Istraživači MIT-a procijenili koliko informacija s

-osnovna razlika 'inteligencije' vs btuteforcea.. je upravo to, ne probati sve permutacije-mogućnosti redom, nego 'znati' (iskustvom, znanjem, logikom.. = optimizacija, eliminacija 'nemogućih-besmislenih' odgovora i sl.).

-klinac koji ne zna matematiku može nabrajanjem pogoditi rezultat, 2+2=? .. 1, 2, 3, .. 4 možeš tako pogoditi pin baknovne kartice, no točan odgovor je statistički mali dio u odnosu na netočne (sve ostale) odgovore. U šahu, potez koji pobjeđuje-gubi.. superračunala brtuanjem u dubinu recimo 10 poteza izračunavaju sve moguće poteze dok optimizacijom-eliminacijom izbacuješ za red veličina odgovore koji su besmisleni i time x-puta brže dođeš do točnog odgovora, manje resursa, brže pa i točnije ako gledamo statističko nabadanje tj kao u medicini nije svejedno prežive li pacijenti liječenje u 99% ili 9% slučajeva što bi klasičan brute dao kao rezultat u odnosu na AI koji je za sad samo optimizirani brute (mada mu se daju neka nadnaravna svojstva, primarno od ljudi koji računala vide jedino u matrix-filmu i slova koja padaju po ekranu kao što je i priložena slika jedinica..).

-što je ekšli ova studija? -ništa, kao i bezbrojne slične-druge na istu temu, tj korak dalje u optimizaciji algoritma, statističkog predviđanja, obrnute rute do cilja koja se koristi recimo kod izračuna rasporeda poljetanja aviona jer klasičan način 'po redu' generira problem, dok unazad vrlo lako izračunaš kad avion treba posalti na pistu, slično kao kad u labirintu kreneš unazad od izlaza.

-nije svaki text za svakoga :) npr što tebi govori slika priložena uz text? -ništa? entropija, zalihnost, logika vs brute, jer um caruje a snaga klade valja... ili kad istu stvar zapišeš kao limes-1 umjesto da potrošiš sto araka papira za isto to pri čemu je desetak znamenki manje-više zapravo zanemarivo kao što je zanemarivo ako procjenjujemo broj atoma neke planete, čak milijardu atoma možeš promašiti-izbaciti pa i dalje imati dovoljno dobru (optimalnu) aproksimaciju..

-a čemu to služi? .. laicima ničemu, mitovcima (koji znaju što time mogu) ... to daje mogućnost izračuna, koju inače nemaš, tj ako kreneš brutanjem tad neke rezultate dobiješ tek za stoljeće-godinu.. beskorisno, dok ovako dobiješ za minutu, tad nešto 'možeš' s tim, dok ako samo izračunavaš ekšli ne radiš ništa korisno dok ne završiš s operacijom izračuna-algoritma koji u klasičnoj proceduri moraš proći .. niz-red do riješenja-odgovora, kao labirint, kao međurezultat.

-banalniji primjer, za bauštelce.. npr koliko precizno možemo izračunavati pi-površinu kruga? 3,14.. koliko znamenki nam je potrebno za recimo građevinu dimenzija piramide, za manju tad manje, tj tolerancija-odstupanje recimo ne smije biti veća od recimo par centimetara ili će se građevina srušiti. Ako to ne znaš iskustvom, tad kreneš računati duuuuuuugačkim brojem za koji će ti trebati više resursa, vremena i koji je u nekim slučajevima beskoristan, nepotreban, npr trebaš li preciznost u nanometrima ako slažeš pseću kućicu, .. promašaj za cm je nevažan a tad radnik može brzo sklepati kučicu koja će uz promašaj biti i dalje upotrebljiva, dok u izradi cpu-a to nije dozvoljena tolerancija tj tad bi proizvod bio beskoristan. Tome služe takvi algoritmi, koji za razliku od primjene u praksi-baušteli-avionima-kućicama to rade 'na papiru' teoretski, jednako kao što djeca u školi računaju 'besmislene' brojeve zadataka koje 'nikad u životu neće trebati'.. i griješe jer misle da je ono što uče neki rezultat-cifra, uče kako. .. i zato ti nije jasno :)

edit: .. ispustio sam 'poveznicu' piramida i preća kućica kao primjer potrebe preciznosti i recimo osnovnih znanja matematike kao pitagora-trokut stranice 3-4-5 (pravi kut).

-u slučaju da promašimo recimo jedan stupanj u izradi preće kućice, nije važno, nevažno-sporedno.. građevina će i dalje biti funkcionalna, daske-čavli trpe neprimjetnu grešku na tim dimenzijama do metar, no s piramidom isti stupanj daje veći promašaj-grešku i na kraju zida tad nemamo spoj nego rupu-razmak od recimo metra a to je preskupo-resursi za popravak dok za pseću kućicu jednostavno 'nategnemo' letvicu.

-izračun je i dalje u osnovi isti, isto pravilo-algoritam, precizan koliko nam je potrebno, dok se u školi uči upravo to, kako izračunati, dok se u praksi uči-radi ono što je potrebno tj koristi se potrebna preciznost, više od tog je gubljenje vremena-resursa pa do tog extrema da bi tad beskonačno dugo računali (jer je sam pi beskonačan) i nikad ne bi ni započeli s poslom. Tad bi uništili svrhu izračuna-formule tj smisao je da možemo napraviti, ne da beskonačno računamo, bitno. Nije bitan algoritam, nego ono što time-rezultatom napravimo. Nećemo šleperom voziti kilu krumpira, nije praktično, rentabilno ali je moguće .. to kuže i 'bauštelci' a ovo je 'isto' samo na znanstveno-teoretskoj razini, tj dok se stvara model-pravilo-algoritam.

-ili fotke radi osoba iza objektiva? .. koji odlučuje o pozi, kutu, sjeni, boji.. efektu. Možeš tako snimiti razne osobe i dobiti različit-željeni efekt no i to treba znati, kao što se za vjenčanja rade sasvim druge poze mladenke (pogled preko ramena i sl.)

-ljudi su ljudi, izgledaju 'normalno' efekt je namjeran-autorski tj profesionalac iza objektiva i on će tad dobiti ono što je želja-narudžba neovisno tko je u fokusu, pajopatak, hitler, angelinajoli itd..

 Kako nas Franjo nema dobar portret, nije znao dobrog fotografa?

-odustao sam od prvog-mogućeg (samoobjašnavajućeg) odgovora .. :)

-svi koji žele 'pravi portret' imaju odgovarajućeg fotografa.

-što je tebi 'dobar portret'? tj zašto misliš da ne postoji.. sasvim nešto drugo je što gledatelj vidi, efekt, strava-nježnost, mističnost, stabilnost, .. drugačije snimaš npr bankara drugačije manekenku sa sisama. (kad pomješaš dobiješ kućni šaljivi video i parodiju) :)

edit: post iznad-2

.. kažeš 'nije baš tako' .. i tad ponoviš što kažem i što piše u textu. Ne primjećuješ? Optimizacija, logika-AI, ne klasičan brute.. to ti kaže text koji citiraš.

.. npr vidi gdje kažem 'eliminacija' .. to je to.

primjer-2.. npr problem trgovačkog putnika (ruta, optimalan put-redosljed...).

-ako se želi izračunati najbolji put, tad izračun traje satima, mora uzeti sve moguće permutacije i recimo superračunalo ima odgovor za recimo 5 sati ili 5 dana ili 5 godina.. kad koristi optimizaciju-logiku, ne traži 100% najbolji (matematički točan) odgovor nego dovoljno dobar, optimalan npr +80% i prvi takav će biti uzet, tad ne treba 5-sati-dana.. nego 5 minuta i trgovac krene na posao ne gubeći vrijeme na čekanje rezultata, avioni slijeću-poljeću dok bi čekali klasičan (točan!) rezultat itd.. optimalno+logika=optimizacija, kao što u šahu ne provjerava permutaciju poteza ako je nedozvoljen-nemoguć ili 'kad je i početniku jasno da je pogrešan-loš..' za što treba znanje-iskustvo tj već x-puta viđena ista-slična pozicija koja eliminira ponovnu potrebu za ponovnim izračunom, tj ako smo jednom izračunali točno 2+2=4 .. tad idući put ne računamo, ne gubimo vrijeme nego koristimo to kao podatak i time čak eliminiramo recimo ljudsku grešku (svaki put kad nešto radiš-računaš možeš pogriješiti čak i kad znaš točno..) osim rizika da je u postojećoj tablici rezultata neki netočan-neprovjeren (nekad relativno česta greška u tablicama npr pozicije sunca ili logaritmi.. greške u ručnom prepisivanju i sl.).

.. takvom optimizacijom, uštedom vremena na izračunu-algoritmu vs gubljenje u poslu, stvar je razlike, što je više.. ako se tako uštedi recimo 4 sata tad je optimalno imati 80% točan odgovor, nije optimalno 5 sati tražit najbolji koji će nam na takvoj ruti uštedjeti recimo jedan sat puta-posla.. što je isplativije, jeftinije, pa i radna snaga robova za piramidu ili količina kamena za gradnju, prijevoz-obrada itd.. važna je koristi-isplativost vs rizik-gubitak. To je optimum, ne maximum ili točno.

... osim što nije jasno s čime se (ne)slažemo? :) ili studija (ni)je bezvezna, kao i bezbrojne druge, tu se mogu uvjetno-generički složiti oko oba odgovora na pitanje o 'smislenosti' studije :)