"Ne popravljaj program koji radi" - prva Božja zapovijed.
Ako program radi, bez obzira jel' pisan u COBOL-u, Pythonu, Javi ili C#- ne treba dirati.
diskete su ok za neke (male, arhivne) stavke. i ja ih rabim (vanjski usb floppy pogon), jer su sigurne i dovoljno trajne (neke stare 30 godina još se uredno čitaju). znači li to da sam američka vlast ili tek gravitiram tehnozaostavštini? 
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
diskete su ok za neke (male, arhivne) stavke. i ja ih rabim (vanjski usb floppy pogon), jer su sigurne i dovoljno trajne (neke stare 30 godina još se uredno čitaju). znači li to da sam američka vlast ili tek gravitiram tehnozaostavštini?
To znači da si osobno poznavao dinosaure :)
ništa mi se neda
Believe Those Who Are Seeking the Truth doubt Those Who Find It!
Disketa ili oblak? Neka ode sve u oblak!
Sistem zasad radi, možda je čak zaštićeniji od hakiranja. To bi uskoro moglo postati prošlost.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
Ima tko broj od Donalda? Imam jeftinu robu za njega, skoro ko novo. Sve radi :)
"Ne popravljaj program koji radi" - prva Božja zapovijed.
Ako program radi, bez obzira jel' pisan u COBOL-u, Pythonu, Javi ili C#- ne treba dirati.
Možda vrijedi za neki benigni program, ne i za nešto što vrti Ministarstvo obrane - ranjivost sustava može ležati i u propustima samog jezika (kompilera / interpretera) u kojem je neki program napisan. Ako me pamćenje dobro služi, već su imali problema sa curenjem podataka zbog COBOL-a.
Mislim da to državi puno ne znači, ali ovako iz vedra neba ću reći da su COBOL developeri barem duplo skuplji od ovih u Pythonu, Javi ili C#, a projekti sigurno traju po par puta dulje nego u više ili manje modernim jezicima.
Osim toga, današnje moderne programske prakse omogućuju da ti "popravljaš" program koji radi sa visokom (ako ne i 100%-tnom) sigurnošću da ništa nećeš slomiti (code coverge, TDD, zilijon i jedan tip testova, itd.). Ovo da ne popravljaš nešto što radi, u softverskom inžinjeringu odmah bi trebalo dizati velike crvene zastavice.
To sve rečeno, ja apsolutno ne vidim problem s COBOL-om sve dok ti sustavi su u maintance modeu. Ukoliko oni dograđuju te sustave ili pišu nove u COBOL-u, onda treba nekog po glavi opaliti.
bitno da se mi smijemo našoj vladi i predsjednici...
Mislim da nema ništa loše da se koriste stari provjereni sustavi za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Amerika ima i dodatni problem sa svojim svemirskim sondama, teleskopima i sl. koji zbog naravi stvari i ne mogu raditi drugačije nego na (pra)starom hardveraju.
Pitanje svih pitanja koliko u postotku ima vlasnika floppy disketa ... to je raritet isto kao danas imat osobno računalo koje nije spojeno na internet :D
G:\\host\busters
Ima razloga zašto. Jednom sam čuo da dio svemirskog programa esadsea još koristi P1 i P2 procesore...
To znači da si osobno poznavao dinosaure :)
samo neke. bio je jedan sipmatičan par velociraptora: jura i kreda. 
Amerika je pokrenula informatičku revoluciju pa je logično da oni još imaju zaostataka iz početaka. Kao što je netko spomenuo; opasne i rigidne sustave nije najpametnije čačkati.
Ali s druge strane, stvarno mi je smiješno kad mi ameri ne vjeruju da mi seljoberi tu na balkanu imamo e- recepte i dižemo lijekove uz pomoć kartica. Njima je još uvijek glavni vic
nečitak rukopis doktora na tiskanici recepta, a i čekovi su još standardna pojava u plaćama, a kreditne kartice su im magnetne. Dakle negdje su stvarno neobično zapeli.
"Ne popravljaj program koji radi" - prva Božja zapovijed.
Ako program radi, bez obzira jel' pisan u COBOL-u, Pythonu, Javi ili C#- ne treba dirati.
Možda vrijedi za neki benigni program, ne i za nešto što vrti Ministarstvo obrane - ranjivost sustava može ležati i u propustima samog jezika (kompilera / interpretera) u kojem je neki program napisan. Ako me pamćenje dobro služi, već su imali problema sa curenjem podataka zbog COBOL-a.
Mislim da to državi puno ne znači, ali ovako iz vedra neba ću reći da su COBOL developeri barem duplo skuplji od ovih u Pythonu, Javi ili C#, a projekti sigurno traju po par puta dulje nego u više ili manje modernim jezicima.
Kako jezik može imati propuste?
Može imati kompajler ali njega se može nadograditi. Ovo curenje podataka zbog COBOL-a - volio bih više informacija pa ako netko zna..
Osim toga, današnje moderne programske prakse omogućuju da ti "popravljaš" program koji radi sa visokom (ako ne i 100%-tnom) sigurnošću da ništa nećeš slomiti (code coverge, TDD, zilijon i jedan tip testova, itd.). Ovo da ne popravljaš nešto što radi, u softverskom inžinjeringu odmah bi trebalo dizati velike crvene zastavice.
To je problem danas, što se programi rade tako da se očekuje "popravljanje" kasnije. Nekada se to radilo drugačije.
Zbog čega crvene zastavice oko nepopravljanja nečega što radi i ispunjava svrhu???
Ako trebaš program koji zbraja 2 i 2 i on to radi savršeno dobro, zbog čega bi ga popravljao??
Kako jezik može imati propuste?
Može imati kompajler ali njega se može nadograditi. Ovo curenje podataka zbog COBOL-a - volio bih više informacija pa ako netko zna..
To je problem danas, što se programi rade tako da se očekuje "popravljanje" kasnije. Nekada se to radilo drugačije.
Zbog čega crvene zastavice oko nepopravljanja nečega što radi i ispunjava svrhu???
Ako trebaš program koji zbraja 2 i 2 i on to radi savršeno dobro, zbog čega bi ga popravljao??
Pogledaj si samo security updatese .NET frameworka kod Windowsa? Ja mogu ići protupitanjem - kako jezici ne mogu imati propuste? To nisu neke magične stvari koje lete po zraku, i oni su jedan vid implementacije nad određenom layeru. Kada govorimo o progamskom jeziku on se uglavnom sastoji (krajnje pojednostavljeno) od parsera i kompajlera/interpretera/linkera koji su najobičniji programi koji mogu imati isto tako propusta koliko hoćeš.
Štoviše, ne da programski jezik može imati propuste, možemo se spustiti daleko niže - hardver može imati propusta koliko hoćeš (USB port ti je jedan od primjera).
Što se tiče COBOL-a uspio sam ovo iskopati - http://www.securityfocus.com/archive/82/361481/30/990/threaded
Ako se dobro sjećam, prije par godina je bila frka oko nekih podataka kod njih gdje se COBOL dosta kritizirao međutim članak nisam uspio pronaći (ukratko - glavni problem COBOL-a je nestandardizacija gdje efektivno svaki ured kod njih ima svoju neku implementaciju određenih djelova koji kod modernih programskih jezika programeri ih dobijavu AS-IS i daleko je manja mogućnost grešaka).
Ne, nije nikako problem što se očekuje "popravljanje". Ili barem ne bi smio biti. Ti ne radiš program zbog programa samog, nego da pruža potporu nekom procesu, koji će naravno evoluirati kroz vrijeme. Ukoliko ti stopiraš prirodnu promjenu "stvarnog" procesa zbog nefleksibilnosti programa, onda tebi kompletan IT gubi smisao. 2 i 2 je prejednostavan primjer, međutim, recimo da se zakon promjenio i moraš nešto uskladiti sa tim zakonom (evo, upravo je aktualno EU GDPR gdje možeš imati poprilično hebade da natjeraš sustav da radi po tim pravilima) ili recimo oslanjaš se na neki vanjski servis koji je promjenio svoj interface i moraš raditi prilagodbu ili imaš neki aprrove workflow koji moraš mjenjati zbog organskog rasta kompanije ili uvođenja neke norme.
Čak ne mora biti niti do mjenjanja samoga koda - primjerice isteknu ti certifikati i trebaš nove. Što ćeš čekati prvog korisnika da ti dođe na sustav da validiraš da novi certovi rade?
Ili ti se mjenja diskovlje ispod baze. Opet, što ćeš čekati prime time da validiraš da je s IO operacijama sve u redu? Jel će biti sve u redu sa dodatnih još 500 korisnika? 1000? Nakon koliko korisnika trebamo brže diskovlje ili novi node u farmi?
Sve je to što ti pričaš super divno i krasno kada radimo softver za Pero i sinovi u kojem već tri generacije rade 2 čovjeka i oni nešto lupkaju po svojoj POS kasi koja je sklepana u Clarionu. Ali to su rubne iznimke, nikako ni blizu pravila.
Pogledaj si samo security updatese .NET frameworka kod Windowsa? Ja mogu ići protupitanjem - kako jezici ne mogu imati propuste? To nisu neke magične stvari koje lete po zraku, i oni su jedan vid implementacije nad određenom layeru. Kada govorimo o progamskom jeziku on se uglavnom sastoji (krajnje pojednostavljeno) od parsera i kompajlera/interpretera/linkera koji su najobičniji programi koji mogu imati isto tako propusta koliko hoćeš.
Štoviše, ne da programski jezik može imati propuste, možemo se spustiti daleko niže - hardver može imati propusta koliko hoćeš (USB port ti je jedan od primjera).
Postoji jasna distinkcija između jezika i implementacije. Tu se ne radi o propustima jezika.
.NET framework i sve ono što prevodi jezik na neki niži nivo može imati propuste, ali ja kad spominjem jezik mislim na formu a ne implementaciju.
Onda bi mogao reći da su C jezik na linuxu i C na windowsima dva totalno različita jezika budući da su kompajleri različiti.
To je kao da kažeš da hrvatski ili engleski jezik imaju propuste. Ako ti kažem na hrvatskom i dam ti upute na hrvatskom jeziku - napravi mi avion, ti ga napraviš i on se sruši nakon 5 minuta leta - ne možeš reći da hrvatski jezik ima propuste!
...
Sve je to što ti pričaš super divno i krasno kada radimo softver za Pero i sinovi u kojem već tri generacije rade 2 čovjeka i oni nešto lupkaju po svojoj POS kasi koja je sklepana u Clarionu. Ali to su rubne iznimke, nikako ni blizu pravila.
Ali u ovom slučaju to JE tako, u javnim firmama, kao i kod Pere i sinova, to jest pravilo, stvari se generacijama ne mijenjaju!
Radi se o administrativnim poslovima, u javnim firmama i financijskim institucijama koji se ne mijenjaju godinama možda i generacijama,
sustav koji nema veze - sučelje sa nekim vanjskim klijentima, a za kojeg je apsolutno bitno da radi 100% stabilno, efikasno i bez greške - čemu komplicirati uvođenjem kojekakvih frameworka i sl.
Jedini razlog za nadogradnju je izumiranje programera.
Ne samo da ameri koriste stare diskete, nego je i glavno računalo na ISS-u bazirano na 386ici. Po pravilima NASA-e, tehnologija mora biti nekoliko godina unaprijed provjerena, a pošto novi procesori nemaju toliko staža iza sebe, onda tu uskače stara dobra 386ica. Sva ostala računala na ISS-u ima jače komponente (ovo sam našao kao zanimljivost u nekom članku prije 2-3- godine, tako da me ne ganjate ako sam nešto fulao, nije bilo namjerno).
Postoji jasna distinkcija između jezika i implementacije. Tu se ne radi o propustima jezika.
.NET framework i sve ono što prevodi jezik na neki niži nivo može imati propuste, ali ja kad spominjem jezik mislim na formu a ne implementaciju.
Onda bi mogao reći da su C jezik na linuxu i C na windowsima dva totalno različita jezika budući da su kompajleri različiti.
To je kao da kažeš da hrvatski ili engleski jezik imaju propuste. Ako ti kažem na hrvatskom i dam ti upute na hrvatskom jeziku - napravi mi avion, ti ga napraviš i on se sruši nakon 5 minuta leta - ne možeš reći da hrvatski jezik ima propuste!
...
Sve je to što ti pričaš super divno i krasno kada radimo softver za Pero i sinovi u kojem već tri generacije rade 2 čovjeka i oni nešto lupkaju po svojoj POS kasi koja je sklepana u Clarionu. Ali to su rubne iznimke, nikako ni blizu pravila.
Ali u ovom slučaju to JE tako, u javnim firmama, kao i kod Pere i sinova, to jest pravilo, stvari se generacijama ne mijenjaju!
Radi se o administrativnim poslovima, u javnim firmama i financijskim institucijama koji se ne mijenjaju godinama možda i generacijama,
sustav koji nema veze - sučelje sa nekim vanjskim klijentima, a za kojeg je apsolutno bitno da radi 100% stabilno, efikasno i bez greške - čemu komplicirati uvođenjem kojekakvih frameworka i sl.
Jedini razlog za nadogradnju je izumiranje programera.
Definiraj mi jezik onda - ovo što ti spominješ postoji jedino i isključivo u IDE-u (ili text editoru) - sintaksa jezika samo olakšava developeru pisanje strojnih naredbi i to je to. Taj dio jezika nikada niti neće doći do niti jedne okoline osim one razvojne i taj dio nikada nisam niti spominjao da je u njemu problem.
Na neki način i jesu različiti na različitim platformama, osobno sam imao problem sa C++ gdje je aplikacija radila savršeno na Winsima, a na Linuxu je malo radila malo ne. Što je bilo? Race conditioning zbog različitih stack guardova na različitim OS-ovima. Samo zato što si ti napisao istu sintaksu apsolutno ne znači da je to prevedeno u iste strojne funkcije. Taj dio može biti problematičan.
Ako ja napravim novu CLR proceduru (što mogu) koja se pozove kada parser vidi novu ključu riječ Bukva i ta CLR procedura otvara vrata overflow vektoru, onda se mi ovdje možemo do prekosutra svađati o semantici jel to jezik kriv ili nešto drugo, ali taj sustav na kojem je to deployano je ranjiv na taj tip napada ukoliko se upotrijebi nova ključna riječ.
Ajmo isto tako uzeti JavaScript / CSS i kako se ponašaju na različitim browserima. Sve isti jezik, a razlike idu te te mjere da moraš imati poptuno različite implementacije ili da iste implemetnacije na jednoj platformi su u potpunosti sigurne, a na drugoj pretstavljaju ozbiljne sigurnosne propuste (IE8 ili koji je već bio ti je glavni primjer tome).
Ne, nije ni izbližno tako u javnim firmama. Gore sam ti čak i naveo EU GDPR gdje se već krenulo masovno prilagođavati sustave u javnim firmama. Štoviše, trenutno radnim na projektu za jednu javnog klijenta i tu se sustavi doslovno na tjednoj bazi mjenjaju. Čak je situacija i složenija nego kod privatnih klijenata jer ovdje iz XYZ političkih razloga imaš sustav koji efektivno održavaju 10-tak različitih firmi i svi međusobno su integrirari i uvijek netko negdje nešto mjenja i pored svega novoga što radiš, trebaš i održavati da tvoj sustav radi zajedno s promjenama koji su nastali u drugim sustavima.
Čak štoviše, da iz nekog razloga se odjednom proglasi da je sve bajno i lijepo i da više ništa ne treba mjenjati, tu ti je uvijek EU za kojom još uvijek lovimo vlak po tom segmentu i gdje ona diktira da treba se nešto na neki način raditi (zadnje što sam radio nešto zbog njih je eIDAS).
To što ti imaš dojam zbog teta na šalterima da zadnjih 300 godina se kod nas ništa nije mjenjalo, to apsolutno nema veze sa time što se događa u back-officeu. A ovdje govorimo još o vojsci koja bi trebala biti na bleeding-edgeu, a ne da se zadovolji softverom starim 50 godina.
Definiraj mi jezik onda - ovo što ti spominješ postoji jedino i isključivo u IDE-u (ili text editoru) - sintaksa jezika samo olakšava developeru pisanje strojnih naredbi i to je to. Taj dio jezika nikada niti neće doći do niti jedne okoline osim one razvojne i taj dio nikada nisam niti spominjao da je u njemu problem.
Možda ti nije to bila intencija, ali jesi.
Problem je što ti pod pojmom jezik podrazumijevaš sve ono što je na neki način vezano uz njega, a to je krivo jer postoje različite inačice kompajlera na različitim platformama.
Tako na jednoj platformi može postojati bezbroj propusta u kompajleru a na drugoj nijedan i ti bi onda rekao da jezik ima propuste?
Na neki način i jesu različiti na različitim platformama, osobno sam imao problem sa C++ gdje je aplikacija radila savršeno na Winsima, a na Linuxu je malo radila malo ne. Što je bilo? Race conditioning zbog različitih stack guardova na različitim OS-ovima. Samo zato što si ti napisao istu sintaksu apsolutno ne znači da je to prevedeno u iste strojne funkcije. Taj dio može biti problematičan.
Jezici nisu različiti, različiti su kompajleri, različit je kernel, različit je strojni kod.
Ajmo isto tako uzeti JavaScript / CSS i kako se ponašaju na različitim browserima. Sve isti jezik, a razlike idu te te mjere da moraš imati poptuno različite implementacije ili da iste implemetnacije na jednoj platformi su u potpunosti sigurne, a na drugoj pretstavljaju ozbiljne sigurnosne propuste (IE8 ili koji je već bio ti je glavni primjer tome).
Jasno da, radi se o propustima u implementaciji, ne u jeziku!
...
To što ti imaš dojam zbog teta na šalterima da zadnjih 300 godina se kod nas ništa nije mjenjalo, to apsolutno nema veze sa time što se događa u back-officeu. A ovdje govorimo još o vojsci koja bi trebala biti na bleeding-edgeu, a ne da se zadovolji softverom starim 50 godina.
Iz prve ruke znam šta se događa u back-office-u. Stvari se mijenjaju sporo, negdje to ide brže a negdje sporije ali definitivno u većini slučajeva se ne prate najnovije tehnologije.
Spominješ vojsku koja je još bolji primjer gdje ne treba žuriti sa mjenjanjem software-a, iz sličnih razloga zašto NASA ne žuri.
