Kakva je budućnost električnog automobila?

Prvih par tisuca komada je imalo tu i tamo poneku gresku u limariji sto je i razumljivo s obzirom na sve probleme koje su imali.

Modeli 3 koji se danas izbacuju sa trake, vise nemaju tih problema i izgledaju zaista odlicno. Tako da o kakvim ti osrednjim limarima pricas, stvarno ne bih znao...

 Ovo je i mene danas šokiralo.

Gledah baš ovaj link: https://www.tesloop.com/blog/2017/8/30/tesla-model-s-hits-300k-miles-with-less-than-11k-maintenance-costs

i vidim da im je popravak fara koštao 3500$ 😮😮😮

Gori su i od mercedesa.

Btw, samo jednog fara, čitao sam na forumu post njihovog radnika (tesloopa) kiji je rekao da je samo jedan far bio uništen.

MrBlc ima pravo. kao šesto, nitko neće kupovati rabljene električne aute (kao što će dizele). kao dvanaesto, prijelaz s nafte na struju je preradikalan i zahtijeva niz društvenih i ekonomskih promjena kao preduvjete. kao pedesetpeto, sad imamo q od ofce: marketing na tržištu forsira ono što dolazi posljednje, kao posljedica, kad su svi ostali uvjeti ispunjeni (da, posebno baterije). a automobil (ma što vi mislili o tome) nije u kategoriji životnih neophodnosti pa ni jedan (ni jedan!!! nikad!!! nigdje!!!) proizvođač neće prodavati u razini ili ispod cijene koštanja e ne bi li bio "ekološki osviješten". prirodan tok stvari bi trebao poći od ekoloških načina crpljenja nafte/plina i njihove prerade. tek i ako se to riješi, možemo dalje divaniti. sve ostaklo (pa i ova jalova forumska ras(p)rava) je sviranje qqruzu.  

Propustio si bitan podatak - far je oštećen zbog prolaska kroz duboku lokvu 

Ako ćemo realno, "samo", kao doslovno "samo" niti ne pripada u tvoju rečenicu, osim ako si pod time mislio na "prvenstveno". Tipičan balkanac razmišlja o mnogo toga, a financije su ipak ograničavajući faktor, pa ekonomski faktor ipak ima prvenstvo. Istina je da prosječnom balkancu ekologija nije visoko na listi prioriteta, što nimalo ne čudi jer je većini visok trošak u kućnom budžetu kupovina kvalitetnih LED žarulja.

Jer inače većina političara upravlja gradovima na racionalan i nepopulistički način? Ne kažem da je to budućnost koja se počela događati, već da je jedino rješenje koje je dugoročno održivo ako ne želiš sravniti grad sa zemljom i napraviti ga ponovno s adekvatnom infrastrukturom. Recimo, neki gradovi dižu cijene parkinga (jer nedostaje mjesta), pa onda omogućuju besplatan parking za EV (kako bi riješili problem zagađenja). Nagradno pitanje - što će se dogoditi s prvim problemom kad većina vozila bude EV? Dok ih je manjina EV, ni problem zagađenja nije riješen, već tek neznatno ublažen, a možda ni to ako ekipa u ICE vozilima dulje kruži po gradu jer ne može naći parking ili napravi dva odlaska u centar umjesto jednog jer je skup parking za ostaviti tako dugo auto u gradu.

Autonomni taksi je super za unutar kvartovsku vožnju, ali kad imaš usmjerene dnevne tokove, svaki javni prijevoz koji prometuje na dionici prigradsko naselje - grad u jednom smjeru ide gotovo prazan. Kad imaš takav bus, tramvaj ili podzemnu to uzrokuje puno manje troškove, emisije CO2 i gužve nego kad imaš kolone taksija koje tako prometuju.

Od tebe stvarno nisam očekivao da ćeš se zalagati za populističke mjere jer su već u toku, iako realno ne mogu riješiti sve probleme, a za one probleme koje mogu riješiti će trebati dosta vremena. Copenhagen funkcionira zato što je tamo postojala politička volja da se to implementira, a u drugim gradovima politička volja neće postojati sve dok većina razmišlja poput tebe.

Sjajna!

Pogledajte ovaj graf koji prikazuje broj registriranih plug-in vozila u Norveškoj. Budućnost električnih automobila je sasvim jasna.

Kina vec ima plan da ce proizvodjacima koji rade compliance aute kako bi imali dio modela bez emisija mandatirati ne modele nego prodane komade. Pa ces morati recimo 20% auta prodat kao elektricne, inace neces moci prodavati ICE. Kad tad ce to doci i u Europu. Slicno ima i Kalifornija sa svojim ZEV kreditima, ali tu se radi o financijskim kaznama, u Kini koliko sam shvatio nece biti kazne nego jednostavno neces moci prodavati bez 20% EVova.

Prednost EVova nije samo nekakav CO2. Puno je bitnije sto nema lokaliziranih drugih produkata izgaranja. Plus naravno buka koja stravicno smanjuje kvalitetu zivota.

Subvencije uopce ne moraju postojati za EVove. Samo treba ICEovima naplatiti utjecaj na zdravlje i okolis, kao i naftnoj industriji. Da im se to sve naplati na trosku goriva i vozila, nikakve subvencije nece biti potrebne za EVove, jer bi cijena nabave i koristenja ICEova skocila za 100%

 Tema nije 'što bi bilo idealno', nego 'kakva je budućnost'. U tom kontekstu ja ne vidim kroz par desetljeća sve svjetske gradove prožete fantastičnim javnim prijevozom, nego električnim vozilima.

 lol daj realne podatke da vidimo koliko ih se rješavaju 

Concept 2 ne postoji, tako da to nije dokaz ičega. Slobodno mi izvučeš graf koji pokazuje napredak baterija u zadnjih 10 godina, ali ne u energiji po volumenu, nego u energiji po masi. Al ne neke baterije u laboratoriju, nego komercijalne koje se mogu kupiti u dućanu ili na B2B tržištu.

Nama upravo revolucija po pitanju baterija treba, jer od 40ih godina prošlog stoljeća koristimo iste principe samo sa sve boljim i boljim materijalima. I sad smo došli do litija koji je najlakši metal i energetski najgušći i to je to, nema dalje. Tesla Roadster je imao 117 Wh/kg, zadnji model 3 ima 156 Wh/kg. Nema s ovim baterijama konkurentnih električnih auta.

Par desetljeća je relativno dug period, a tamo gdje postoji politička volja, problem javnog prijevoza bi se mogao riješiti i kroz jedno desetljeće, dok prelazak na EV u jednom desetljeću predstavlja ogroman izazov, čak i ako gledamo samo gradove. 

Možda ćemo za par desetljeća imati leteća električna vozila, možda ćemo imati fantastičan javni prijevoz, a možda ćemo imati nepregledne čepove električnih vozila. 

Budućnost će biti onakva kakvu stvorimo, a to ovisi o tome da li ćemo lobirati za idealno rješenje ili ćemo uskočiti u hype train.

 Za 20 godina će ljudi govoriti: "Sjećaš li se kad su kumpjuteri imali Windowse hahahaha" 

Samo pitam - ODAKLE TOLIKA NAFTA za punjenje svih tih auta? 
... 
A vidi naše autoceste za vrijeme turističke sezone - i da svi idu na benzin - BUHAHAHAHAHAHAA 

Osim iskoristivosti koje je kod elektrana puno bolje od dizel i benzinskih motora, sam izvor zagađenja se prebacuje izvan gradova.
Puno je bolje imati elektranu koja "dimi" 100 km izvan grada, nego tisuću automobila koji dime u samom centru grada.

A pošto upotreba obnovljivih izvora energije raste, smanjuje se i zagađenje izvan gradova.

Vjerujem kako bi puno ljudi kupilo električni automobil kada proizvođači počnu proizvoditi "normalne" električne automobile koji se ne smatraju premium prozivodom.

Pod time mislim na bare bone automobil kojemu cijena neće biti napuhana razinm karafekama poput 101 senzora, auto pilot, auto parking, kamere na svim stranama, ludi infotainment sitem itd.

Za sada su skoro svi električni automobili na tržištu na toj nekakvoj premium strani i mnoge ljude to jednostavno (financijski) odbija. Ljudi žele uzeti električni automobil da upravo uštede što je više moguće, a ne da moraju kupiti i sve dodatne feature koji ih ne zanimaju i samo povisuju cijenu auta.

Da komentiram posljednja dva priloga. Svaka se tehnologija prvo razvija za ekskluzivne svrhe (vojska, bogati kupci, luksuz) jer se tako najlakše namire troškovi uz malu proizvodnju. Dizel-motori su razvijeni primjerice za podmornice, a visokooktanski benzini (i motori s visokom kompresijom) za lovačke avione. Tekstilana pak tehnologija, posebice tehnologija bojanja tekstila, ima zahvaliti svoj napredak visokoj europskoj modi u 18. i 19. stoljeću. Automobili su u početku bili samo za bogate, uz obaveznog šofera (vozač + mehaničar), a tek su se 30-tih godina pojavili masovni proizvodi za puk (Ford, Volkswagen). Što se pak termoelektrana tiče, one plinske rade sa stupnjem korisnog djelovanja od 60% ne ispuštajući u atmosferu ništa drugo nego CO2 i H2O (čak u budućnosti niti to, vidi nedavni članak na ovim mrežnim stranicama). To se postiže tako da se vrućim plinom (1200 - 1400 oC) pokreće plinska turbina, a kada se on u turbini ohladi na 600 stupnjeva, njime se grije voda (para) koja potom prolazi kroz plinsku turbinu. Takve elektrane slobodno mogu raditi u gradu (imamo ih i u Zagrebu) bez buke i onečišćenja zraka. Problem s benzinskim motorom je i taj da on ne može uvijek raditi u optimalnom režimu, budući da auto mora mijenjati turažu, kočiti (motorom, dakako) i drugo. Otpadna toplina iz auta ne može se iskoristiti ni za što (osim za eventualno grijanje kabine), dok se otpadna toplina termoelektrana može koristiti za grijanje stanova, bazena i sl.