Koliko se sjecam, Viking je detektirao metan, no slijedeca dva pokusa nisu mogli dokazati da je rijec o bioloskom procesu.
Ukratko, ako se osjeća miris prdca, morao je netko i prdnut.
Potraga za tim plinovima ima smisla samo ako se podrazumijeva ista geneza zivota kao na zemlji. E sad, koliko je to realno za ocekivati?
Gore smo poslali već dosta krame, koliko dobro se sve to može sterilizirati, da smo sigurni da nismo već naselili Mars? Nakon sterilizacije ta oprema još dosta boravi na Zemlji na otvorenom.
Sto sprijecava postojanje anorganskih zivih bica.
Gore smo poslali već dosta krame, koliko dobro se sve to može sterilizirati, da smo sigurni da nismo već naselili Mars? Nakon sterilizacije ta oprema još dosta boravi na Zemlji na otvorenom.
Teško je odgovoriti na to pitanje. Što se tiče kolonizacije Marsa i preživljavanja na njemu još smo uvijek u predškolskom uzrastu.
Meni se čini da se zapostavlja mjesec kao nama najbliže nebesko tijelo na kojem bi bilo najlakše uspostaviti neku vrstu baze.
Meni se čini da se zapostavlja mjesec kao nama najbliže nebesko tijelo na kojem bi bilo najlakše uspostaviti neku vrstu baze.
Meni je to isto potpuno nelogicno.
Meni je to isto potpuno nelogicno.
Rekao bi ISK da o tome odlučuju oni koji su završili Ekonomiju.
Potraga za tim plinovima ima smisla samo ako se podrazumijeva ista geneza zivota kao na zemlji. E sad, koliko je to realno za ocekivati?
od svih pretpostavki, naj/realnija/očekivanija, jer nema posebnih razloga misliti drugačije, odnosno i ostali fizikalni zakoni kao gravitacija djeluju neovisno o mišljenju 'zemaljaca'. Okam/KISS. Dok se ne dokaže suprotno. (ali imati otvoren um za druge mogućnosti).
Sonda TGO (ExoTrace Gas Orbiter), čiju su znanstvenu opremu projektirali europski (ESA) i ruski znanstvenici (Roscosmos) upravo je ušla u Marsovu putanju. Njezin je zadatak, kako joj samo ime kaže, da izvana (exo) traži tragove (traces) plinova u njegovoj atmosferi. („Tragovi“ u kemiji znače tvari u tako malim koncentracijama da se ne mogu odrediti kvantitativno nego samo kvalitativno. U malo širem smislu „trag“ znači vrlo mala koncentracija.)
Sonda je sad hrpa metala u tragovima, a ovaj članak je prošlo svršeno vrijeme AKA aorist.
Sonda je sad hrpa metala u tragovima, a ovaj članak je prošlo svršeno vrijeme AKA aorist.
Malo si se pogubio. Sa sondom je sve uredu dok je Schiaparelli pretvoren u metalni otpad. Samo ga nema tko pokupiti.
Da, sad sam i ja vidio
ne znam za znastvenike no prije nego što sam pao s marsa voda nam je bila važnija.
ne znam za znastvenike no prije nego što sam pao s marsa voda nam je bila važnija.
A zašto predpostavljamo da bi i drugi oblici života imali iste oksidativno reduktivne procese koje uključuju kisik i vodu. Možda imaju sasvim druge parove elektron donora i elektron akceptora. A možda imaju staničnu energetiku koja uopće ne koristi elektrone?
Meni se čini da se zapostavlja mjesec kao nama najbliže nebesko tijelo na kojem bi bilo najlakše uspostaviti neku vrstu baze.
Meni je to isto potpuno nelogicno.
Nije uopće nelogično. Naime na Mjesecu bi se mogla napraviti tvornica dijelova za svemirske brodove. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je gravitacija na Mjesecu puno manja i puno je lakše lansirati velike terete u svemir. Osim toga Mjesec nam je najbliži i ako planiramo kolonizirati okolna nebeska tijela, prvo trebamo sve dječije bolesti svemirskog programa riješiti kolonizirajući Mjesec.
ne znam za znastvenike no prije nego što sam pao s marsa voda nam je bila važnija.
Naći vodu je bitno zato što je pretpostavka da bi uopće mogao nastati život treba postojati prisustvo vode. No međutim ukoliko se nađe voda to ne dokazuje prisutnost života.
Zato sada traže plinove koji su indirektni dokaz života, tj plinove koji su "nusprodukt" života.
Npr. Kada bi se pronašao planet koji ima nekoliko % kisika u atmosferi to bi bio siguran znak da na tom planetu postoji fotosinteza ili barem neki pandan fotosinteze.
Meni se čini da se zapostavlja mjesec kao nama najbliže nebesko tijelo na kojem bi bilo najlakše uspostaviti neku vrstu baze.
Meni je to isto potpuno nelogicno.
Nije uopće nelogično. Naime na Mjesecu bi se mogla napraviti tvornica dijelova za svemirske brodove. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je gravitacija na Mjesecu puno manja i puno je lakše lansirati velike terete u svemir. Osim toga Mjesec nam je najbliži i ako planiramo kolonizirati okolna nebeska tijela, prvo trebamo sve dječije bolesti svemirskog programa riješiti kolonizirajući Mjesec.
Mjesec je glup za kolonizaciju jer nema atmosferu, ima regolit koji je uzasno stetan za svu tehnologiju i ulazi svuda, nema toliko resursa kao Mars, a povrh svega ima samo .16 zamljine gravitacije. Mars ima 2.5 puta vise. A za ljude, Mars ima prakticki Zemljin dan, a Mjesec ima dan od, tadaaaa, mjesec dana. Previse za ljude i s temperaturnog aspekta i s psihofizickog. A iako je mjesec blizu, nije bas toliko lakse doci do njega sto se tice delta Va.
Ne vidim tu nikakvu računicu.
Pa mozda ipak ima.
http://www.space.com/7328-official-water-moon.html
S ostatkom tvog odgovora se u potpunosti slazem. Cak logicnije mi zvuci brodogradiliste u orbiti nego na Mjesecu.
Vidim da se razbuktala diskusija o kolonizaciji Mjeseca. O tome se govori već od sedamdesetih godina. S Mjeseca je naime puno lakše lansirasti terete ne samo zbog manje gravitacije nego i zbog neimanja otpora zraka. Umjesto raketa služilil bi linearni elektromotori, elektromagnetski katapulti, a energija bi se dobivala iz kakve nuklearne elektrane. Mjesec je bogat sirovinama. U njegovim stjenama ima kisika, a naročito titanija. Amerikanci su već razradili tehnologiju kako bi se one mogle prerađivati u titanij (za izgradnju svemirskih brodova i stanica), vodu i kisik (za ljudske potrebe). Od silikata bi se pak lako dobivao beton. Sa Zemlje bi trebalo dovesti samo vodik za redukciju stijena. Dobivena bi se voda elektrolizirala u kisik i vodik, čime bi se zatvorio tehnološki ciklus. Zahvaljujući automatizaciji sve bi mogli raditi roboti...
Ako im je ovoliki problem sletit na Mars zbog rijetke atmosfere (50% pokušaja je bilo neuspješno) možda je još teže spustit nešto što teži preko tone na Mjesec. Jedino što je bliže pa bi se možda mogla uspostavit live komunikacija sa landerom i tako u pravom trenutku otvoriti padobran ili upaliti rakete koje će smanjiti brzinu, za razliku od Marsa gdje moraju upalit automatiku i molit boga.
Osim toga, mjesečeva površina je konstantno granatirana meteoritima a svaki udarac raspršuje kamenja i prašinu i 30km od mjesta udara:“There might have been splotches that were further, but that’s as far as our data went. If you are an astronaut sitting on the surface, you don’t necessarily have to worry about being directly hit by a meteorite, but you would have to worry about all these secondaries, that are coming from kilometres and kilometres away.” Zaštita protiv meteorita i posljedica udara je dodatan problem koji Mars nema.
The revised number of craters suggests the moon is pummeled by space rocks much more frequently than predicted. It also suggests that the soil on the lunar surface is turning over so often that materials like water molecules could escape into space sooner than previously thought. That could have important implications for researchers trying to date rocks on the moon, or future initiatives hoping to mine resources out of the moon.
Izvor: https://www.newscientist.com/article/2108929-the-moon-has-hundreds-more-craters-than-we-thought/
Gore smo poslali već dosta krame, koliko dobro se sve to može sterilizirati, da smo sigurni da nismo već naselili Mars? Nakon sterilizacije ta oprema još dosta boravi na Zemlji na otvorenom.
Teško je odgovoriti na to pitanje.
Evo zanimljiv članak na tu temu o rezultatima eksperimenta sa ekspedicije na Arktik sa specijalnim vozilom, koji umanjuju mogućnost ljudske kontaminacije i iz kojeg ću izdvojit sljedeće odlomke:
Space agencies currently take great care to sterilise spacecraft bound for Mars, to avoid contaminating the planet with Earth microbes that could make it harder to find native Martian life.
But humans are impossible to sterilise. We are crawling with microbes, inside and out, so when we eventually go to Mars the risk of contamination will be high. Or at least, that’s what we had assumed...
During a week-long drive in April 2009 between Kugluktuk and Cambridge Bay, the team took samples from three stops along the way, both inside the vehicle and from the surface snow 10 metres away, to see the extent of their microbial footprint.
“We had a wonderful opportunity to sample the snow and try to get some measure of how far and how much microorganisms were being dispersed,” says Schuerger.
The samples were frozen, then later melted and cultured in the lab to look for bacteria and fungi. It turned out that while 85 different microorganisms were found inside the rover, only one bacterium and one fungus grew in samples from the snow outside. “It supports the conclusion that dispersal away from a heavily contaminated simulated rover was very minimal,” says Schuerger.
The pair also found that microbe levels within the rover declined over time, suggesting the threat of contamination will fall as crewed missions progress. The intense UV radiation on Mars should also keep things contained, says Schuerger, as the vast majority of microbes will be killed after around 15 minutes of exposure.
“These results are a huge surprise,” says Alberto Fairén of Cornell University in Ithaca, New York. “The theory says that the moment a human sets a foot on Mars, every effort to prevent contamination of the planet would go out the window.”
Ali ovi koji zagovaraju strogu sterilizaciju se ne daju:
NASA’s planetary protection officer Catharine Conley points out that the sampling and culturing methods the pair used wouldn’t necessarily catch all microbes, so contamination could be worse than they measured. The search for life on Mars is so important that extreme caution will always be necessary if we want to find a true Martian microbe, she says. “The more contamination you have, the less easy it is to figure out whether it is real.”
Mozda vaznost otkrica metana na Marsu ima veze sa Millerovim pokusom. On je od metana i jos par spojeva uspio napravit organske spojeve. Ako ima tvari od kojih mogu nastat organski spojevi, onda bi mozda moglo bit i organizama?
..On je od metana i jos par spojeva uspio napravit organske spojeve. ..
svi organski spojevi su na bazi ugljika (C).. to je osnova, zato se traži. Metan je samo 'izbor' tj nešto što bi bio lakmus test.
ti idiotosi sanjaju o marsu a još nisu riješili ni osnovne probleme na zemlji
možda nađu tartufe, zlato, nasade konoplje ili vinograde (poput onih u švedskoj). vrag će znati čime se marsijanci i marsijanke bave za kruhsvojsvagdanjidajimdanas.
Pričamo ovdje o plinovima koji dokazuju postojanje života na Marsu i kako najlakše doći do Marsa. Ne znam da li ste vidjeli, ali našao sam prije neki dan izjavu nekog američkog vojnog veterana kako na Marsu već postoji 5 ljudskih kolonija, zrak se može udisati, američki, ruski i kineski vojnici čuvaju Zemlju od napada zločestih vanzemaljaca, dok se na Mjesecu vrši uvježbavanje svemirskih marinaca. Ako je to stvarno tako (mo'š misliti), što se uopće zezamo sa slanjem malog miliona sondi na Mars, po cijeni da ti padne mrak na oči? Jasno vam je da ove nebulozne izjave nisam uzeo za ozbiljno.