šahist iz top 5 pobijedi računalo namijenjeno šahu.
Isto su tako pričali kad je stvoren Deep blue da "ljudsku" kreaciju računalo nikada neće moći zamijeniti, no eto, sirovina poput "glupog" računala kojemu su program, algoritme stvorili ljudi, danas ubija šahiste.
Pitanje je; " Gdje je nestala ta ljudska intuicija, nepredvidivost igranja određenih poteza, imaginacija bla.bla... nema je..."
Ne bih se začudio da za desetak godina taj glupi kompjuter kojega nešto "zbunjuje" što ti napisa počne pisati poeziju, filske scenarije, raditi nove glazbene hitove vrhunske kvalitete.
Ljudske emocije, kreacija, to je sve šit u odnosu na ono što će nam raučnala napraviti za 15 godina.
Eto, vezano za temu o predviđanju budućnosti, osobno predviđam ovakav scenarij.
Ljudi će biti bolji jedino u tome što će im moći isključiti dovod struje.
btw;
Vezano uz računovodstvo... i tekst " Naime, prema istraživanju Sveučilišta Brigham Young , ljudi još uvijek nadmašuju ChatGPT na ispitima iz računovodstva."
Naglasak je na: "još uvijek" ?!
Brzo će to. Ono što još treba izbrusiti je input tko nominalno radi izvješće i za koga. Dvije ljudske revizije su obrađivale Agrokor, po jednoj "cveta cveće", po drugoj "krš i lom" dok trenutna verzija AI-ja izbacuje BSOD. Kad se traže poticaji ili krediti firma mora biti prepuna vizionarskog potencijala koji tržište cijelo vrijeme nestrpljivo čeka. Kad treba platiti poreze, firma mora biti na rubu opstanka koju samo otpis ili zastara obveza mogu spasiti. Kad dodaju tu kreativnost, revozori će morati plesati shuffle po Tik Toku za kruh.
Ma da, tako su početku govorili za Deep blue, koji je prvo od Kasparova izgubio 4:2, da bi ga već nakon dvije godine pobijedio.
Danas je već nezamislivo da bilo koji šahist iz top 5 pobijedi računalo namijenjeno šahu.
..
-što misliš.. deepač je tih par godina (i nadalje-konstantno) ostao isti, hw-snaga kao i algoritam-soft? -nije dorađivan?
-uz dovoljno pokušaja-šansi svatko će svakog kad-tad pobijediti, nogomet, šah.. osim tic-tac-toe.
-znaš li što je učenje, strojno učenje? .. indirektni bruteforce, tj jednako kao kad štrebaš za ispit, padneš, štrebaš, .. jednom prođeš, tj konstantno uči, na primjerima, na pogreškama, jer je svaki poraz istovremeno informacija, zašto je neki potez dobar-loš ili cilj-pobjeda, ne poraz. To je i dalje brute, kao što je sve jednom naučeno-riješeno-zapisano samo zapis u bazi kojeg tad računalo treba samo pronaći i primjeniti i tu ima ogromnu prednost jer može pretražiti terabajte u nekom vremenu dok čovjek lista stranice tel.imenika ili riješenja križaljke pa i šaha daleko sporije .. + uvjek je moguć previd, preskakanje-greška koju stroj nema osim kvar-bug.
-zamisli da imaš sve knjige svijeta, svih područja znanosti, na nekom ispitu... i da su u tim knjigama svi mogući odgovori na moguća pitanja koja su moguća u testu. .. čovjek može pronaći odgovor dovoljno brzo, ako ima sreće, ako nekako skrati pretragu-traženje, optimizacija.. no to je i dalje ipak brute, glupo traženje samo je razlika iz većeg ili manjeg skupa a u ograničenom vremenu je i to važno.
-bez vremenskog ograničenja, + odgovarajući resursi (stack-ram) za obradu podatka svako računalo može dati 100% točan-identičan odgovor. Razlika je što jače-brže (+s više resursa) može u kraćem vremenu, a to je..? to je brute, nije AI jer naprosto brži-jači pobjeđuje, ne david nego golijat dok je za 'pamet' potrebno obrnuto, praćka-prevara .. no pri tome je i pračka brute, jer je to kutna brzina, sila, projektil-masa tj ista stvar je udari te netko toljagom, šakom, kamenom, u konačnici je to brute, force, sila, manja-veća, dovoljna za pobjedu ili ne, pa će te beba udariti (slabo) a tyson jače uz grickanje uha.. no opet je to brute-force.
-u onoj zamišljenoj biblioteci sa svim knjigama-znanjem.. čovjek bi mogao pronaći sve, da ima dovoljno vremena, dok u šahu, životu ne može u zadanom vremenu ni došetati do police s knjigom gdje se odgovor možda nalazi.
-jedina razlika deepa i starijih šahovskih programa je u resursima-snazi, koja omogućuje dublje gledanje u potezima, permutacijama.. uz pravila dovoljno jako računalo ne mora imati bazu s odgovorima, može biti do sad neprovjeren, kao beskonačna tabica množenja tj ako imaš tablicu-rješenja od 0-100, tad ti fali za više, 101, 102.. ako imaš do 1000, do milijarde, opet nemaš ono dalje-beskonačno, dok uz algoritam možeš imati bilo koji broj-umnožak i dobiti odgovor, u tome je razlika tablica s gotovim riješenjem vs algoritam koji će izračunati umnožak bilo koja dva broja koja netko zada ..
-ako je stari soft imao resurse gledati poteze (permutacije) do dubine recimo 100, db može duplo-više, brže.. i naravno da će tad pobijediti, tj upravo je u tome razlika, kao s karikiranim primjerom tablice množenja tj riješenjima neke pozicije koja je već provjerena-potvrđena vs izračuni koji mogu pokriti sve moguće kombinacije ali tad ne ovise o tome da su već zapisani u bazi kao odgovor.
-računalo za ljudske kriterije trenutno vadi korjen nekog broja.. u natjecanju čovjek-računalo, brzinskom, čovjek nema šanse, odnosno brže računalo pobjeđuje sporije, neovisno čovjek-računalo, a to je brute.. pri čemu čovjek može znati algoritam, točno izračunati, no može i pogriješiti, kad-tad pogriješi .. ili umre, ogladni, preda iz nekog desetog razloga i u šahu-sportu je to poraz, pri čemu ne mora nužno biti matiranjem.
-tako i sranje-sila, postane pandan brutanju, tj da igram protiv garija i da mu se prisere, izgubit će.. ili šah ili čast :) .. a to tad nije pamet, ai, umjetna inteligencija nego opet brute, sirova prednost iz nekog razloga, primarno ograničenje vrijeme u svemu što se može raditi. Obrnuto, ako ferrari i puž bez kriterija vremena prolaska kroz cilj, oba, pređu cilj.. ne tko je brži, nego prošao cilj, tad je to remi-nerješeno.. pri čemu je f1-ferrari samo brži od puža, no ako to nije kriterij tad su 'jednako' obavili zadan task s istim rezultatom. to je brute, vremenski.. ok?
**
edit: .. nastavak 'vremenski brute'.. :)
-imaš u karikiranom primjeru dva jednaka računala, cpu-jezgre.. prvi cpu na 1ghz, drugi cpu na 2ghz.. koji će pobijediti u bilo kojoj igri ako koriste isti algoritam, iste resurse?.. koji neće nikad pobijediti osim u kvaru onog drugog.. neće sporiji, dok će brži uvjek imati isti rezultat tj oba će uvjek dati isti rezultat samo je pitanje u kojem vremenu, jednoj ili dvije nanosekunde..
-šah, kao i sve ostalo je vremenski ograničeno, brži tad uz iste uvjete pobjeđuje.. to je brute.
.. ai, svijest, bi nekim višim algoritmom došao do pobjede? -nema, ne postoji, postoji samo optimizacija, eliminacija loših poteza-permutacija, ušteda vremena koje se tad ne troši na loše poteze, a to je opet brute, tj ista stvar imaš li 1-vs-2ghz clock ili nosiš teret od 1kg-vs-2kg ili pređeš put od 1km ili 2km.. to je naprosto količina-brute u jedinici vremena.
-šleper, bager, dizalica, traktor.. će uvjek moći više od čovjeka s rukama, no to nije ai-svijest, nije um-znanje nego sila-brzina-snaga... brute.
-put oko svijeta za 80 dana.. možeš izabrati loš put, rutu, pogrešnu, no ako si dovoljno brz, recimo avion, tad ćeš opet pobjediti čovjeka koji hoda ili vozi bic... najlošija ruta s najdužim putem no avion je opet brži i zato će stići do cilja u satima dok biciklista u mjesecima-godinama, no to je ipak brute i karikirano čak glupi brute koji ide dužim putem pobjeđuje u takvom primjeru-nesrazmjeru...
-znaš li koliko se povečala computing snaga unazad 10-20-50 god? .. murphy? gustoća-broj tranzistora jezgre cpu? Te jezgre, tranzistori su pandan mravima, koji pojedu slona, to je brute, mada je slon jači, nije jači od umnoška milijarde malih.. a to je deepblue, alpha, sirova snaga-resursi nemjerljivi skoro beskonačni, tj nitko drugi nema jače-više a tek tad će deep izgubiti, što će opet biti brute, zar ne?
-edit-vremenski-brute-2. ..
-zamislimo drugi karikiran primjer, jači-slabiji cpu, 1-2ghz clock, potezi ograničeni vremenski na recimo 10sec ili partija na dan-mjesec.. (ne može beskonačno jer tad ne znamo rezultat) :)
-što ako.. ako normaliziramo cpu vrijeme-clock? tj cpu koji u jednoj sec ima jedan takt računamo vrijeme 1sec, dok dvostruko bržem, 2-clocka računamo dvostuko brže-kraće, tj ima za potez pola sec.. ili 5sec vs 10. Tad su cpu-protivnici izjednačeni, ravnopravni i s istim algoritmom će opet dati jednake rezultate tj remi-nerješeno.. a to je tad dokaz bruteforcanja clockom tj brojem operacija koje cpu može computati u jedinici vremena.
-algoritam, program.. verzija 1, 2, 3.. naravno da očekujemo da je ver.3 bolja od početne-prethodne.. da optimalnije koristi resurse, da ima bolji algoritam, dorađeniji ili novi fičer koji nije prije postojao ili koristi novu instrukciju jezgre ili gpu kako bi brže-točnije izračunao nešto, kao gameengine koji koristi gpu fičere za efekte i fps-ove.. ili bilo što u computingu pri čemu je sve to samo prebacivanje-obrada hrpe nula-jedinica kroz tranzistore-registre kao i čitanje-zapisivanje u memoriju, podatka, stanja, operacije, rezultata.. tj optimiziran algoritam će to raditi brže mada radi isto, pametnije, logički čišće-brže..
npr banalni primjer ili 'trik' .. školsko učenje djece i množenje od čega je najlakše na papiru množiti s 10.. bilo koji broj puta 10 .. samo dodamo nulu, brzo-točno.. ne moramo gubiti vrijeme, ne moramo zbrajati-provjeravati, preskačemo sve u tom primjeru nepotrebne provjere i imamo točan rezultat osim moguće greške u prepisivanju broja-znamenki kao tipfeler.. točno? ok?..
-isto to radi i cpu, binarno, množenje s 2 je samo tax-rotacija za mjesto u lijevo (zarez-broj).. pa ako množiš recimo 1011011001100 .. s 2 pogodi što je rezultat? .. dodaš nulu. Trenutno-brzo, točno. To je optimizacija-logika, sve ostalo je brute.
-a sad pitanje.. što ako želiš pomnožiti s brojem 3? .. prvi (glupi način) bi svako množenje računao kao zbrajanje, registar-pretek-prijenos nule-jedinice.. i zbrajanjem 2 broja imaš dva prolaza, s tri imaš tri prolaza.. itd.. obična glupa zbrajalica koja ponavlja isto zbrajanje onoliko puta koliko je zadano, pa množenjem s 9 to radi 9 puta, troši 9 ciklusa za izračun. ok?
-kako to možeš optimizirati-skratiti (hint, uvodni dio množenja s 2-bin..) .. pa tako da x puta pomnožiš s dva i dodaš jedan za neparni broj.. rastavljanje na faktore, 2x2x2=8+1=9... možda se sad nadzire odgovor? tri puta radiš taxshiftanje, po jedan ciklus, dodaš jedno zbrajanje, .. za 4 ciklusa si izračunao ono što bi glupi algoritam izračunao u 9 ciklusa (naravno ima tu još ciklusa, ovo je karikirano..).. ok?
-to je optimizacija, logika, znanje.. i tu staje, nakon tog je i dalje opet isti algoritam-brute.
-isto to možeš koristiti za nemoguće poteze, nedozvoljene, za rutu puta recimo jednosmjernom ulicom.. tj ono što se zna da nije dobro se prije mljevenja algoritmom odbaci i tako se smanji početni skup iz kojeg ostatak moraš ipak odraditi a to je brute.. tj kao u drugoj temi, clusteri otvaranja, upravo tako prečicom žele doći do pravila tj žele eliminirati višak ili fokusirati se na dio gdje je točan odgovor vjerojatnije skriven, kao kad u bilo čemu nešto tražimo.. eliminacija, intuicija, sistematizacija.. pa i sreća kao da iz par pokušaja pogodimo pin bankomata mada prosječno može tražiti stotine pokušaja, kao loto.
-sve što radi cpu-računalo je zbrajanje, brojač, od prastare telefonske centrale s brojčanicima, prvog babaggeovog stroja (kojeg su nedavno napravili, radi...diferencijalna mašina).
-nema oduzimanja, to je zbrajanje komplementa (dvojke, za binarno).. nema množenja, to je višestruko zbrajanje.. itd.
-dok su mmx-simd dijelovi cpua specijalizirani za konkretne taskove kao množenje (dok laici samo znaju za recimo fpu-termin).. tj ono što je napravljeno u hw kao čip-dio je višestruko brže nego algoritam u softu kojeg tad vrti univerzaln cpu dio .. tj uvjek je specijaliziran dio brži za konkretan task, bilo to šarafciger, cpu, .. no ne služi ničemu drugome, tj cpu danas ima recimo hrpu koprocesora kojima delegira taskove, tj kompajler iz koda to radi a radi i programer u dijelu kad definira neku varijablu-vrijednost upravo time što joj zada neki tip, npr integer koji će biti brži za neke taskove i kompajler će ga gurnuti u odgavarajući dio cpu-jezgre za tu namjenu, dok će float ili text ići na drugo mjesto.. tako je quake engine promjenio npr audio-level glasnoće od prijašnjih 0-15 type integer u decimalni i postao je 0,xxx .. zapravo ništa od razlike ali je u to vrijeme prvi pentač imao zvjer fpu koji je tad automatski dobio taj broj za obradu i radio je brže nego da ide kroz integer-cpu dio, kao paralelizam + brzina sabirnice, širina.. i svaki broj koji si želio brže obraditi si mogao definirati kao dec-float i za nešto ciklusa kraće dobiti odgovor-vrijednost. To je pametna optimizacija, promjena tipa varijable čisto prema onom što nam je na raspolaganju pa će tako parobrod na drva voziti tamo gdje ima drva, ne po sahari.. tamo ima nafte .. itd. tj to je primjer ljduske snalažljivosti-optimizacije koja nije u samoj matematici-algoritmu nego koristiš ono što imaš, raspoložive resurse.. ne ono što nemaš mada bi želio, mogao za brže itd. Teoretski svatko može napraviti raketu za mars, dovoljno jake motore, dovoljno goriva.. no to ima cijenu, resursi... i to opet nije pamet nego brute, jer za prieći udaljenost, svladati gravitaciju i sl treba sila.. a pamet je samo izabrati recimo trenutak lansiranja kad su putanje planeta optimalno poslagane da se iskorisit kraći put ili praćka-ubrzanje itd.. .. to je pamet-logika-znanje, ostalo je čista snaga rakete, kako u cpu, šahu, šatlu.. tako u svemu.
